Lazaret sv. Karla Boromejskog

[Daluka]

Umjesto rive, iskopan je još jedan odvodni kanal.

Interesantno, taj kanal nije ucrtan u ovu kartu, ostaci kanala koji nije u funkciji pa nije bilo potrebe da se ucrtaju u kartu?

Fotografirano jučer. Malo dalje u procjepu teče potok.

Zokxy, ostatak karte i godina?

[Daluka]

1849

[zokxy]

Moja karta je iz osamdesetih, cca 1984. mislim

[Kont]

U životu svakog čovjeka postoji trenutak kad mora donijeti odluku koja će odrediti njegov daljnji život. Takve odluke se donose na temelju spoznaja o sebi, ali i o okolnostima u kojima živi. Te okolnosti zapravo određuju naš izbor i to je ono što zovemo sudbina. A sudbine ljudi često su isprepletene sa sudbinom grada u kojem žive.
 
Odluka koja je odredila sudbinu Rijeke donešena je prije tristo godina i postala temelj na kojem je naš dotad mali, primorski gradić, s jednostavnom lukom, u idućim stoljećima prerastao u najvažniju i najveću luku, industrijsko, prometno, znanstveno i kulturno središte te treći grad po veličini u Hrvatskoj.

[Kont]

                                                                          Porto Franco

Današnja Rijeka je grad koji je u potrazi za svojim izgubljenim identitetom. I unatoč pokušajima osmišljavanja novog identiteta, od multikulturnosti, luke različitosti pa do vraćanja starog sjaja Rijeke uređenjem i prenamjenom nekadašnjih palača, zgrada i industrijskih objekata, sve je to dio nekadašnjeg izgubljenog identiteta našeg grada. A izgleda da je osobina tog identiteta trajni diskontinuitet.
Ipak sam mišljenja da je osnovni identitet grada Rijeke, ono po čemu nas svijet (pamti?) prepoznaje - riječka luka. Grad je oduvijek bio luka, a luka je definirala grad. Zbog toga sam pomalo frustriran što većina javnosti nije prepoznala važnost nedavnog iskopavanja ostataka Slobodne luke Rijeka, dakle mjesta odakle je krenuo razvoj našeg grada.

A sad dosta filozofiranja. Gremo delat

S obzirom da i dio stručne javnosti nije prepoznao ili su skeptični prema dokazima koji govore u prilog tezi da su lučica i skladišta Lazareta ustvari slobodna luka, nadovezat ću se na istraživanja Nenada Labusa.

Tlocrt kompleksa Lazareta u čijoj legendi se na više mjesta spominje Porto Franco (prijevod Nenad Labus).
- Tlocrt novosagrađene Slobodne luke (Porto Franco) u Rijeci i njezinog komfornog lazareta.
- N. 9. Zgrada Priorata direktora Slobodne luke (Porto Franco) .
- N. 15. 16. und 17. Tri velika skladišta koja pripadaju Slobodnoj luci (Porto Franco).
- N. 29. Stepenište prema gornjim skladištima i palubama brodova u Slobodnoj luci (Porto Franco).

[Kont]

Također se postavlja pitanje kako je moguće da se potencijalno zaražena roba i posada brodova nalaze u istoj luci, skladištima i prostoru karantene?
Kao odgovor na to pitanje, prvo upada u oči izgrađen "mrtvi kanal" u kojem su se miješale morska voda i voda potoka Brajda, kao i izvorska, oborinska i otpadna voda iz Lazareta. Na ušću je premošten drvenim pokretnim mostom. Isto rješenje kao i stotinjak godina kasnije izgradnjom Mrtvog kanala na Fiumari i Porto Baroša.

N. 3. Kanal kojim će biti dovođene"sumnjive" osobe i roba.
Dakle, za pretpostaviti je da se posade i roba s brodova koje dolaze iz krajeva u kojima su vladale neke od zaraznih bolesti dovodile s barkom u lučicu Mandrać, ulazeći u kanal te bi se nakon iskrcaja posada sprovela kraj stražarnice i portala u zidu koji je dijelio čisti, odnosno prostor Slobodne luke i nečisti dio Lazareta do zgrade karantene i njenog skladišta. Slobodna luka je samo dio operativne obale gdje se vrši ukrcaj i iskrcaj robe, te skladišta.
Tako ustvari nisu dolazili u doticaj s ljudima i robom u prostoru Slobodne luke, što me podsjetilo na nedavni posjet članova Udruge 051 Metropolisu.

Na taj način su ispunjeni osnovni uvjeti za lokaciju izgradnje Lazareta, a to su udaljenost od grada i gradske luke.
Nemojmo zaboraviti da je riječka luka i dalje na ušću Rječine.

[Kont]

Da malo objasnim pojam slobodna luka.
Prethodnica današnjih slobodnih zona bile su slobodne luke, koje su se osnivale kako bi se ubrzao i administrativno pojednostavio protok robe preko velikih luka međunarodnoga javnog prometa, koje su raspolagale odgovarajućim skladišnim i prekrcajnim kapacitetima. U slobodnim lukama mogle su se obavljati i određene dorade robe (prepakiranje, sortiranje, komisioniranje, uzorkovanje, vaganje, tariranje, oplemenjivanje, kupoprodaja …) bez prethodne suglasnosti carinskih i drugih upravnih tijela matične države, ali uz carinski i inspekcijski nadzor po načelu slučajnog uzorka i diskrecijskog postupanja.
Međutim, u slobodnim lukama pretežito su se obavljale lučke prometne operacije ili usluge ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja tereta između morskih (vodenih) i kopnenih transportnih sredstava.

Ta komunikacija za transport robe od Mandraća vodila je kroz glavni portal do skladišta, uza zid koji je odjeljivao prostor karantene te vodio prema sjeveru prolazeći između štala i lazaretskog groblja, isusovačkih i privatnih posjeda sve do spoja s tada najvažnijom riječkom prometnicom za Trst, Ljubljanu, Beč -Strada Reggia di Wienna, odnosno današnju Viktora Cara Emina.

Taj put se lijepo vidi i na von Benkovom planu iz 1776.

[Kont]

I na von Kontovoj slici iz 2019.

[Kont]

Istočna strana nekadašnjeg lazaretskog skladišta, danas praonica rublja KBC-a.

[Kont]

Pa se onda von provlačio ovuda. Vide se ostaci podzida.

[Kont]

I izlaz kraj današnjeg Fakulteta zdravstvenih studija. Tu me zaskočio gvardijan, odnosno domar Fakulteta, pa kad sam mu pokazao što tražim, bio je oduševljen zato što je rođen na Potoku a nije znao za to.

[Kont]

Uostalom, kao i većina nas. Sačuvan tristogodišnji portal nekadašnjeg kopnenog puta prema Lazaretu i Slobodnoj luci Rijeka.

[Kont]

Zaslužuje još par slika

[Kont]

Načuo sam za nekakvu jagnjetinu...

[Kont]

...i gajbu Velebitske u bunkeru nečijeg auta, pa rekoh da se potrudim. Za svaki slučaj