Zač...

[milić]

Zač se jedan park na Pećinah zove Vidov park?

Zadnjeh let se više se kupan na pećinskemu Križiće aš mi je najnaredniji za stombakat se z Vojaka do dole. Ma je vrah za nazada, do domi prit aš je teško hodit nazgoru po oneh vaja milijun skal. A još kad sunce pripeče!
Prvo san šal z buson ma otkad retko vozi onaj busić 1B i to je problem aš moraš najprvo poć z jedinicu do Fjumere pa onput z dvicu do Vojaka ča zame vremena više leh poć vrah zna kamo. Zarad tega san zmislel novu rotu. Gren hodeć od Križića do Piramide, ča dura oko petnajst minuti, pa onput hop! na bus do Tete Rože al do spod nebodera kade bivan va Šćitarovoj.
I tako gren ja jedan dan, bit će već i cel mesec, kad mi malo pokla škole Pećine oko zapne za ploču od kamika na koj piše "Vidov park". Ma kakov pak sad vražji Vidov park? Ne gren baš na gusto po ove ulice (Šetalište XIII. divizije) ma sejno san fanj puti tuda pasal a nisan videl ov natpis. No, taj dan nisan imel vremena pa san si obećal da ću drugi put poć videt ča je to i koliko se to more nazvat park aš mi je zgledalo nekako stišnjeno.
I zajno drugi dan gren ja to pogledat a sobun san zel i fotić kega od dragosti zoven Črna pantera. Malićo san poslikal park ki mi se jako zapijažal.
Na internete san malo poiskal ča piše o ten parku pa ću van uvde neč od tega prenest.
Dešenj za Vidov park da je, kako piše, trejseteh let XX. stoleća storil Zlatko Prikril. Park su najprvo nazvali Park kraljice Marije. Tista Marija je, dok je bila krajica , morala bit fanj jaka ženska aš se po njoj zval i veli, najlepji putnički brod Jugpslavenskega Lloyda. Ma kad su joj muža ubili va Marseje već ni bila krajica leh krajica majka pak se ni brodi već nisu po njoj nazivali a i park je kasneje (moren mislet kad) dobil novo ime - Perivoj grofice Zrinske ko se je zajdin 1946. promenilo va Vidov park. Evo ti ga na - park je vavek jedan ma imena se menjaju.
A zač se park na Pećinah zove Vidov park i danaska?
Vid je bil nadimak Vladimiru Švalbe ki je bil pred II. svecki rat profesor (nisan našal ča je predaval) va sušačke gimnazije a kad je rat počel znal je kamo trebe poć. Z obadva sina šal je partizanon. Pul Jurdani da je 1944. leta finil njigov ratni put.
No, sadahna da van napišen neč i od samega parka ki da pokriva 2.900 metri kvadrateh. Storen je na tri podi a na vrhe je vila pokojnega viteza još od austrougarskega doba Vjekoslava Kozulića. Atres te vile ka je sadahna stanbena zgrada z osan stani velikosti od četrdeset do preko sto kvadrati je Šetalište XIII. divizije 21.  Z jene strani parka je isto jena od Kozulićeveh kuć ka je danaska hostel a i z druge, zapadne strani parka ni dugo još jena Kozulićeva vila - ljetnikovac. Taisti Kozulić je nekad imel više vil leh ja danaska lasi.
Va parke su posajena dreva i štrpedi na ka smo navajni va našeh parki , a stazice su drite i nisu šundrane z dažji kot ča su na primer va Trsatsken parke. Na vrhe, pul hostela je dečje igralište a i dosti klupic je po celemu parku. Mane se pak najveć dopala špina i škaf va ku voda oteče.
Park je lep, ima vodi a još da je malo obrezat kite ke su do tla bil bi još lepji. Nego i ime mi se čini malo passe (prez mačke). Mislin da bi bilo vreme promenit ime temu parku. Niman pojma kako ga nazvat, morda po kakoven primorsken drevu al rožice ke bi rabilo posadit po parke. Recimo reć - mirtu. Mirtin park!

[milić]

...

[milić]

...
                                           

[jazbac]

Pul Jurdani da je 1944. leta finil njigov ratni put.

Bilo je to pul Permani, dva sela daje od Jurdani! Inače, super tekst i lepo napisano. Kot i vavek od Milića!

[milić]

Pul Jurdani da je 1944. leta finil njigov ratni put.

Bilo je to pul Permani, dva sela daje od Jurdani! Inače, super tekst i lepo napisano. Kot i vavek od Milića!

Već me je jedan ispravil i rekal da postoji spomen ploča skoro na meste pogibije. I da je vaTV  serije Kapelski kresovi onisti profesor ustvari Vid.
Podatak da je Vid poginul pul Jurdani je znet z stranice Grada Rijeke  --->  https://www.rijeka.hr/mjesni-odbori/pecine/zanimljivosti/porijeklo-naziva-hodonima-na-podrucju-pecina/ 

[jazbac]

Zanimljivo je ovo da je profesor va KK taj Vid. Nisan to još čul, a baš nedavno san gledal opet celu seriju na Klasik TV. Vida su upucali z onega bunkera ki je nedavno zrušen pul Permani spreda auto servisa Afro, a spomen ploča je blizu Doma Permani.

