Stršljen je jedan od najopasnijih pčelinjih, ali naravno i ljudskih neprijatelja u ljetnom dijelu godine. Zamijetite li gnijezdo ili možda kojeg stršljena u letu ne približavajte im se već se što prije udaljite. Ubod stršljena može biti smrtonosan.
Stršljen je žuto-crni kukac vizualni i građom vrlo sličan osi, ali dakako mnogo veći. Gnjezda gradi u šupljem drveću, vrbicima, drvarnicama ili sličnim zapuštenim staništima. Vrlo je opasan, ali rijetko napada bez razloga.
Hrani se kukcima poput ose. Samim time u vrtu i/ili okućnici stršljen je koristan insekt. Problem je da ne radi razliku između štetočina i korisnih kukaca. Pčele stršljen lovi obično u pčelinjaku ispred košnica, a nerijetko ukoliko su u mogućnosti ulaze i u samu košnicu. Unutar košnice im je posebno zanimljivo pčelinje leglo do kojeg dolaze boreći se protiv pčela i pritom ih ubijajući.
Samo jedan stršljen kao jedinka rijetko će uspjeti napraviti neku veću štetu u pčelinjaku, ali pojavi li se roj od desetak ili mžda i više stršljena u stanju su u borbi sa pčelama koje će braniti svoju nastambu napraviti pravi pokolj. Iz ulovljene pčele isisavaju prikupljeni nektar, a ostatkom sažvakane pčele hrane svoje mlade ličinke. Odrasli se stršljen hrani slatkim sokovima s drveća, grožđa i slično.
Preventivno uništavanje stršljenova u blizini pčelinjaka odnosi se na spaljivanje mogućih gnjezda u samom pčelinjaku ili preventivnim mamcima. U plastičnu jedno ili dvolitrenu bocu ulijemo mješavinu jabučnog soka, octa ili pive. Pčele neće zbog odbojnog mirisa ulaziti u bocu, dok će stšljeni namamljeni lakom hranom ući u bocu iz koje ne mogu izaći i utopiti se. Stršljen za razliku od pčela leti i lovi ne samo po danu već i za vrijeme verdrih noći, osobito ukoliko su toplije. Radijus kretanja stršljena u potrazi za hranom je oko 1,5 - 2 km od gnjezda.
Sistematika stršljena
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Red: Hymenoptera
Porodica: Vespidae
Rod: Vespa
Vrsta: V. crabro
Stršljen, ovdje opisivan prije svega Vespa crabro (Europska vrsta), posjeduje vlastiti obrandbeni mehanizam kojim se u prirodi uspješno brani od svojih prirodnih neprijatelja. ali prije svega stršljen agresivno brani svoje leglo. No, opasnost od stršljena za čovjeka i njegove životinje u pravilu se dosta preuveličava, ona je bitno manja nego što se obično misli.
Otrov stršljena može se usporediti s onim drugih osa, ali sastavom njegov nije jednak osinjem, čak je i nešto malo manje toksičan. Međutim njegov sam ubod se osjetilno doživljava daleko bolnije nego ubod manje ose. Prije svega zbog same činjenice da je u otrovu stršljena veći udio neurotransmitera acetilholina, supstance koja izaziva jak osjećaj pečenja. Stršljenov je žalac nešto deblji i duži, pa tako i prodire u dublje, nešto osjetljivije slojeve tijela, što normalno kod uboda daje osjećaj veće boli.
Globalno gledajući, ubod stršljena nije uvijek smrtonosan, ali je opasan posebno kod osoba sklonih alergijama ili manjeg imuniteta, jednako kao i kod uboda ili ugriza svih drugih kukaca uključujući i pčelu. Kod samog uboda u području usta, grla, glave općenito treba se svakako odmah hitno ali bez panike javiti najbližem liječniku zbog opasnosti od većih oticanja. Ubodi stršljenova se gotovo uvijek uz pažljivo kretanje poznatim ili nepoznatim terenima u prirodi mogu izbjeći.
Raspostranjenost stršljena u svijetu:
