Groblje Donja Drenova

[milić]

Groblje Donja Drenova je definirano od strane KD Kozala ovako:

•   Površina groblja Donja Drenova iznosi  5.560 m²
•   Broj sahranjenih do 31.12.2015.godine je: 1.101
_________________________________________________
Groblje Donja Drenova je smješteno vrlo blizu novoizgrađenih POS-ovih stanova na Drenovi.

[milić]

Ulaz u groblje s kapelom.

[milić]

Skica groblja i pogled na groblje

[milić]

Ovdje počiva pjesnik, novinar, domoljub Ivo Grohovac Riječanin.

[milić]

Željezni i betonski križ.

[milić]

Grobnica časnih sestara Presvetog srca Isusova.

[milić]

Interesantne starije grobnice familije Črnjar-Petrović-Benčan i familije Cergnar. Nisam našao nigdje podatak kad je groblje napravljeno i otvoreno za ukope, ali sudeći po starim grobovima nekako oko 1910. g. Možda Ilirija negdje nešto iščeprka?

[ilirija]

Isto kao u temi groblje Gornja Drenova

Iz monografije Komunalnog društva Kozala. Piše Daina Glavočić

Vrlo brzo nakon otvorenja groblja na Kozali, pri kraju 19. st., gradsko je poglavarstvo proračunima, statistikom i razgovorima došlo do zaključka da je groblje Kozala premalene površine, te da će za desetak godina biti sasvim popunjeno. Tadašnji gradski glavni liječnik, protofizik dr. Francesco Gelcich predlaže osnutak Komisije za otkup zemljišta za nova proširenja ukopnih površina, zapravo za novo groblje, po mogućnosti na zapadnom dijelu grada, a daljnje ukope na Kozali treba obavljati poštujući stroge zdravstvene mjere i propise.

Tijekom srpnja 1875. dr. Gelcich podnosi Magistratu Izvještaj o mortalitetu u Rijeci, posebno u dječjoj dobi, iz kojega proizlazi da je u posljednjih pet godina (od početka 1870. do kraja 1874.) mortalitet varirao između 30 i 40/1000 ili 457 smrtnih slučaja u dobi do sedam godina, što je 4/5 tog uzrasta u posljednjih 5 godina, te 354 smrti, odnosno 1/5 onih iznad sedam godina.

Komisija za podizanje novog groblja, koju formira gradonačelnik Giovanni de Ciotta 27.1.1876. u sastavu: (1) municipalni predstavnik P(ietro) Milcenich, (2) gradski liječnik, dr. Gelcich, (3) inž. Giuseppe de Leard, šef građevinskog ureda, te komunalni liječnici (5) dr. Pillepich i (6) dr. Holtzabeck, podastrijela je 26. 2. 1876. svoje izvješće. Gradonačelnik de Ciotta iznio činjenicu da opći napredak stoljeća diktira napuštanje dotadašnjeg načina sahrane umrlih pokapanjem u grobove, te uvođenje kremacije koju Ciotta predviđa možda najkasnije u daljnjih deset godina. Ciotta prihvaća Gelcicheve primjedbe o nemogućnosti širenja groblja i njegove skorašnje prenapučenosti jer bi se za osam ili devet godina, tj. prije zakonskog roka od najmanje deset godina za prekapanje moralo priči iskopavanju pokopanih. Nakon diskusije došlo se do sljedećih zaključaka:

1) iz higijenskih razloga sadašnje groblje na Kozali ne zadovoljava sve potrebe raznih vjerskih zajednica;
2) treba osigurati jos barem 28.000 m2
3) sadašnje groblje Kozala treba monumentalizirati;
4) ako ne bude moguće proširiti groblje Kozala, treba osigurati dodatni ukopni teren;
5) ne preporuča se predviđena gradnja druge mrtvačnice i kosturnice na Kozali, već samo dogradnja urušenih potpornih zidova, čime će se od predviđene sume, 12.000 fiorina, potrošiti samo 6.000 fiorina;
6) zadužuje se gradski Građevinski (tehnički) odjel da prema izvješću s primjedbama gradskog liječnika (spis 385 od 17. 4. 1874.) formira fond dostatan za odgovarajući novi projekt groblja, po mogućnosti na lokalitetu dovoljno izvan grada, u njegovu zapadnom dijelu.

