Joan Miró i Ferrà (Barcelona, 20. travnja 1893. - Palma de Mallorca, 25. prosinca 1983.), španjolsko-katalonski slikar, kipar i keramički umjetnik apstraktno-nadrealističkih djela lirskog karaktera.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Joan_Mir%C3%B3Rođenje 20. travnja 1893. Barcelona, Katalonija, Španjolska
Smrt 25. prosinca 1983. Palma de Mallorca, Španjolska
Nacionalnost Katalonac
Vrsta umjetnosti slikarstvo, kiparstvo, crtež, keramika
Praksa Škola lijepih umjetnsti San Fernando, Madrid
Utjecao Arshile Gorky, Jean Dubuffet
Utjecali Pablo Picasso, Paul Klee
Poznata djela:
Karneval Harlekina
Sazviježđa
Kosac
Žena i ptica
Nagrade Grand Prix Venecijanski bijenale 1954., Francuska Legija časti 1962., Počasni doktorat Harvardskog sveučilišta 1968. i Sveučilišta u Barceloni 1979.
Životopis
Rođen je kao sin zlatara i urara i kćeri uglednog stolara u Barceloni, a odrastao je u Barceloni i obiteljskoj vikendici u Mont-Roig del Campu kraj Tarragone. Sa sedam godina je krenuo u školu i dobiva prvu poduku iz risanja. 1907. godine, na nagovor oca, upisuje poslovnu školu, ali u isto vrijeme ide na umjetničku akademiju La Escuela de la Lonja. U razdoblju od 1910. do 1911. radio je kao knjigovođa u jednoj kemijskoj tvrtki. Iste godine prvi put izlaže svoja djela na općinskoj izložbi u Barceloni. Nakon nervnog sloma napušta knjigovodstvo i potpuno se posvećuje umjetnosti 1912. god., te se pridružuje umjetničkom „Udruženju sv. Luke” (Cercle Artístic de Sant Lluc). Prvu samostalnu izložbu organizirao je 1918. u Dalmauovoj galeriji u Barceloni gdje su njegova djela ismijana[1]. God. 1920. Dalmau mu pokušava organizirati izložbu u Parizu, gdje je Miró upoznao Picassa.
Ženi se 1929. god. s Pillar Juncosu Iglesias, a godinu dana kasnije dobiva i kćer koju je nazvao Dolores po svojoj mlađoj sestri. Tijekom života nekoliko je puta mijenjao mjesto stanovanja. Za njegova života, 1976. godine, osnovana je Fundacija Juan Miró u Barceloni. Umro je na Božić 1983. u Mallorci, a sahranjen je u obiteljskoj grobnici groblja Montjuic u Barceloni. Za sobom je ostavio opus od oko 11.000 radova.
Djela
Miróove rane slike, do prije 1920. godine, odlikuju se širokim spektrom utjecaja, počevši od fovizma i kubizma, pa sve do romaničkog katalonskog slikarstva. U Parizu je ostvario kontakt s umjetnicima bliskima nadrealizmu i njegov stil se počeo uoblikovati u lirskoj fantaziji iracionalnih formi koje predstavlja preko apstraktnih kompozicija. Tada počinje stvarati forme koje su rezultat igre umjetnikove mašte, humora i jedinstvene distorzije realnosti, koristeći uvrnute organske oblike povezane u cjelinu preko veoma neobičnih geometrijskih bidimenzionalnih konstrukcija i oblika.
Često je otvoreno izražavao prezir spram konvencionalnih metoda slikanja, smatrajući ih simbolima buržoaskog društva. Njegova djela, ispričana raskošnim bojama i bogatom simbolikom jezika podsvjesnog, otkrivaju da iza očaravajuće nevinosti njegova izričaja leži duboka briga za ljudski rod te snažan osjećaj osobnog i nacionalnog identiteta.