Brajdica - Kontejnerski terminal

[gorgoroth]

U riječku luku uplovio najveći kontejneraš do sada, CMA CGM Berlioz

Rekorder kratkog daha

Rekord Berlioza ipak će biti kratkog daha, trajat će tek nešto više od 24 sata, jer je već za utorak navečer na Brajdici najavljeno pristajanje broda Safmarine Kariba, kontejneraša koji može odjednom prevesti preko 6900 TEU-a.




RIJEKA – Nakon što je titulu najvećeg kontejnerskog broda koji je ikad uplovio u riječku luku svega desetak dana nosio brod Santa Victoria, kapaciteta 5770 TEU-a, u ponedjeljak je na Brajdici »pao« novi rekord. Nešto prije 15 sati uz obalu kontejnerskog terminala pristao je Berlioz, brod francuske kompanije CMA CGM, grdosija post-panamax generacije, duga 300 metara, široka 40, ukupnog kapaciteta prijevoza 6627 TEU-a, što ga čini apsolutno najvećim kontejnerskim brodom do sada privezanim uz obalu Brajdice.

Tvrtka CMA CGM sa sjedištem u Marseillesu treći je po veličini kontejnerski brodar na svijetu po svojim kontejnerskim kapacitetima. Iz hrvatskih luka Rijeka, Split i Ploče vrši linijske kontejnerske servise, direktne i feeder preko Malte, za sva svjetska tržišta. Berlioz ima dvadeset i jednog člana posade, brzina mu je 26 čvorova, a plovi zajedno s još osam brodova sličnih karakteristika na direktnom linijskom servisu između luka Dalekog istoka i Sjevernog Jadrana.

U riječkoj luci prekrcat će 350 kontejnera, a isplovljavanje je bilo zakazano za utorak u ranim jutarnjim satima. Rekord Berlioza ipak će biti kratkog daha, trajat će tek nešto više od 24 sata, jer već za utorak navečer je na Brajdici najavljeno pristajanje broda Safmarine Kariba, kontejneraša koji može odjednom prevesti preko 6900 TEU-a. Dolazak ovih golemih brodova-matica u Rijeku, kako je već ranije istaknuo ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača, posljedica je dugotrajnih pregovora s brodarima i domaćim pružateljima usluga u prihvatu broda u kojima je na kraju brodarima ponuđen paket usluga po znatno povoljnijim cijenama od uobičajenih.

Zbog veličine Berlioza i ostalih brodova na liniji između Dalekog istoka i Rijeke prošloga je tjedna najstarija od triju dizalica za prekrcaj kontejnera s južne obale preseljena na zapadnu, budući da je preniska za opsluživanje brodova post-panamax generacije, pa sada služi za prekrcaj kontejnera na manjim plovilima feeder servisa. Kontejnerski promet u riječkoj luci u ovoj će godini, prema očekivanjima, biti oko dvadeset posto niži od prošlogodišnjeg, iako iz Luke Rijeka poručuju kako broj prekrcanih kontejnera, nakon mjeseci opadanja, opet lagano raste.

M. GLAVAN

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/rekorder-kratkog-daha.aspx

[gorgoroth]

Jedan od mojih prvih snimljenih brodova
Cap Melvile




Primjeri kada su sve tri dizalice radile

Ital Lirica





Ital Massima





Limari





Maersk Dammam

[gorgoroth]

