Brajdica - Kontejnerski terminal

[mušica]

Izdvojio sam ovu temu iz teme Riječka luka da bi složili jednu kronologiju proširenja kontejnerskog terminala
Predlažem kada sakupimo dovoljno fotki da moderatori "prearanžiraju" fotografije kronološki.
Koristio sam nekoliko fotografija koje su postavili forumaši, jednu Zokijevu i naravno nekoliko od Gorga

Za početak polovica 19. st.


Plan iz 1900. - Kolodvor Sušak postoji na mjestu današnjeg terminala je more

[mušica]

Između dva rata na Brajdici su skladišta za drvo (kao i u većini prostora Sušačke luke)




60-te godine 20. st.
 Vidi se skladište 46 ali ispred je još uvijek more




Kraj 70-tih. Nasipana je obala i otvoren kontejnerski terminal 1978. godine

[mušica]

Preskačem dosta godina
Studeni 2007.
Već se nešto nasipalo prema istoku i napravljen je plato gdje su se skladištili prazni kontejneri




Listopad 2009
Počinju pravi radovi. Skinute su desno nadstrešnice za drvo i skladište se kontejneri.
D 404 je izgrađena (ali nije još u funkciji). Počinje plansko nasipavanje



Travanj 2010

[mušica]

Novije Gorgorothove fotografije na kojima se vidi dosta promjena  odnosu na pet godina unatrag

12/2011.


03/2012.

[gorgoroth]

Odlična ideja i naravno tema 

[mušica]

Dok ne nabavimo još fotki evo par mojih insiderskih

Najprije jedna za

Ajde jednu s Brajdice 

Nije kvalitetna ali je umjetnička


U ožujku 2009 (i u još nekoliko navrata) bura se igrala sa škatulicama


Frigo kontejneri


2008. Metalna je još radila sa Samsuzima

[gorgoroth]

Pisalo je u novinama da će graditi još jedan tunel na Brajdici dug 400m za manipulaciju vagonima.Biti će slijep,tj neće nigdje izlaziti već samo za manipulaciju

[gorgoroth]

RIJEKA GATEWAY PROJECT

MODERNIZACIJA RIJEČKE LUKE KROZ ZAJAM SVJETSKE BANKE

U cilju ostvarenja prometne politike u proteklim godinama od osnivanja Lučke uprave Rijeka izrađeno je od strane eminentnih ekspertnih grupa, više studija o mogućnostima razvoja riječke luke, koje su korištene i prilikom izrade Desetogodišnjeg plana razvitka luke Rijeka, kao i dosadašnjih Dvogodišnjih planova razvoja luke Rijeka. Hitnost donašanja navedenih planova nalagala je nužnost zaustavljanja pada prometa u riječkoj luci, kao i stvaranje uvjeta za djelotvorniju lučku aktivnost.

Od strane Svjetske Banke i Lučke uprave Rijeka prihvaćen je prijedlog konzultantske tvrtke Rotterdam Maritime Group, Nizozemska, koja je izradila Studiju o modernizaciji riječke luke.


12.07.2003. godine potpisan je ugovor kojim Svjetska banka odobrava Vladi RH zajam u iznosu od 155 mil. US dolara. Projekti koji se odnose na modernizaciju postojećih i proširenje novih lučkih terminala su izuzetno važni, ali za Grad Rijeku vrlo su važni i projekti tzv. waterfront-a koji podrazumijevaju otvaranje središnjeg dijela lučkog bazena u komercijalne svrhe, te pristup građana i posjetitelja tom dijelu obalnog prostora. To podrazumijeva da će putnički terminal, južni dio Delte i luka Porto Baroš biti drugačije prostorno i urbanistički riješeni sa ciljem cjelodnevnog pristupa građana tim dijelovima grada, čime se na određeni način stvaraju i nova, atraktivna gradska središta primjerena mediteranskom gradu.