Taj je akt protokoliran 13. 3. 1876. (br. 1280), potpisao ga je Ciotta, te se po njemu dalje postupalo. Komisija je izašla na teren u potrazi za najpogodnijom česticom na zapadnom dijelu grada, te je nakon pomnog traženja izbor svela na dvije lokacije. Prva je lokacija, na 47.300 m2 (13.149 klfo, tj. bečkih klaftera, tadašnje mjere za površinu) u podopćini Plasse, na vrhu brda, okrenuta moru (zemljišta Vio i Jugo), 3 km izvan grada, uza staru cestu za Trst (Vecchia strada per Trieste), gdje je dio površine od 19.850 m2 bila dobra rahla zemlja, a dio plitka zemlja ili stjenoviti teren od 27.450 m2. Druga je lokacija, površine 44.865 m2 (12.480 klfo), u zavali Donji dol (između Velog vrha i brijega Drenova), koja je podijeljena na dva dijela (gornji i donji, 20.815 m2 su travnjaci i donji dio 24.050 m2), s dobro propusnom zemljom (dubine 0,60 m za dječje groblje), a uz cestu bi trebalo napraviti dva ulaza. Prednost je ovog terena da se brzo isušuje jer se niz nagib padine slijevaju obilne oborinske vode. Velika je nepovoljnost što je u blizini nekoliko stambenih kuća i vila - ljetnikovaca.

Na kraju, Komisija razglaba o standardima za ukope pa zaključuje da će, ako se predvidi povećanje mortaliteta na 1000 smrti godišnje i ako za prosječni ukop treba 3,57 m2 (1 klfo), godišnje trebati 3.570 m2 (100 klfo). S obzirom na sanitarne propise po kojima se ostaci umrlog ne smiju iskopati prije roka od deset godina, taj bi teren podopćine Drenova mogao poslužiti kao groblje od 35.700 m2 (10.000 klfo), pa ga Komisija preporuča za novi dio groblja (Campo Nuovo), koji je gotovo jednake površine kao i staro groblje (Campo Vecchio), pri čemu se vjerojatno misli na ono na Kozali. Natuknicu o podizanju jednog novog groblja zapisao je i Tomsich (čije je djelo tiskano 1886.) navodeći da se prije nekoliko godina (1876. op. a.) razmišljalo o kupnji jedne udoline na Drenovi kako bi se tamo, što je moguće dalje od grada, pokapali mrtvi, a sadašnje bi se groblje pretvorilo u monumentalno groblje Kozala. Staro groblje Donja Drenova osnovano je 1900., o čemu svjedoči građevinska dokumentacija i planirani tlocrti koji se čuvaju u riječkom Državnom arhivu. Prema planu iz 1902., kada bilježimo prvi ukop (Ivan Franković), vidi se njegov izduljen tlocrt, s tek nešto izmijenjenim ulaznim dijelom zbog kasnijih pregradnji. Pred dvostrukim je ulazom bilo malo proširenje gdje su se mogli okupljati ljudi prije ulaska u malu mrtvačnicu s dva odra. Njen je izgled projektirao Emili, što je vidljivo iz potpisa na nacrtu, ali nije jasno iz koje godine projekt potječe iako se može pretpostaviti da je sa samoga kraja 19. st.

Ovo staro, danas već gotovo popunjeno groblje Donja Drenova, leži u dolini, u samom dnu izdužene vrtače koja se nalazi u procjepu izmedu drenovskog naselja s crkvom Blažene Djevice Marije od Karmela i nasuprotnog brijega Veli vrh. Do groblja vodi vijugava cestica iz crkve, kroz šumarak. Groblje je smješteno na osami, pomalo izolirano, izvan ruke, a do njega se ne može doći gradskim prijevozom. Na ulazu, smještenom na zaravni na povišenom rubu vrtače, stoji preuređena nekadašnja mrtvačnica, omanja kuća s novoizgrađenim polukružnim trijemom. Kroza nj se stubama silazi na užu stranicu duguljastog ukopnog polja s posteljnim grobovima poredanim u uredne poprećne nizove. Prevladavaju noviji grobovi s crnim mramornim pokrovnim pločama, među kojima se nazire tek desetak starijih nadgrobnih stela bez umjetničke vrijednosti, iz razdoblja do i između dva svjetska rata. Jedini nadgrobni spomenik vrijedan pažnje jest onaj pod mrtvačnicom, izdvojen i položajem i obradom, podignut za lokalnog paroha Josephusa Mariota oko 1916. Ispijeni lik Krista u dugoj, pripijenoj haljini stoji pred četvrtastom stelom čiji su uglovi nadopunjeni plitkim reljefima Kristove simbolike s motivima žitnog klasja, grožđa i kaleža s hostijom. Taj se tip nadgrobnog spomenika nalazi i na Kozali i na Trsatu, a plod je radionice domaće klesarije - Matkovićeve, Rubešine ili Široline.