Kontejnerski terminal najuspješniji u Europi



Projektom vrijednim 190 milijuna eura Rijeka će ponovno postati jedna od vodećih europskih luka. U riječkoj luci posljednjih deset godina ostvareno je povećanje pretovara kontejnera s 12.000 na 170.000, što je najveće povećanje obima tog posla u Europi
Projekt obnove riječkog prometnog pravca Rijeka Gateway vrijedan je 190 milijuna eura, a realizira se od kraja 2003. u suradnji Vlade i Svjetske banke. Tim projektom, osim modernizacije lučkih teretnih terminala te gradnje pristupnih prometnica prema luci, obuhvaćena je i gradnja novog putničkog terminala na riječkom lukobranu, što je koštalo 95 milijuna kuna.
Projekt je počeo prije nekoliko godina gradnjom novog mosta na korijenu lukobrana, gradnjom zgrade putničkog terminala u kojoj je sagrađen i lučki kontrolni centar. Tu je i moderni putnički pomorski terminal sa svim pratećim sadržajima, uključujući carinsku i policijsku službu, a uređeno je i nekoliko ugostiteljskih objekata.
Za pristajanje putničkih brodova te manjih kruzera temeljito je rekonstruirano 150 metara na početnom dijelu lukobrana. Prema riječima ravnatelja Lučke uprave Rijeka Bojana Hlače, kroz riječku luku godišnje prođe oko 200.000 putnika, a idućih godina zbog gradnje spomenute infrastrukture taj broj trebao bi biti udvostručen. U drugoj fazi uređenja putničkog terminala planira se i gradnja istočnog krila zgrade (2500 četvornih metara) te uređenje još dodatnih 300 metara lukobrana, gdje će moći pristajati brodovi gaza većeg od sedam metara, a to znači i najveći kruzeri. U planu je gradnja šetnice na lukobranu, što bi postalo velika turistička atrakcija za Rijeku koja se umnogome okreće urbanom turizmu.
U srpnju ove godine riječki lukobran postao je gradska šetnica u cijeloj svojoj dužini od 1740 metara, pa je prozvan »riječkim Neumom« s obzirom na to da industrijski kompleksi priječe Riječanima da u svom gradu priđu moru. Hlača je naglasio da realizacija projekta Rijeka Gateway osigurava Rijeci 2000 radnih mjesta te još tisuću u cijeloj regiji. Procjenjuje se da će taj projekt pomoći povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, a riječkoj luci omogućiti da se ponovno vrati među vodeće europske luke.
Naime, riječka luka ponovno postaje azijska vrata u Europu, posebice u njen jugoistočni dio. Kontejnerski terminal riječke luke ostvario je u posljednjih deset godina povećanje pretovara kontejnera s 12.000 na 170.000, što je najveće povećanje obima tog posla u cijeloj Europi. Povećanju konkurentnosti riječkog prometnog pravca iznimno će pridonijeti i gradnja nizinske pruge Rijeka - Zagreb - Botovo (na mađarskoj granici) u dužini od 296 kilometara. To bi povećalo pretovar u toj luci sa sadašnjih 12 milijuna tona na više od 30 milijuna tona tereta te pretovar milijun kontejnera godišnje. Time bi Rijeka postala vodeća luka na Jadranu.


Najveći kontejnerski brod
Ovih dana na kontejnerski terminal riječke luke doplovio je francuski kontejnerski brod »CMA-CGM Berlioz« kapaciteta 6627 kontejnera, najveći koji je ikad uplovio u neku hrvatsku luku. Desetak najvećih svjetskih kontejnerskih terminala održava redovite linije između Dalekog istoka i Rijeke, a sve veći dio kontejnerske robe iz konkurentnih luka Kopra i Trsta sada ide preko najveće hrvatske luke.
Damir Herceg

http://www.vjesnik.hr/html/2009/10/09/Clanak.asp?r=tem&c=1

[gorgoroth]

Južnoafrički div u riječkoj luci




Seriju dolazaka kontejnerskih brodova-rekordera riječke luke, kada je u samo dva tjedna tri puta rušen rekord najvećeg broda koji je ikad pristao na kontejnerskom terminalu Brajdica, zaokružilo je prije dva dana uplovljivanje »Safmarine Kariba«, broda južnoafričke tvrtke Safmarine, koji kada je nakrcan »do vrha« prima gotovo 7000 TEU-a. Iako u Rijeku nije stigao niti s približno tolikim brojem kontejnera, već gotovo prazan, ipak je samom svojom veličinom predstavljao uistinu spektakularan prizor i to već iz daljine, a pogotovo kada se stane na samu rivu Brajdice, neposredno pod brod kojega je tada zapravo nemoguće u cijelosti obuhvatiti bilo okom bilo objektivom kamere. Levijatan dug tri stotine metara zauzeo je operativnu obalu na Brajdici od početka do kraja, a kako je bio poluprazan, paluba na koju se trebalo uspeti bila je desetak metara iznad razine obale tako da je golema, ravna čelična ploha boka broda iz neposredne blizine zauzimala čitavo vidno polje.
»Safmarine Kariba« u Rijeci se, na svom redovitom kružnom putovanju između luka Dalekog istoka i Sjevernog Jadrana, zadržao tek nekoliko sati, koliko je bilo potrebno za prekrcaj kontejnera, nakon čega je nastavio putovanje prema Grčkoj. Članovi posade nisu imali vremena izaći u obilazak grada što im je, kako su sami rekli, posebno teško palo jer se s palube broda vidi gradsko središte udaljeno svega nekoliko stotina metara, za razliku od dobrog dijela drugih svjetskih luka gdje su terminali kilometrima daleko od gradova. No, iako oni nisu imali priliku posjetiti Rijeku, Rijeka je posjetila njih, točnije brod su u dvije »ture« obišli predstavnici hrvatske podružnice matične mu tvrtke »Safmarine« i sestrinske brodarske tvrtke »Maersk« s poslovnim partnerima te naša ekipa Novoga lista.

