Lazaret sv. Karla Boromejskog

[Kont]

Od 1752. do 1755. godine u susjedstvu Lazareta gradi se upravna zgrada i objekti Rafinerije šećera. Na lijevoj strani ušća potoka Brajda izgrađena je destilerija, odnosno tvornica likera Rosoli (liker od latica ruže).

[Kont]

S obzirom da mi nije sasvim jasno što je na osnovi planova ing. Bonoma uistinu napravljeno, spomenut ću samo  da su u idućih nekoliko desetljeća druge polovice 18. st. izvedeni radovi regulacije Škurinjskog potoka, povišenje nasipa potoka Brajda, popravci zgrada Lazareta i uređenje luke.
 
Prostornu situaciju 1766. godine prikazuje von Benkov plan.

[Kont]

Taj plan je zanimljiv i zbog toga što u dvorištu Lazareta prikazuje perilo i fontanu. Na Weissovom planu i legendi iz 1720. spominje se: N.20 i 21. nalaze se izvori žive vode koja će biti provedena ispod skladišta kroz zasvođeni kanal kod N.27. u potok. N.27 je glavni kanal kojim će sva suvišna izvorska i oborinska voda, kao i prljavština iz Lazareta biti odvedena u potok mlina (misli se na mlin Svilokosi smještenog na potoku Brajda koji se tu nalazio sve do 1870-tih godina). N.22 izvor nastao uz zgradu Lazareta.
Stoga sam mišljenja da su se fontana i perilo napajali vodom iz jednog ili više spomenutih izvora, a ne iz potoka Brajda. U njega se kanalom odvodila prljava voda iz Lazareta.

[Kont]

Tijekom dva desetljeća druge polovice 18. stoljeća lazaret ima dva stalno uposlena službenika, od kojih se jedan uzdržava direktno od naplate lazaretskih usluga, što mu očito nije bilo dovoljno za život. Kapacitet kontumaca nije bio dovoljno ispunjen, pa lazaret funkcionira poput svratišta, dok se prior mučio s održavanjem kompleksa.

Djelomični razlog loše popunjenosti i pada prihoda lazareta je otvaranje novog lazareta sv. Tereze u Trstu 1769. godine, koji kao lazzaretto sporco preuzima brodove s nečistim patentom. Dojmovi Josipa II prilikom posjeta lazaretu 1775. potvrđuju prethodne pretpostavke jer je pohvalio arhitekturu skladišta, ali istovremeno zapažajući da su poluprazna.
 
Osamdesetih godina 18. stoljeća lazaretska skladišta koriste se za sušenje i skladištenje usoljenog mesa čija je obrada i izvoz sekundarna djelatnost riječke Rafinerije šećera.

Pred kraj francuske uprave 1812. Lazaret se ukida, a kontumac se nastavlja u Kraljevici. Po povratku austrijske uprave 1814. stari lazaret se ponovo aktivira. Za priora se postavlja Vincenzo Medin, no ovo je nastavak agonije nekoć sjajne ali nikad potpuno  ispunjene vladarske investicije. Već 1814. se skladišta u planovima nazivaju lazaretska vojarna.

Situacioni plan 1814. von Johann Candido.
N.9 - lazaretska vojarna
N.11 - kuća kontumaca
N.12 - stan Priora
N.3 - baterija topova

[Kont]

  Već 1816. je odlučeno da se kontumac brodova organizira u Martinšćici gdje se 1818. seli i prior Medin (Kobler G., n.d., 2, str.83, 84.)

[Kont]

1849.
Jeste li primjetili da je na mjestu današnje pošte 2 bilo Bagno Pubblico s jacuzzijem?

[Kont]

1851. Isto, samo bez jacuzzija

Riječani pokušavaju kompleks starog lazareta staviti komercijalnu funkciju servisiranja obližnje industrije, sada već Tvornice duhana, Međutim, ni to nije bilo isplativo pa vlasti predaju kompleks lazareta vojsci. Kao razlog zatvaranja spominje se nemogućnost pristajanja većih brodova i nanosi pijeska u lazaretskoj lučici, kao i širenje grada prema zapadu što je onemogućavalo provođenje kontumacijskih mjera.

[Kont]

Ubrzo, 1855. počinje gradnja Vojno pomorske akademije i njenog parka, a kraj skladišta Lazareta gradi se zgrada za stanovanje osoblja akademije.

[Kont]

1868

[Kont]

Obala se sustavno nasipava sve do lukobrana mandraća, a sedamdesetih godina 19.st. mandrać se zbog izgradnje željezničkih kolosijeka zatrpava.

U zgradi priorata smjestila se 1897. komanda topništva, a zgrada kontumacije postaje vojna bolnica. Glavno dvorište služi kao vojna škola jahanja s bazenima za napajanje konja spojenih kanalima ili cjevovodima s potokom Brajda.

Upravo sam na to pomislio kada sam u dvorištu vatrogasaca vidio korito za vodu.

[Kont]

Međutim, izgleda da nije iz tog vremena. A nije ni pojilište. Služi za pranje vatrogasnih šmrkova i opreme

[Kont]

1925. Katastar

[Kont]

DAR. JU-2, H 40/26.

Vlada je odlučila dekretom od 21. travnja 1926. besplatno dodijeliti riječkoj općini zgradu bivše vojne bolnice (Ospedale militare; stari lazaret), s time da Općina popravi dio zgrade koji ne pripada vatrogascima i preda financijskoj policiji ili žandarmeriji. Kompleks bivše Vojne pomorske akademije Vlada besplatno dodjeljuje Gradskoj bolnici, a bolnica kompleks može preuzeti čim stekne status pravne osobe. Bolnica pak mora dio zgrade u Viale Mussolini (danas Krešimirova) ustupiti Dobrotvornom društvu (Congregazione di carità) za urede, a sve što joj nije potrebno mora predati Općini.
Gradska je bolnica doista postala pravnom osobom u listopadu 1929. godine. Općina Rijeka nizom se ugovora iz 1931. - 1933. odrekla u korist bolnice još nekih parcela koje su smatrane imovinom bivše Akademije, a ne Vojne bolnice. Bolnica je zauzvrat 1934. prepustila neke čestice Općini i obvezala se da u jednom dijelu pojasa širine 29 metara od Viale Mussolini (danas Krešimirova) neće uopće graditi, odnosno da u drugom dijelu pojasa neće graditi zdanja viša od jednokatnica.

1934. Planimetria della Cita di Fiume

N.57 - Pompieri Municipali
N.41 - Dispensario antivereneo

[Kont]

2019

[Kont]

1942