Započela je i priprema projekta ribarske luke u Torpedu. U izradi je projekt sanacije i proširenja lukobrana, te povećanja gaza u lučici. Lučka uprava Rijeka i Grad Rijeka postali su u idealnom dijelu suvlasnici većine objekata oko lučice u Torpedu. Ovim projektom Lučka uprava Rijeka rješava problem nedostatka lučkog prostora za ribarske brodice, koji se pojavljuje zbog izgradnje putničkog terminala. Unutar projekta razrađena je ideja o burzi ribe i svim pratećim uslužnim djelatnostima (trgovine, ugostiteljstvo) uz ribarsku luku. Svjetski primjeri pokazuju da su ribarske luke vrlo važan segment lučkih gradova koji njeguju svoju ribarsku tradiciju, ali time stvaraju i atraktivno gradsko središte koje putem otvorenosti građanima i turistima nudi cjelodnevne sadržaje. Ovaj projekt usmjeren je poticanju čitavog niza poduzetnika koji mogu pružiti prateće proizvodne i uslužne djelatnosti unutar ribarske lučice. Time se na novi način valorizira ribarstvo u Rijeci, koje je do sada bilo prilično zapostavljeno u gospodarskom smislu.




Svjetska banka, točnije rečeno Međunarodna banka za obnovu i razvoj, osnovana je nakon Drugog svjetskog rata sa svrhom da pomaže razvoj i smanji siromaštvo u svijetu. To je razvojna međunarodna financijska institucija koja ima 183 člana, među kojima je i Hrvatska, a godišnje odobrava oko 20 milijardi USD zajmova zemljama u razvoju i tranziciji. Uz zajmove, Svjetska banka izrađuje studije i analize, daje tehničku pomoć i administrira darovnice iz raznih izvora. U RH Svjetska banka je aktivna od 1994. godine, i bila je prva međunarodna financijska institucija koja je započela pomagati razvoj Hrvatske. Do danas, Svjetska banka odobrila je 19 zajmova u ukupnom iznosu od preko jedne milijarde dolara.

Projekt modernizacije Riječke luke i cesta, vrlo je složen projekt. Predviđeno je da se, osim modernizacije i restrukturiranja luke, tim projektom obuhvati i izgradnja istočnog dijela riječke obilaznice od Orehovice do Križišća, spojne ceste Draga – Brajdica, spojne ceste Čavle – Križišće i rehabilitaciju mosta kopno – otok Krk. Time Rijeka, ali i šira regija, dobiva kvalitetan priključak na autocestu Rijeka – Zagreb – Budimpešta, koja je dio europskih prometnih koridora. Tako zamišljen projekt trebao bi riješiti najveće probleme riječkog prometnog čvora.



Priprema tako obimnog projekta traje dugo i zahtjeva velika financijska sredstva. Projekt je započeo darovnicom kojom je financirana Studija o modernizaciji riječke luke, a nastavljen je kroz predzajam u iznosu od 1,5 milijuna USD kojim se financira izrada projektne dokumentacije, te sve potrebne studije i poslovni plan (Preliminary & final design, Business plan - za “LUKU Rijeka d.d., Socijalni program - za “LUKU Rijeka d.d., Urban / Redevelopment, Zaštita okoliša).

Između Grada Rijeke, Lučke uprave Rijeka i LUKE Rijeka d.d, potpisan je Sporazum o suradnji, čiji je predmet i cilj uređenje međusobnih odnosa stranaka potpisnica kroz zajedničko sudjelovanje u realizaciji Projekta riječke luke i autoceste, a koji će se financirati sredstvima Svjetske banke. Zajednički interes stranaka potpisnica je rekonstrukcija riječke luke i prilagodba potrebama razvoja ovoga prometnog pravca s jedne strane, te potrebama stanovnika, kao korisnika urbane sredine s druge strane. Ovim Sporazumom preuzete su obaveze međusobne suradnje, pomoći i podrške u svim aktivnostima vezanim za realizaciju Projekta.

[gorgoroth]