[kobler]

...
Vid je bil nadimak Vladimiru Švalbe ki je bil pred II. svecki rat profesor (nisan našal ča je predaval) va sušačke gimnazije a kad je rat počel znal je kamo trebe poć. Z obadva sina šal je partizanon. Pul Jurdani da je 1944. leta finil njigov ratni put.
...

Od 1929./1930. predavao hrvatski, a uz to još po potrebi i njemački i filozofiju (1931-1935), talijanski (1939-1942) te povijet umjetnosti i povijest (1942.-1943.), do kada je predavao na školi.

[ilirija]

Citat iz knjige Vladimir Švalba Vid - Prva pučka škola na Sušaku (moja Centar škola) izdana povodom 80 godina rođenja Vida, i 110 godina prve pučke škole na Sušaku. Rijeka 1985.

"Kasno noću 14. srpnja 1944. godine žrtvovao se je Vladimir Švalba - Vid, jedan od najplemnitijih likova Narodnooslobodilačkog rata naše regije, pionir partizanske štampe i glavni pobornik talijansko-hrvatskog bratstva. Vraćao se zajedno s Domenicom Segalla, Lodovicom Boscariolom i još s nek!m drugovima, sa sastanka u Čamparovici (Labin), nakon što je značajno pridonio rađanju Talijnske unije za Istru i Rijeku. Bio je na putu za partizanski logor Ladvinu, gdje je imao sjedište Okružni Agitprop, s namjerom da izvrši konačnu redakciju "Proglasa" Unije, što ga je trebalo raspačati među talijanskim antifašistima. Prošavši željezničku prugu kod Jurdana, poslije nizbrdice koja od Zvoneća vodi u Permane, upravo tamo gdje cesta presijeca prugu ispred raskršća, partizanska jedinca se sukobila s njemačkom zasjedom.
Uslijedio je kraći vatreni okršaj. Vid, koji se nalazio pred svima sa svojim nezadrživim šmajserom, odgovori s rafalom, ali je odmah bio smrtno ranjen. Na tom mjestu gdje su ga stanovnici Permana i Zvoneća dostojno sahranili,  jedna spomen ploča Talijanske unije podsjeća na Vida, jednu od najznačajnijih ličnosti naše oružane borbe, u kojoj se, pristupivši joj 194., istaknuo zbog svoje moralne ispravnosti, široke kulture i humanističkog duha, kao uvjereni borac za slobodu i jednakost među ljudima. "

[milić]

Bravo dečki to molim - pomoć.
Hvala!

[milić]

...
Vid je bil nadimak Vladimiru Švalbe ki je bil pred II. svecki rat profesor (nisan našal ča je predaval) va sušačke gimnazije a kad je rat počel znal je kamo trebe poć. Z obadva sina šal je partizanon. Pul Jurdani da je 1944. leta finil njigov ratni put.
...

Od 1929./1930. predavao hrvatski, a uz to još po potrebi i njemački i filozofiju (1931-1935), talijanski (1939-1942) te povijet umjetnosti i povijest (1942.-1943.), do kada je predavao na školi.

- Iz ovoga ispada da nije radio u školi 1935. - 1939.

[ilirija]

Citat iz knjige Vladimir Švalba Vid - Prva pučka škola na Sušaku (moja Centar škola) izdana povodom 80 godina rođenja Vida, i 110 godina prve pučke škole na Sušaku. Rijeka 1985.

"Poslije studija Vladimir Švalba se vjenča sa Danicom Stajić. Odsluživši i obavezni vojni rok u jugslavenskoj vojsci, Švalba dolazi 1929. godine u Sušak i dobiva mjesto suplenta u gimnaziji.... Ostaje u Sušaku i kao profesor ovdje djeluje sve do drugog svjetskog rata, do fašističkog napada na Jugoslaviju i njene okupacije, pa i pod okupacijom sve do proljeća 1943. godine."

[zokxy]

Sad se sjeti da mi je još u autu. 

[milić]

Da samo znate kako guštam.
Hvala vam! 

[ilirija]

Da samo znate kako guštam.
Hvala vam! 

Pitaj onda još.

[kobler]

Od 1929./1930. predavao hrvatski, a uz to još po potrebi i njemački i filozofiju (1931-1935), talijanski (1939-1942) te povijet umjetnosti i povijest (1942.-1943.), do kada je predavao na školi.

- Iz ovoga ispada da nije radio u školi 1935. - 1939.

Tja ... sad ćemo se valjda razumjeti: on cijelo vrijeme od 1929. do 1943. predaje hrvatski. Jedinu pauzu ima 1938. kad je u ime gimnazije poslan u učiteljsku školu u Zagreb kao ispomoć. Znači, dela, ali nije u Sušaku, nego u Zagrebu.