ŠEĆERANA

[zokxy]

 

[ilirija]

Svaka čast majstore!  Inače, imam sken ove fotografije, gdje se vide i prezimena nekih gospođa.

[Kont]

A ja mislio da sam postao previše sitničav

[mikimiki]

  Kont

[milić]

Kont i ja ti plješćem.
 Makar i nisam pogledao sve. Ali, ja ti vjerujem, poznavajući tvoj dosadašnji rad.
(Samo da ne bude kao u onom vicu o kartašima. Pa kad su mu povjerovali-ktenula ga i karta.  )

[Kont]

Baš je zgodno nadopunjavati temu s novim saznanjima, iako nije ništa spektakularno. Naime, često sam si postavljao pitanje o postojanju skloništa za radnike Tvornice duhana  s obzirom da je tamo navodno palo par bombi za vrijeme WW2 i s obzirom na ratnu proizvodnju Tvornice Rikard Benčić za vrijeme Domovinskog rata. Mislio sam da zbog konfiguracija terena to nije bilo izvedivo, ali na sjevero-zapadnom uglu terena se nalazi ovaj zazidani otvor.



Odgovor što je to i gdje vodi mi je cijelo vrijeme bio pod nosom, odnosno na Usb stikiću iz Dar-a.



Jedna rijetka slika iz kruga Tvornice, samo je pitanje da li je iz vremena proizvodnje duhana ili motora?

[elvis]

 

[Kont]

Prije par dana sam u prolazu kroz Benčić iskoristio priliku da malo škicnem u unutrašnjost starog dijela H-zgrade iz 1752. godine. Na moju žalost, a na sreću izvođača radova, nisam imao vremena za nešto poput "guerrilla urbex".

Prva slika kroz otvoreni prozor s južne strane zgrade.



A s druge strane otvorena vrata... Da sam se tu našao prije kojih 260 godina dok se u ovoj zgradi rafinirao šećer, tu u prizemlju bi vidjeo sanduke, bačve sirovog šećera, bačvice sirupa, korita za čišćenje zemlje i peći s ognjištima, a na katu rafinirani šećer koji se prvo morao sušiti.





A kako doći na kat nego stubištem. Ipak ću sačekati da se rekonstruira i izgradi novo. Sigurno je sigurno, pogotovo nakon ugradnje 2t armature.



Ukratko:
Projekt ugradnje stubišta se odnosi na ugradnju novih stubišta sa svim pratećim zahvatima u dijelu H-zgrade u kompleksu Rikard Benčić u Rijeci, budućem prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (MMSU).
Izvode se dva nova stubišta koja povezuju prizemlje  i prvi kat građevine,  po jedno stubište u njenom sjevernom i južnom dijelu.
Projektom se zadržavaju postojeće kote gotovog poda prizemlja. Podizanje razine poda prizemlja nije predmet projekta.
U južnom dijelu zgrade  se nalazi postojeće dvokrako stubište koje povezuje
prizemlje i prvi kat. Razina poda prizemlja u zoni stubišta je podignuta u odnosu na ostatak prostora. Projektom je predviđeno uklanjanje postojećeg stubišta i obodnih pregradnih zidova, konzolne armiranobetonske ploče u prostoru stubišta te podignutih slojeva poda. Za potrebe ugradnje novog stubišta predviđeno je detaljno snimanje stanja i pažljivo rušenje svoda u susjednom prostoru. Ako je stvarno stanje pojedinačnih elemenata svoda zadovoljavajuće, isti se pažljivo demontiraju i skladište do ponovne ugradnje u konstrukciji novog svoda na mjestu današnjeg stubišta.
Na mjestu budućeg stubišta u sjevernom dijelu zgrade  u prizemlju danas je nadsvođeni prostor. Projektom je predviđeno rušenje postojećeg svoda.

Zahvat se izvodi u građevini koja je dio zaštićene cjeline bivše tvornice Rikard Benčić upisane u registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Svi zahvati se izvode prema uvjetima i uz prethodnu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

Izvođač je dužan ograditi i osigurati gradilište te zaštititi sve kontaktne površine od utjecaja radova. Treba brinuti za sigurnost korištenja javnog prostora u blizini gradilišta i onemogućiti pristup neovlaštenim osobama na gradilište...

Pih...

[elvis]

, budućem prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (MMSU).

Nikad ne reci nikad ali mislim da će me otprilike tada vidjeti narečeni muzej ...

[kobler]

...
Privilegirana rafinerija šećera poslovala je u Rijeci neprekidno sedamdeset i pet godina. Prema Miji Mirkoviću to je bilo izrazito monopolističko, privlegirano društvo udešeno za veliko austrijsko unutrašnje tržište, vođeno od stranaca i u korist inostranog kapitala, po karakteru kolonijalno društvo, koje je glavnu sirovinu (sirovi šećer od trske) prodavalo u zemlje izvan jugoslavenskog područja. Poduzeće je davalo posla u izvršnom radu domaćim ljudima, uglavnom Hrvatima i Slovencima, zatim domaćim kirijašima i brodovima.