Kredit za Brajdicu i Zagrebačku obalu

Lučka uprava Rijeka dovršila je pregovore sa Svjetskom bankom oko 88 milijuna eura zajma za projekt Rijeka Gateway II. Pregovore je prihvatila i Vlada na sjednici prošlog petka, nakon čega je postupak upućen u daljnju saborsku proceduru. Ravnatelj lučke uprave Bojan Hlača smatra kako je dogovor o zajmu sa Svjetskom bankom dokaz dobre razvojne politike i poslovanja riječke luke.
– Ovim zajmom financirat će se izgradnja novih 300 metara kontejnerskog terminala na Brajdici, kao i četiristo metara Zagrebačke obale, dok će preostalih 280 metara zagrebačke obale biti izgrađeno kroz model javno-privatnog partnerstva. Zajam je dogovoren uz desetogodišnji poček, što znači da će prva rata na naplatu dospjeti 2019. godine, što je izuzetno povoljan aranžman u trenutku kada je cijeli svijet u financijskoj krizi, i teško je doći do kreditnih sredstava. To je ujedno i dokaz da je Svjetska banka prepoznala poslovne rezultate luke koji su iz godine u godinu sve bolji, rekao je Hlača.
Hlača dodaje kako je pokrenut postupak prednadmetanja za izgradnju nove obale terminala na Brajdici, a početkom iduće godine uslijedit će i prednadmetanje za Zagrebačku obalu. Riječ je o postupku, objašnjava Hlača, kojim se prikupljaju ponude zainteresiranih tvrtki, od kojih će se potom sastaviti takozvani »short list«, odnosno skraćena lista od 6 ponuđača, koji će zatim moći sudjelovati na javnom natječaju za izgradnju. Cijeli postupak traje od četiri do šest mjeseci, pri čemu Hlača nije želio spekulirati s točnim rokovima izgradnje Zagrebačke obale, budući da prema njegovim riječima na rokove utječe čitav niz faktora, pogotovo u pripremi potrebne dokumentacije. No, rekao je kako će radovi trajati tri godine od datuma potpisivanja ugovora s izvođačem. Što se Brajdice tiče, Hlača kaže da se još očekuju građevinske dozvole za granični prijelaz, željeznički prostor za manipulaciju kontejnerima kao i radionicu za održavanje, no ističe kako se radi o manjim projektima koji neće utjecati na rok dovršenja novih 300 metara obale koji je predviđen za 2011. godinu. (novi list)

[gorgoroth]

Svjetska banka odobrila 84 milijuna eura za Rijeka Gateway II

Svjetska banka jučer je odobrila zajam od 84 milijuna eura Lučkoj upravi Rijeka za projekt Rijeka Gateway II, priopćeno je danas iz Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. Projekt Rijeka Gateway II je nastavak programa Rijeka Gateway, čiji je cilj poboljšati konkurentnost Rijeke kao grada-luke, strateški smještenog na početku Koridora Vb, jednog od važnijih paneuropskih prometnih pravaca.

Programom će se modernizirati strateški lučki objekti, povećati uključenost privatnog sektora u luci, poboljšati financijsko poslovanje Lučke uprave Rijeka te unaprijediti kvalitetu života grada-luke, a istodobno će Rijeku bolje integrirati u međunarodne prometne koridore.

Projekt će, napominje se, omogućiti daljnji razvoj kapaciteta luke kako bi mogla odgovoriti na potrebe sve većeg prometa, i to proširenjem postojećeg kontejnerskog terminala te izgradnjom novog terminala kako bi se mogli primiti veliki, moderni kontejnerski brodovi.

Projekt će također podržati daljnje poboljšanje financijskog poslovanja i kvalitete usluga u riječkoj luci. Uz to, projekt će omogućiti razvoj urbanog dijela Grada Rijeke premještajem lučkih aktivnosti s područja Delte i Porto Baroša, koja će se razviti u urbana područja.

Riječ je o zajmu IBRD-a denominiranom u eurima u iznosu od 84 milijuna eura, uz šestomjesečni LIBOR za euro, uvećan za fiksnu kamatnu maržu, s obročnom otplatom i rokom otplate od 23 godine, uključujući razdoblje počeka od deset godina.

Otkako je Republika Hrvatska pristupila Svjetskoj banci 1993. godine, ta joj globalna razvojna institucija pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete vezane uz politiku i analitičke usluge. Banka je do danas Hrvatskoj osigurala potporu za 39 projekata ukupne vrijednosti 2,3 milijarde dolara i odobrila 51 darovnicu ukupne vrijednosti 63 milijuna dolara. (Hina)

[gorgoroth]

Ital Laguna na Brajdici









Indamex Godavari

[gorgoroth]

Orkun Kalkavan stiže na Brajdicu





Brajdica sa kontejnerskim mostovima(stara Metalna je još na južnoj obali)

[gorgoroth]

Evo jedna iz zraka

[gorgoroth]

Posljednji put u Rijeci
Ital Moderna

[gorgoroth]

Potpisan zajam od 84 milijuna eura za projekt Rijeka Gateway II

Riječkoj luci kredit Svjetske banke

Većina novca, oko 70 milijuna eura, bit će uložena u izgradnju lučkih terminala Brajdica i Zagrebačka obala. Ukupna vrijednost projekta je 88 milijuna eura, a osim kredita Svjetske banke, u njemu s 4 milijuna eura sudjeluje i država