Na području riječkog naselja Drenove, gdje postoje još dva groblja, ovo je najstarije, proširivano u nekoliko navrata dodavanjem novih polja (A, B, C.. . ) , no sada je gotovo popunjeno. Budući da se godišnje obavi petnaestak ukopa, postoji potreba za daljnjim proširenjem, ali je interes građana slab zbog blizine novog Centralnog gradskog groblja Drenova.

Slika 1: Projekt ulaza, i mrtvačnica groblja
Slika 2: Tlocrt groblja

[elvis]

Groblje Donja Drenova je smješteno vrlo blizu novoizgrađenih POS-ovih stanova na Drenovi.

Druga je lokacija, površine 44.865 m2 (12.480 klfo) , u zavali Donji dol (između Velog vrha i brijega Drenova), koja je podijeljena na dva dijela (gornji i donji, 20.815 m2 su travnjaci i donji dio 24.050 m2 ), s dobro propusnom zemljom (dubine 0,60 m za dječje groblje), a uz cestu bi trebalo napraviti dva ulaza. Prednost je ovog terena da se brzo isušuje jer se niz nagib padine slijevaju obilne oborinske vode. Velika je nepovoljnost što je u blizini nekoliko stambenih kuća i vila - ljetnikovaca.
[...]
Staro groblje Donja Drenova osnovano je 1900., 0 čemu svjedoči građevinska dokumentacija i planirani tlocrti koji se čuvaju u riječkom Državnom arhivu. Prema planu iz 1902., kada bilježimo prvi ukop (Ivan Franković') , vidi se njegov izduljen tlocrt, s tek nešto izmijenjenim ulaznim dijelom zbog kasnijih pregradnji.
[...]
Ovo staro, danas vec gotovo popunjeno groblje Donja Drenova, leži u dolini, u samom dnu izdužene vrtace koja se nalazi u procjepu izmedu drenovskog naselja s crkvom Blazene Djevice Marije od Karmela i nasuprotnog brijega Veli vrh. Do groblja vodi vijugava cestica iz crkve, kroz šumarak.

Baš sam u subotu bio do ovog groblja, i opet mi je nona ponovila da je staro groblje bilo  upravo gdje su danas nove zgrade, a da je ovo što se danas zove staro groblje Drenova, u stvari novo groblje. Što se baš i ne poklapa sa ovim zapisom iz monografije. tko je sada u pravu? 

[milić]

Elvis, ne znam
Možda Kobler nešto više zna. Ili Daina Glavočić koja baš danas vodi u razgled kozalskoig groblja. Ponavlja i u srijedu obilazak pa ako stignem ću je pitati.

[elvis]

BTW vezano uz to groblje - imaju drvo vrijedno skoro 100.000€ !

[milić]

Hortikulturna vrijednost. Što bi to bilo uopće?

[elvis]

Hortikulturna vrijednost. Što bi to bilo uopće?

A u tom drvu sigurno nema drva vrijednog 100.000€ što bi valjda bila "šumarska" vrijednost. Pretpostavljam da je to ono, kupiš sadnicu lavande za 10kn ili veliku za 50kn. Malu/mladu sadnicu masline za par desetaka/stotina kuna a nekoliko (desetaka) godina staru maslinu za nekoliko hiljada kuna.  E to je horikulturna vrijednost.

[milić]

Hortikulturna vrijednost. Što bi to bilo uopće?

A u tom drvu sigurno nema drva vrijednog 100.000€ što bi valjda bila "šumarska" vrijednost. Pretpostavljam da je to ono, kupiš sadnicu lavande za 10kn ili veliku za 50kn. Malu/mladu sadnicu masline za par desetaka/stotina kuna a nekoliko (desetaka) godina staru maslinu za nekoliko hiljada kuna.  E to je horikulturna vrijednost.

A ja pak mislim da je jedina hortikulturna vrijednost ona nemjerljiva, ambijentalna. A ovo, izraženo u novčanim jedinicama, je piz..rija. 

[cgrailach]

U vezi pitanja kada je otvoreno groblje Donja Drenova: u prilogu je tekst što ga je u župnoj knjizi Župe BDM Karmelske na Drenovi, napisao tadašnji župnik Izidor Gudac. Iz teksta je razvidno da je groblje blagoslovljeno 15. studenoga 1903., i da je prva bila sahranjena Lucija Frančetić, 29. prosinca iste godine