Ovaj citat / prepričavanje Mije Mirkovića je izrazito bedast, pa ne mogu odoliti da ga ne komentiram.
Kompanija je, poput mnogih drugih u to doba, bila od državnog interesa. Status privilegirane kompanije, osim eliminiranja konkurencije, pružao je mogućnost izbjegavanja svih onih tarifnih i sl. carinskih propisa koji su em iziskivali more administracije, em stajali brdo love, dok poplaćaš svakoj zemaljskoj porezno-carinskoj administraciji ... ovako imaju papir koji ih oslobađa od svih tih podavanja na svakom koraku.
Nadalje "inostrani kapital" je glupost, jer je Brabant tada bio sastavni dio nasljednih zemalja Habsburgovaca. Dakle, nikakvi stranci. Pogotovo ne tuđinci. Uostalom, lijep dio dioničara bio je iz Beča i Austrije.
Potom, šećer su "prodavali u zemlje izvan jugoslavenskog područja". A, kao potkraj XVIII. stoljeća, Hrvati su inače vapili za rafiniranim šećerom, samo ga nisi mogao nabaviti ni za lijek, jer je prodavan u zemljama izvan jugoslavenskog područja! Halooo! Hrvati svoja pića zaslađuju i svoje potrebe za slatkim zadovoljavaju medom, a "cvijet hrvatstva" svoje kafe šerbetom ili ružinom vodicom. Tek u XX. st šećer kod nas postaje roba kao svaka druga.
Na koncu, "Poduzeće je davalo posla u izvršnom radu domaćim ljudima, uglavnom Hrvatima i Slovencima, zatim domaćim kirijašima i brodovima.". Danas je posve drugačije. Recimo, Mudrinić ...

[elvis]

Privilegirana rafinerija šećera poslovala je u

Kompanija je, poput mnogih drugih u to doba, bila od državnog interesa. Status privilegirane kompanije, osim eliminiranja konkurencije, pružao je mogućnost izbjegavanja svih onih tarifnih i sl. carinskih propisa koji su em iziskivali more administracije, em stajali brdo love, dok poplaćaš svakoj zemaljskoj porezno-carinskoj administraciji ... ovako imaju papir koji ih oslobađa od svih tih podavanja na svakom koraku.

Ovo gore je isto, samo što je tvoje sa puno više riječi.

Nadalje "inostrani kapital" je glupost, jer je Brabant tada bio sastavni dio nasljednih zemalja Habsburgovaca. Dakle, nikakvi stranci. Pogotovo ne tuđinci. Uostalom, lijep dio dioničara bio je iz Beča i Austrije.

Tehnički su potpuno u pravu 

Potom, šećer su "prodavali u zemlje izvan jugoslavenskog područja". A, kao potkraj XVIII. stoljeća, Hrvati su inače vapili za rafiniranim šećerom, samo ga nisi mogao nabaviti ni za lijek, jer je prodavan u zemljama izvan jugoslavenskog područja! Halooo! Hrvati svoja pića zaslađuju i svoje potrebe za slatkim zadovoljavaju medom, a "cvijet hrvatstva" svoje kafe šerbetom ili ružinom vodicom. Tek u XX. st šećer kod nas postaje roba kao svaka druga.

I opet tehnički potpuno u pravu  A ja ne znam da li bi šećer bio dostupnija roba da nije proizvodnja u šećerani bila namijenjena za izvoz. 

Na koncu, "Poduzeće je davalo posla u izvršnom radu domaćim ljudima, uglavnom Hrvatima i Slovencima, zatim domaćim kirijašima i brodovima.". Danas je posve drugačije. Recimo, Mudrinić ...

Samo dodatak, već je i Mudrinić povijest ali princip je ostao

[Kont]

Hvala Kobleru i Elvisu na konstruktivnoj kritici tog citata koji je objavljen i u Sušačkoj reviji br. 72, pod naslovom "Riječka kapitalistička oaza" prof. Irvina Lukežića.

Taj citat, iako je i za slabije poznavaoce povijesti vidljivo pun netočnosti, ipak sam odlučio uvrstiti u tekst o Šećerani iz razloga što ukazuje na pravo lice kapitalizma pod okriljem Države, odnosno osobnog interesa pojedinaca koji su na vlasti i uz vlast.
Zato sam na samom početku i objavio popis najvećih dioničara Kompanije.
 
A o današnjim "povlaštenim" kompanijama i njihovim dioničarima možemo i u nekoj drugoj temi.

[sijori]

za Konta: mornarički namještaj spašen i restauriran (osim jednog komada, na njemu se radi) i nalazi se u MGR.
podrum probijen pred nekoliko dana, nema nekih otkrića (barem službeno, tko zna što su radnici našli  )

što se tiče skloništa, navodno su se i u upravnoj zgradi skrivali od bomba o čemu svjedoči i jedna zanimljiva rezbarija u zidu (nemam fotku, nadam se da će je sačuvati) 

[Rijeka]

...
podrum probijen pred nekoliko dana, nema nekih otkrića (barem službeno, tko zna što su radnici našli  )
...

 Baš nikakvih otkrića? Koliko je velik? Kako izgleda? Možemo li to ići pogledati?

[Kont]

Kad idemo unutra?