RIJEKA – Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača i voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Andreas Horvai potpisali su ugovor o zajmu vrijedan 84 milijuna eura kojim će se realizirati Rijeka Gateway Projekt II. Ministar financija Ivan Šuker sa Svjetskom bankom potpisao je ugovor o jamstvu za zajam. Većina novca, oko 70 milijuna eura, uložit će se u izgradnju lučkih terminala Brajdica i Zagrebačka obala. Ukupna vrijednost projekta iznosi 88 milijuna eura, a Svjetska banka osigurala je 95 posto sredstava, odnosno 84 milijuna eura, na rok od 23 godine s počekom od 10 godina. Državni proračun participira u financijskoj konstrukciji s pet posto, odnosno iz državne blagajne izdvojit će se četiri milijuna eura.

– Ulazimo u šestu godinu suradnje sa Svjetskom bankom rezultat koje je u većini segmeneta ostvaren Rijeka Gateway Projekt I, a što je omogućilo porast prometa u riječkoj luci za dva i pol puta, dok je broj prekrcanih kontejnerskih jedinica narastao za šest puta i lani je iznosio 175.000 kontejnerskih jedinica. Dakle, prioriteti povećanja konkurentnosti riječke luke, kao i urbana komponenta projekta ostvareni su. Do problema je došlo oko izgradnje Zagrebačke obale zbog toga što moramo dodatno sanirati podmorje, a i raskinut je ugovor s japanskom tvrtkom Kajima. Nedavno smo raspisali novi natječaj za izgradnju 680 metara operativne obale na Zagrebačkoj obali, izjavio je Hlača.
Ulaganje za 2.000 radnih mjesta

On je pojasnio da su prioritetni projekti koji će se financirati iz novog zajma novi kapaciteti za prekrcaj kontejnera, ali i unaprijeđenje razine pružanja lučkih usluga kao što su stručne usluge, integriranje informacijskih tijekova, zaštita okoliša, provedba Master plana da bi se riječka luka još značajnije pozicionirala na svjetskim pomorskim kartama.

– Što se tiče rokova izgradnje, očekujemo da bi Brajdica trebala biti gotova za dvije i pol godine, a 680 metara Zagrebačke obale za tri i pol godine. Cesta D-403 sastavni je dio projekta izgradnje Zagrebačke obale i bit će izgrađena kada i taj novi kontejnerski potencijal na zapadu grada, kazao je Hlača.

Voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Andras Horvai izjavio je da je izuzetno zadovoljan suradnjom sa svim partnerima u Hrvatskoj, a posebno riječkim projektima.

– Vjerovali smo u Rijeka Gateway projekt na početku, a njegov nastavak je logičan. Cilj nam je omogućiti Rijeci integraciju u međunarodne prometne koridore, a samim tim će doći i privatni investitori. Do 2014. godine Rijeka će postati jedan od najvećih kontejnerskih terminala u regiji. Vjerujemo da će se ostvarivati godišnji prihodi od oko 90 milijuna eura, a ulaganje će omogućiti otvaranje 2.000 novih radnih mjesta. Građani će imati dodatnu korist u tome što će se riječka luka otvoriti upravo njima u središtu grada.
Zaštita lučke tradicije

Dobro je i da je do realizacije ugovora došlo u vrijeme recesije, jer nakon svake recesije slijedi i oporavak, a riječka luka dočekat će ga spremna. Očekujemo da bi se uskoro mogli dogovoriti i dodatni aranžmani s Hrvatskom kako bi ona što lakše prebrodila svjetsku gospodarsku krizu, izjavio je Horvai.

Ministar financija Ivan Šuker s velikim je zadovoljstvom iznio kreditne uvjete koji po njegovoj ocjeni svjedoče o velikom ugledu Hrvatske na međunarodnom financijskom tržištu.

– Kredit je izuzetno povoljan jer smo dobili rok otplate na 23 godine, s razdobljem počeka od 10 godina i kamatnom stopom od 1,57 posto. Drago mi je da smo potpisali još jedan ugovor u Rijeci. Čini mi se da nitko nije više od mene potpisao jamstava za ulaganja u Rijeku. Luka je zbog rata stagnirala, ali prepoznali smo njenu važnost i učinit ćemo sve da riječka luka postane glavna luka za Austriju, Njemačku i zemlje srednje Europe. Uz to smo pazili i na kulturne vrijednosti. Investicije su bile malo veće zbog toga što smo svjesno štitili riječku lučku tradiciju, a samim tim i hrvatsku tradiciju, rekao je Šuker.

Damir CUPAĆ