Crkva i samostan Sv. Jakova, prvi se put spominju u "Liber civilium", gdje riječki notar Anton Reno de Mutina 1449. godine bilježi "opata Jakova i njegovog prethodnika Radmana u samostanu Sv. Jakova - Abbazia st. Jacobi al Palo / di Preluca."
U buli pape Nikole V., iz 1453. godine, spominje se ''Abbati sancti Jacobi ad Palum - Opatija Svetog Jakova kod stupa'' što se tumači kao palum = stup za vezivanje plovila; naziv u spomen na Al Palo u Španjolskoj gdje je bila prvobitna podignuta crkva.
Dva kamena natpisa koja se nalaze na pročelju, svjedoče o radovima na građevini: prvi, na nadvratniku portala iz 1506. godine za vrijeme opata Simona ("1506. DIE 21. IULI SYMO ABBAS FIERI FECIT"), a drugi na ploči iznad nadvratnika iz 1793. god. Posljednje veće proširenje crkva je doživjela 1937. godine.
Tijekom povijesti sklop samostana i crkve nalazio se pod benediktincima, augustincima, jezuitima, olivancima, pavlinima i na koncu iznova "Ad Maiorem Dei Gloriam" (od 1960.) pod jezutima, najbrojnijim katoličkim redom, koji od 2008. godine ima novog generala (Adolfo Nicolás Pachón).
http://www.opatija.net/hr/povijest