Karolina - Weissova cesta

[zokxy]

Još te kuće, nedavno sređena

[zokxy]

Uz Karolinu stere se i Park dr. Franje Račkog

[zokxy]

Park, nastavak

[zokxy]

Park, nastavak - spomenik doktoru čija je rodna kuća malo niže, također na Karolini

[zokxy]

Park, nastavak

[zokxy]

Park, nastavak, kvazi povijesna špina

[zokxy]

Park, nastavak, sjenica za koncert mahere 

[zokxy]

Preko puta parka, ogromna derutna zgrada, sa zanimljivim metalnim starim roletama

[zokxy]

Zanimljive metalne stare rolete na ovoj zgradi

[zokxy]

Zanimljive metalne stare rolete na ovoj zgradi

[zokxy]

Spojna cesta Meja - Gornje Jelenje, stari rubnjaci i minuciozno izrađen kameni zid

[kobler]

Na gradnji Karolinske ceste maksimalno se štedjelo te je zbog toga probijena najkraćim mogućim pravcem. Pošto je građena s malo novčanih sredstava uglavnom je slijedila konfiguraciju terena. Na dionici su kao najzanimljiviji objekti bili fajeri i serpentine. Fajeri ili krnje piramide su građeni od velikih kamenih blokova. Svaki je dugačak i širok oko 7 metara, i isto toliko visok. Oni su služili kao upori strmom vijaduktu s drvenim podom i ogradom. Projektant i graditelj Antun Matija Weiss umjesto da cestu gradi nešto duljim i okolnim putem i zaobiđe depresiju, izgradio je vijadukt s priličnim usponom.

Bit ću toliko slobodan da dam nekoliko uzgrednih primjedbi, čisto budućim čitaocima na razmišljanje ...
Kad nakom ovih riječi postaš fotku i govoriš o kirijašenju i potom to ilustriraš ovom fotografijom, pokušaj osvijestiti to što vidiš na fotki i ono što ti drugi govore o Karolini ...

Zašto? Sad ću se,možda raspojasati, ali ...
U novijoj literaturi, pogotovo onoj populizatorskoj, vrlo je čest nesporazum u samom poimanju Carolinske ceste i načina na koji je funkcionirala. Naime, Via Carolina bila je građena kao trgovačka cesta, namijenjena prolasku karavana teglećih životinja, ponajprije konja, mazgi i slično. Bila je namijenjena i jahačima na konjima jednako kao i pješacima i time se oslanjala na tradiciju dugu još od antike u gradnji sporednih cesta (napr. Stockalperweg)1.
Do pojave poštanskih kočija drugačije ceste nisu ni postojale. A to po prilici znači: donji postroj ceste osiguravao je dobru drenažu i brzu odvodnju, a eventualne bujice s padina uz cestu vođene su kroz zidane propuste ispod ceste. Cilj je bio spriječiti zadržavanje vode i nastanak lokvi i blata, a u slučajevima bujica koje se nije moglo spriječiti, čak niti točno predvidjeti količine vode, barem lokalizirati povremena razaranja ceste na što manja područja.
Dakle, Via Carolina je, poput mnogih prije, tek jedna solidno zamišljena i solidno izvedena cesta koje ćemo s pravom nazvati mulattierama (mule track). Budući da je trebala omogućiti mimoilaženje dviju karavana, bila je široka oko tri metra, a svi prigovori kako je tobože uska i nepogodna za prolaz kola, ovime otpadaju, jednako kao i prigovori da je prestrma i puna naglih zavoja. Kao da mulama to nešto znači?!
Cesta nije bila ni namijenjena kolima.

1. Stockalperweg postoji i danas, a izgradnju, odnosno popravak srednjovjekovnog puta je inicirao i financirao oko 1630. barun Kaspar Jodok von Stockalper, ne bi li stimulirao razvoj trgovine između Briga preko Simplina (Sempione) i Domodossole, odnosno kantona Vallese i Piemonta.

[piket]

Mislim da nitko ovdje nije stavio neke neistražene dijelove Karoline na potezu od Bakra do Plasa. Jedna od tih dijelova je na Škrljevu. Prvotna verzija Karoline (na fotografiji označena žutom bojom) po staroj katastarskoj mapi ide iz centra mjesta, uz južni rub groblja, te dalje kroz borovu šumu do stare asfaltirane ceste kojom dolazimo u Krasicu na glavnu cestu.   

[piket]

Na mjestu gdje pruga sječe prvotnu Karolinu je usjek, pa je očito novi prijelaz pomaknut sjevernije jer da nije bilo bi potrebno raditi most preko pruge. Ipak puno godina nakon preložena Karolina (Nova cesta) izmještena je južnije te zaobilazi centar Škrljeva i mostom prelazi prugu, te stavlja izvan funkcije stari pružni prijelaz.

[piket]

Osim starih dijelova karoline na potezu od Krasice do Bakra po kojima više ne ide cestovni promet postoji zanimljiva dionica od Hreljina do Plasa koja je prilično nepoznata, tim više što je djelomično teško prohodna i slabo očuvana. Do otkrića sam došao gledajući stare geografske i katastarske karte na internetu čije dijelove ovdje prilažem.
Dakle po tim kartama prvotna verzija Karolinske ceste se odvaja na Hreljinu kod starog okretišta, cesta skreće ulijevo strmom cestom, te nakon cca 200 metara prije zadnje kuće gubi asfalt. Dalje se nastavlja kao put koji izbija na asfaltiranu cestu koja vodi do prostora gdje se skuplja krupni otpad. Nakon nje gube se tragovi puta, ali je stara cesta išla otprilike prostorom gdje je šuma posječena zbog naponskih kabela. U neposrednoj blizini zavoja na sadašnjoj glavnoj cesti-Karolini pojavljuje se makadamska cesta koja se srmo u zavojima uspinje prema Plasama. Cesta je mjestimice široka par metara, dok u zavojima ima širinu od oko 6 metara. Na dijelovima je lijepo očuvana podloga od kamenja.pred samu prugu gube se tragovi ceste, te je tu sada nekoliko dalekovodnih stupova. Očito je ova najstarija varijanta preložena kad se pruga išla raditi novom verzijom kojom danas ide promet i koja skreće oštrom uzbrdicom prvo prema Melnicama, te nakon velike strme serpentine skreće prema Plasama gdje stiže puno blažim nagibom. Navedena prva verzija Karoline se spajala s Suzanovom cestom na samom ulazu u Plase. U dužini od 200 metara cesta se preklapa s današnjom asfaltiranom cestom, te ide desnom stranom uz trafostanicu prema centru Plasa. Na satelitskoj snimci je ruta te ceste lijepo označena žutom bojom. Ono što me fasciniralo je očuvani dio te stare ceste neposredno ispod želježničke stanice. Cesta na jednom kratkom potezu ima sačuvan lijepi kameni podzid, te je čak opremljena kolobranskim kamenim stupovima koji stoje i dan danas (u daljnjem tekstu fotografija tog dijela). Na tom dijelu je cesta široka svega 3 metra. Trasa ceste dalje nastavlja preko želježničkog kolodvora, te još jednim oštrim desnim zavojem izbija na današnju asfaltiranu cestu prema Zlobinu. Ta asfaltirana cesta se do Zlobina slaže s prvotnom Karolinom.