– Osim što je riječ o najvećem kontejnerskom brodu u riječkoj luci, riječ je i o prvom uplovljivanju broda naše matične tvrtke u Rijeku pa smo taj događaj odlučili iskoristiti za ovaj kratak posjet, kako bi iz prve ruke saznali više o svakodnevnim brodskim poslovima, kazao je »vođa puta«, direktor riječkog »Safmarinea« Ivić Vodopija. Već sam uspon strmom brodskom skalom zbog iznimne je visine broda bio nesvakidašnji doživljaj, a tek dolaskom na palubu polako se stječe pravi dojam veličine broda čije nadgrađe seže još dodatnih sedam katova u visinu. Na palubi nas dočekuje dežurni »timunjer«, kormilar sa Šri Lanke koji se predstavio samo kratkim imenom Namal, te »chief«, odnosno prvi časnik palube, mladi Rumunj Florin Coman, koji nas je poveo u kraći obilazak broda prije susreta sa zapovjednikom. Na palubi zbog naslaganih kontejnera unatoč veličini broda baš i nema mjesta za šetnju i razgledavanje pa brzo prelazimo u prostore nadgrađa, gdje se odvija veći dio svakodnevnog života posade, od poslova vezanih uz prekrcaj kontejnera koji se nadziru iz posebne prostorije do navigacije, ali i trenutaka odmora i relaksacije u slobodno vrijeme. Kao i na svakom brodu posebno je važna kuhinja, pa nam je Coman i nju pokazao, kao i dvije blagovaonice – jedna za čisto druga za »šporko«. U prvoj se jede u »civilnoj«, a u drugoj u prljavoj, radnoj odjeći. Posadi su na raspolaganju i saloni, kao i teretana opremljena utezima, sobnim biciklom i vrećom za boks. Upravo je vreća, ističe Coman, najpopularnija.

– Odlična je za iskaljivanje bijesa i rješavanje frustracija. Istreseš višak energije, a ako te je netko toga dana posebno naljutio, možeš zamisliti njegov lik na vreći i dobro ga »isprašiti«, kaže kroz smijeh chief. Teretana i ostali sadržaji za relaksaciju na brodu, dodaje, od velike su važnosti, budući da tempo posla ne dopušta česte izlaske prilikom posjeta lukama.

– Slobodnog vremena imam jako malo, tako da izlazim rijetko. U lukama se boravi kratko, čak i na Dalekom istoku gdje ukrcavamo veliki broj kontejnera, jer tamo na brodu istodobno radi po pet dizalica tako da sve ide vrlo brzo. Osim toga posao prvog časnika je iznimno zahtjevan, morate stalno biti svjesni gotovo svega što se na brodu zbiva i sve probleme rješavati u hodu. Vrlo je iscrpljujuće i tjelesno i duševno. Ipak, kada ulovim priliku, kao prije dva dana u Kopru, izađem van jer to je jedan od najboljih načina odmora i opuštanja, kaže Coman.

Do komandnog mosta gdje nas je dočekao zapovjednik, Južnoafrikanac Peter Russel Williams, odlazimo – liftom. Kontejnerski brodovi, naime, imaju vrlo uska i visoka nadgrađa kako bi na palubi ostalo što više mjesta za ukrcaj kontejnera pa je uobičajeno da imaju i lift, što ne čudi kada se pogleda u podatke broda u kojima stoji da mu je maksimalna visina 61 metar, što znači da je most svega nekoliko metara niže. Williamsu, tridesetdevetogodišnjaku iz okolice Cape Towna, to je bio prvi posjet Rijeci i Hrvatskoj, no niti on nije imao dovoljno vremena za izlazak.

