“Trinaest minuta prije 8 sati Bihać se zatresao od grandiozne eksplozije, a iz obronaka planine Plješevice suknuli su plamen i dim, planina je gorjela, plamen na horizontu dosezao je do samog neba, prizor je bio jeziv i nestvaran, kataklizmički.
Plamena stihija i eksplozije su uništile jedan od najvećih i najutvrđenijih aerodroma u Europi, čija se vrijednost procjenjivala na 8 milijarda dolara...
Plješevica kao da je propala, ulegla se i progutala nekad najčuvaniju vojnu bazu Jugoslavije…”, tako je prije nekoliko godina beogradski Aeromagazin prepričao trenutak kada je 16. svibnja 1992. godine JNA prilikom povlačenja aktivirala 56 tona eksploziva u tunelima vojnog aerodoma Željava, najskuplju nekretninu na hrvatskom tlu uništenu u vrijeme Domovinskog rata.
Kako bi bilo jasnije o kakvom se objektu radi, valja spomenuti kako su podzemne galerije aerodroma mogle primiti 120 zrakoplova(MIG-21) s posadama i kompletnim arsenalom naoružanja, a ukupna dužina tunela u obliku slova M iznosila je 3 i pol kilometara.
Podzemni aerodrom mogao je izdržati izravan udar atomskog naoružanja. Uz vlastite izvore struje i vode te zalihe goriva, ljudstvo aerodroma moglo je 30 dana živjeti potpuno izolirana od vanjskog svjeta.
Gradnja diva uz utrobi Plješevice započeta je 1955., a završena 1968. Glavni konstruktor Dragoslav Sobotka procjenjuje vrijednost aerodroma na osam milijarda dolara, iako su utrošena sredstva znatno veća.
Za časnike i pilote Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva bila je stvar izuzetnog prestiža raditi u aerodromu koji spada u najskuplju vojnu investiciju bivše SFRJ. Podzemni objekt, zajedno sa pistama 1, 3 i 4, nalazi se na hrvatskoj strani granice, dok se samo piste 2 i 5 nalaze u sastavu općine Bihać, odnosno BiH.
