Park Angiolina

[Kont]

Slijedeća zgrada koja zatvara istočnu stranu vrtlarije je vrtlareva kuća ispred koje se nalazila otvorena vodena površina (bazen), koja je danas zatvoreno, ukopano spremište za vodu.

[Kont]

Par mjeseci nakon toga se pronašao i ovaj podatak o toj zagonetnoj kolibi:

Južne željeznice su izgradile krajem 1883. godine drveno - zidani paviljon čiji projekt je potpisao osobno direktor Južnih željeznica Friedrich Julius Schüler. Kasnije je objekt bio poznat pod nazivom Kaiserpavillon (Carski paviljon) i navodno je bio izložen na jednoj svjetskoj izložbi. Nije poznata njegova točna svrha, niti kada je uklonjen ili premješten. Zagonetnost zdanja uvećava činjenica da nije ucrtan na Silberhuberovom planu Opatije iz 1897. godine.
Međutim, na jednom drugom katastarskom planu iz 1897. godine Kaiserpavillon je ucrtan. Pretpostavljam da se nakon što je demontiran nije ni vratio u Opatiju sa te svjetske izložbe  (možda Pariz 1900?).

[Kont]

Miljenko Hrelja 2012.

[Kont]

...sve dok se na Nref-u prije dvije godine u rješavanju lokacije nisu uključili naši članovi Poldi i Riječan

[Kont]

Ništa ne smeta. Probaj proguglati jer je vjerovatno to taj kojeg poznaješ

[ilirija]

E, nemam pojma kad su ovi Hrelje svi nešto tajnoviti

Sori što kvarim temu, al znam samo jednog. Ili ipak postoji još jedan. Moram ga kontaktirati. Premjwžesti ako ti smeta

[Kont]

Kada već spominjemo švicarsku - alpsku arhitekturu, ova Zambonijeva slika iz 1890. mi je zadala dosta glavobolje...

[Kont]

Zada mi niš ne izgleda po švicarski

[Kont]

Unatoč izmjenama koje je ova građevina doživjela, njen prostorni koncept u osnovi je sačuvan. I danas građevina ima obilježja alpske arhitekture (krovište, drveni dijelovi pročelja, drveni prozori i sandučići za cvijeće ispod prozora).

[Kont]

E, nemam pojma kad su ovi Hrelje svi nešto tajnoviti

[ilirija]

(Maketu izradio Miljenko Hrelja)

Koji M.Hrelja ?

[Kont]

Švicarska kuća Angiolinina perivoja bila je prepoznatljiva po svom rustikalnom izgledu zbog vidljive drvene građe odnosno drvenih elemenata artikulacije njene vanjštine. Tijekom vremena značajno je izmijenjena i osiromašena uklanjanjem drvenih pročeljnih elemenata, međutim Rottmayerova fotografija iz 1883. godine svjedočanstvo je i dokaz da je bila sagrađena u skladu s uobičajenim obrascima oblikovanja. Riječ je zidanoj katnici koja je cijelom dužinom glavnog južnog pročelja imala drvenu konstrukciju s balkonom. Konstrukcija se sastojala od četiriju drvenih vitkih stupova koji su podržavali balkon kao i daščanu oplatu koja je pratila zaključnu zabatnu formu pročelja. Zahvaljujući sitnim rezbarijama dasaka balkonske ograde i zabatne oplate kompletna se konstrukcija doimala bogato ornamentiranom te je asocirala na tradicijske kuće alpskog podneblja. Sitne dekoracije u formi visećih lukova, zvjezdica ili četvrolista pripadaju dekorativnom repertoaru romantičnog historicizma i karakteristične su za šezdesete pa i sedamdesete godine 19. stoljeća.

[Kont]

Slijedeća zgrada u parku je tzv. Švicarska kuća kao obavezan dio nekadašnjeg romantičarskog perivoja engleskog tipa. Prvi put se spominje kao gospodarska zgrada u gruntovnoj zabilježbi iz 1875. kada iz vlasništva Higinijeva sina Paola Scarpe prelazi u ruke grofa Viktora Chorinskog. Pregrađena je i proširena 1884. godine, kada je već bila u vlasništvu Južnih željeznica i postaje pansion.Tada se naziva Schweizerhaus ili Schweizerhütte, dakle švicarska kuća (koliba), a često i ex Milchstube ili ex latteria, odnosno bivša mljekara. Postojanje mljekare u okviru perivoja može se povezati s poznatom sklonošću pripadnika visokih društvenih slojeva praktičnom bavljenju poljoprivredom, botanikom ili nekim oblikom proizvodnje, što uključuje i mljekarske proizvode. Poznato je također da je bilo noblesse imati farmu za razonodu odnosno poljepšano gospodarstvo (La ferme ornée). Početkom 20. stoljeća u njoj je glazbena soba (Musikzimmer). Južne željeznice 1910. švicarsku kuću prodaju Dioničkom društvu svratišta i lječilišnih zavoda Opatija u Beču, koji 1913. u njezinom prizemlju uređuju javne zahode. Za talijanske uprave objekt postaje vrtlarska kuća (casa del giardiniere), a nakon Drugog svjetskog rata u njoj su u kontinuitetu uredi poduzeća koja skrbe opatijske parkove - Parkovi i plaže, RO Slatina i Parkovi d.o.o. Danas pripada Hrvatskom muzeju turizma, u muzejskoj je funkciji te prezentira povijest opatijskog turizma.

[Kont]

...spremište za kočiju i štala za konje. Rekonstruirano je pedesetih godina 20. st. tako da je Rottmayerova fotografija iz 1883. jedino svjedočanstvo njegovog prvobitnog izgleda.

[Kont]

Slijedeći objekt iz vremena gradnje vile i perivoja, dakle iz sredine 19. stoljeća, je današnje spremište za alat, a nekadašnje...