– Ovoga puta ću vidjeti samo ovo što se vidi s mosta, no možda prilikom nekog budućeg dolaska bude nešto više vremena, kaže Williams. S mosta se, doduše, pružao pogled na dobar dio Rijeke i čitav Kvarner, no nas je zanimalo kako časnici u vožnji vide išta ispred broda kada je na palubu naslagano šest redova kontejnera u visinu.

– Bez problema. Kontejneri se na palubu slažu tako da se od nadgrađa prema pramcu njihov broj u visinu smanjuje, čime nastaje pad i oslobađa se vidik prema naprijed. Postoje točno određeni propisi koji kažu da pogled prema naprijed smije biti zaklonjen najviše do jedne dužine broda, što u vožnji ne predstavlja poteškoću. Brod inače plovi brzinom od dvadesetak čvorova, no kada nam se žuri postižemo brzinu do 26 čvorova. Uobičajeno putovanje između Koreje i Jadrana traje oko mjesec dana. U posljednjih godinu dana, od početka globalne ekonomske krize osjeća se kako je opao pritisak i nema više one žurbe da se teret preveze čim prije, kao ni borbe za svaki komadić brodskog prostora koja je prije vladala na tržištu. Zabrinjavajuće je vidjeti sve više brodova koji ostaju bez tereta, a time i bez posla, kaže Williams, no dodaje kako je ipak zadovoljan jer njegov brod ima i više nego dovoljno posla, poslije Rijeke odlaze u Grčku na ukrcaj a nakon toga natrag prema Aziji. On sam uskoro će i kući u Južnoafričku Republiku, zemlju u kojoj će se 2010. godine odigrati Svjetsko nogometno prvenstvo. Kao pravi zaljubljenik u najvažniju sporednu stvar na svijetu Williams je već izračunao hoće li u vrijeme odigravanja utakmica prvenstva biti kod kuće.

– Na žalost neću. Sve sam precizno izračunao i ukoliko ne bude nekih promjena u rotacijama, bit ću na brodu u to vrijeme. To mi kao Južnoafrikancu i ljubitelju nogometa vrlo teško pada, posebno jer će se neke od utakmica igrati u blizini mjesta gdje živim. Jedinstvena je to prilika da uživo pogledam utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva, no po svemu sudeći od toga neće biti ništa. Ali tu se ne može ništa, takav je život pomorca, zaključuje Williams.

Egzotika je dobra, ali Europa je bolja

Na brodu dugom 300 i širokom 40 metara gotovo sve je golemo, pa tako i strojarnica u kojoj je smješten glavni brodski pogonski motor, desetcilindarsko čudovište snage 57.200 kilovata, pomoćni generatori i ostali uređaji. Kroz strojarnicu nas je proveo drugi strojar, Ukrajinac Valentin Busca, pokazavši osnovne dijelove strojeva i objasnivši način funkcioniranja glavnih brodskih sistema, od električne mreže do klima-uređaja. Busca koji je, kako sam kaže, oplovio cijeli svijet najviše se veseli dolascima u Europu.

– Ispočetka su me najviše oduševljavala razna egzotična mjesta, no s godinama se čovjek svega toga pomalo zasiti, iako se i dan danas radujem svakom dolasku u neku novu zemlju ili grad. Ipak, sada najviše volim europske luke i izlaske u europske gradove, nekako se tu najbolje osjećam, kazao je Busca.

Novac je glavni motiv za bavljenje pomorstvom

Posada »Safmarine Kariba« dolazi s gotovo svih strana svijeta. Zapovjednik je Južnoafrikanac, časnici i strojari su Rumunji i Ukrajinci, a ostatak je iz Indonezije i Šri Lanke, iz koje dolazi i kormilar Namal koji nas je dočekao i ispratio s broda. Punim imenom zove se Giovinnage Namal Mahesh Irodika Giunarathna, no u šali kaže kako je za svakodnevnu upotrebu dovoljno i samo Namal. Za razliku od časnika čija je rotacija uglavnom tri mjeseca na brodu, tri kod kuće, on će na »Karibi« provesti najmanje devet mjeseci, možda i dulje.

