Ne zna se točno kada je sagrađen ledenički grad i naselje oko njega. Možemo pretpostaviti da je tu mogla biti kakva ilirska gradina ili rimska vojnička postaja. Tu pretpostavku potkrepljuje plodno Ledeničko polje s izvorom pitke vode podno Gradine, te blizina mora s dobrim lukama.
U starim Ledenicama pronađeno je nešto rimskog novca, a u Povilskoj Dragi pronađene su rimske amfore 1961. godine. Za vrijeme vladavine Rimljana ledenički kraj je bio dio rimske Liburnije. Preko ledeničkog područja prolazila je rimska cesta iz Tarsatice (Rijeke) za Seniu (Senj) i dalje za Dalmaciju. Ostaci te rimske ceste još se i danas vide u blizini Ledenica, a poznati su kao „rimski put ili rimska cesta“.
Spomen o Ledenicama bilježi se još iz 1248. godine, a zatim je to potvrđeno 1288. kada su u Novom Vinodolskom popovi Ratko i Radoslav, te satnik Dobriša iz Ledenica prisustvovali kod sastavljanja Vinodolskog zakona. Zidine stare ledeničke Gradine strše i danas i podsjećaju na prošlost i na strateški značaj Ledenica kroz povijest.
Iznad sadašnjeg sela Ledenice, koje zovu i Polje, na oštru i kamenitu brijegu na 376 m nadmorske visine stoje razvaline starih Ledenica. Iz imena Stari grad Ledenice izveden je naziv Gradina, inače vrlo važna strateška točka u prošlim okršajima koji su se vodili u istočnom dijelu Vinodola. Povijesni podaci govore da je to bio frankopanski grad. Turske provale sezale su do Ledenica 1522. i 1539. godine, kada Frankopani gube vlast nad Ledenicama. Godine 1563. vlasnici postaju senjski kapetani, a time Ledenice ulaze u sastav Vojne krajine. Mlečani pustoše Ledenice 1600. godine, a borbe se nastavljaju i kasnije. Danas se vide samo razvaline tog nekadašnjeg grada, sa ostacima četvrtaste kule i crkve svetog Stjepana. Ledenička Gradina i njezini ljudi na granici Vojne krajine i banske Hrvatske sve do oslobođenja Like 1699. godine od Turaka bile su bedem koji je Zapad čuvao od turske najezde.
U 13.st. ledenički kraj je pripadao staroj hrvatskoj knežiji vinodolskoj, te je u njoj bila posebna općina. Stolovali su tu Frankopani i Uskoci. Veliki otpor Ledeničani su pružali turskim najezdama u 15 i 16 st. Kao krajiška utvrda imale su veliku važnost za obranu Primorja, bile su ključ Vinodola.