– To je za nas normalno. Provodimo duga razdoblja daleko od kuće i obitelji, ali ovaj posao omogućava nam pristojan život na Šri Lanki i zaradu iznad tamošnjeg prosjeka. A novac nam je, kao i većini ostalih pomoraca, ipak glavni motiv za bavljenje ovim poslom, rekao je Namal.

Izvor: NoviList.hr; Marinko Glavan, Marko Gracin

[gorgoroth]

Smjena

[gorgoroth]

Dvije stare žirafe odmaraju





A dve novije u punom pogonu

[gorgoroth]

PRIPREMA SE NIZ INVESTICIJA ZA ŠIRENJE I MODERNIZACIJU KONTEJNERSKOG TERMINALA BRAJDICA LUKE RIJEKA

Uz kontejnere i marina Pećine


Osim gradnje obale, uređenja graničnog prijelaza po šengenskim kriterijima i širenja željezničke stanice Sušak, planira se i izgradnja marine od školjere terminala prema istoku




RIJEKA – Oko 40 milijuna eura trebalo bi biti investirano u širenje i modernizaciju kontejnerskog terminala Brajdica, gdje bi GP Krk sa partnerima u prvom kvartalu iduće godine trebao početi graditi obalu dugu oko 330 metara s dubinom od 14,5 metara. Od toga bi oko 26 milijuna eura išlo za gradnju obale, uređenje graničnog prijelaza po šengenskim kriterijima koštalo bi oko 5 milijuna eura, širenje željezničke stanice Sušak za formiranje blok vlakova oko 4 milijuna eura, dok se za uređenje servisne stanice za lučku mehanizaciju planira izdvojiti dodatnih 5 milijuna eura. Tome još treba pridodati investiciju u nabavu novih kontejnerskih mostova, što je obveza poduzeća Luka, odnosno tvrtke Jadranska vrata da bi se zaokružio projekt Brajdice, koja bi trebala dostići kapacitet od gotovo 500.000 TEU jedinica godišnje, negdje tri puta više od današnjeg prometa. Svemu tome mogao bi se pridodati i projekt gradnje marine Pećine, koji je u ingerenciji Grada Rijeke.
    Ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Bojan Hlača naglašava da projekt širenja Brajdice mora objediniti i neke druge popratne investicije, primjerice u novi granični prijelaz, jer kriteriji Shengena nameću uređenje niza dosad nepostojećih sadržaja. Primjerice, to je uvođenje kontrole opasnih tvari, rendgena, stanice za kontrolu ispravnosti mesa te drugih službi neophodnih nakon što Hrvatska uđe u RH i preuzme obvezu čuvara granica EU-a.
    – Uređenje novog graničnog prijelaza trebalo bi početi u drugoj polovici iduće godine i tu je uključen i novi spoj terminala s cestom D-404. Kod širenja željezničkih kolosjeka cilj je povećati efikasnost sklapanja kontejnerskih vlakova. Važno je i povećanje dubine nove obale za otprilike tri metra u odnosu na sadašnje stanje, što će biti dovoljno za dolazak velikih i modernih kontejnerskih brodova, ističe Hlača.
    Po prvi puta objavljujemo i skicu budućeg kontejnerskog terminala na Brajdici, gdje je paralelno sa linijom nove obale projektiran dodatni obalni zid u moru, shodno uvjetima iz GUP-a Grada Rijeke. Taj obalni zid dug je oko 70 metara i trebao bi stvoriti kvalitetnu zavjetrinu i buduće vezove za marinu Pećine, koju su gradski prostorni planeri zamislili odmah do terminala, pored linije današnje školjere. Marina bi se trebala protezati prema istoku, ali je u ovom trenutku teško reći kada bi se mogla graditi. Gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel naglašava kako bi bilo idealno ukoliko bi se u projekt marine krenulo paralelno sa gradnjom nove obale, znači tijekom naredne dvije do tri godine.
    – Mi ćemo iduće godine početi tražiti investitora za gradnju marine, koja bi bila slična marini Ičići i imala bi između 200 i 300 vezova. Riječ je o luci nautičkog turizma koja bi se protezala od školjere terminala Brajdica prema istoku i zauzimala oko 300 metara obalnog pojasa, koji je danas uglavnom slabo iskorišten. Projekt predviđa gradnju lukobrana dužine oko 250 metara i sigurno je riječ o velikim sredstvima. Grad neće biti investitor, ali se nadam da će biti zainteresiranih, ističe Obersnel, dodajući kako luksuzne jahte bez većih problema mogu funkcionirati zajedno sa mega kontejnerašima na Brajdici.




Barcelona u igri za Rijeku
   
    U pripremi je još jedna vrlo važna investicija za funkcioniranje riječke luke. Riječ je o informatizaciji luke uvođenjem jedinstvenog sustava upravljanja u što se planira investirati oko 1,5 milijuna eura. Tu je već raspisan natječaj te su u užem izboru ponude Luke Barcelona, Luke Venecija, Luke Gent i Luke Carlsberg, redom lučkih tvrtki koje već imaju implementiran i razrađen informatički sustav, koji bi trebao bitno pojednostaviti i ubrzati rad luke smanjivanjem papirologije i birokracije. Između ostalog, nalozi i dogovori o ulasku i izlasku brodova te manipulaciji tereta rješavat će se bez ikakve papirologije.


Darko PAJIĆ


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285F2863285928582863285A285828582861286328962897289E28632863285C285D285B285D285B285D28632863286328592863V

[mušica]

Nisam ni sumnjao tko će ovu temu napuniti fotografijama

Jedino bih Gorgorothu preporučio da uz tekstove iz NL stavi datume kada su objavljeni da ne izazivamo pomutnju.

Osvrnuo bih se na nešto pa donesite zaključke sami.

Da ponovim dvije fotografije

Brajdica pije 2008 (vidi se stari Sušački  "kolodvor" koji je  srušen u svibnju 2008.)
Pogledajte stanje koliko je nasipano


Trenutno stanje:


Koliko se sjećam Gateway2 projekt zaživo je krajem 2008 kada je odobreno 88 mil. eur za proširenje Brajdice a 2009.  odabran je izvođač.
Možda sam previše kritičan ali po meni je ovo presporo. Nisam građevinar ali kao laiku mi se čini  da su Mađari krajem 19. st. puno brže nasipavali i gradili lukobran kad usporedimo kakvu su tehniku imali i da su morali materijal vaditi iz kava (Preluk, Žurkovo...)
Kod nas je zadnjih 10 god. barem bilo iskopa koliko ti srce želi (južna traka  obilaznice, obilaznica kroz Drašku dolinu, čvor Bakar itd.)

Bojim se da uporno kasnimo i kaskamo. Kako je napisanao u jednom tekstu u NL imali smo fantastičan rast prometa 1998-2008 od 12.000 na 169.000 TEU i to nismo iskoristili

[LLeon]

Upravo uplovljava valjda najruzniji brod u povijesti Brajdice. MSC Ada.

Slijedeci tjedan pada novi rekord. Najduzi brod koji je ikada vezan na Brajdici. Maersk Karlskrona, sa svojih 318 metara.

Gorg, spreman?

[Alen_Rijeka]

MSC ADA

Godina izgradnje: 1993
Dužina i širina: 173m  X 29 m
Nosivost: 20027 t
Zastava: Liberia


Trenutno u luci: Rijeka
Dolazi iz luke:  Gioia  Tauro

[mušica]

Jutros sam se vozio po D404 i primjetio "čudan" brod ispod dizalica.
Čekamo Gorga sa fotkama.

Što se brodova rekordera tiče, čekam napis u NL "Na Brajdicu pristao manji kontejneraš dužine 250 m i istovario 2000 kontejnera"
 

[gorgoroth]

Doći će još valjda,ne da mi se po ovome vremenu na Brajdicu,da je sunčano sigurno bi ga arhivirao

Btw biti će još slika,tj drugi dio sve do današnjih dana 

A i rekordera ćemo obići naravno 

[mušica]

MSC Ada je ponovo 16.04. pa eto ponovo prilike za slikanje

[gorgoroth]

Znam,zato sam i odgodio današnje slikanje,da znam da neće više dolaziti i po najvećem pljusku bi išao slikati

evo primjera

Maersk Duncan za vrijeme olujnog juga i pljuska

[gorgoroth]

Izgleda još jedan novi servis

Hapag service Damietta, Port Said, Koper, Rijeka, Venezia, Ancona, Damietta