Riječka luka

[mikimiki]

ako su kao onaj NCP Marinetek koji je već postavljen, ne sidre se na bitvu nego imaju vlastiti sidreni sustav....barem u marinama je tako, a budući  da su to isti pontoni, vrijedi vjerovatno i za ove. na kopnu imaju samo pasarelu. nikakva ih bitva ne drži.

[zokxy]

Jučer:

[Magnum]

U Novom listu:

Hrvatsko izaslanstvo ide na Daleki istok



Hrvatska u Kini i Južnoj Koreji traži koncesionara Zagrebačke obale


Ovo je prilika da vodećim ljudima globalnih korporacija predstavimo Luku Rijeka i riječki prometni pravac, kao nova južna vrata Europe i jedan od najkonkurentnijih pomorskih pravaca, ističu u Luci Rijeka

RIJEKA » Hrvatsko političko i gospodarsko izaslanstvo putuje u Kinu i Južnu Koreju, gdje će boraviti od 28. kolovoza do 3. rujna, a na njegovu čelu biti će predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko. Kako je najavljeno iz Sabora, Leko će se tijekom posjeta sastati s predsjednicima vlada i čelnicima parlamenata Kine i Južne Koreje, dok će hrvatski gospodarstvenici sudjelovati na nizu poslovnih foruma i susreta, ostvariti kontakte i dobiti priliku za pokretanje poslova s kineskim i južnokorejskim partnerima. Prvog dana posjeta, u četvrtak, predsjednik Sabora će sa saborskim izaslanstvom boraviti u kineskom gradu Nanjingu, gdje će se sastati s kineskim premijerom Lijem Keqiangom, dok će gospodarsko izaslanstvo biti u Pekingu na nizu sastanaka s kineskim privrednicima.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak naglašava kako je najvažniji cilj posjeta Kini i Južnoj Koreji obavljanje razgovora s potencijalnim koncesionarima na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, čija je izgradnja nedavno započela, te je u tijeku natječaj za koncesionara. Predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić ističe da očekuje niz poslovnih sastanaka s kineskim i južnokorejskim izvoznicima i uvoznicima, brodarima, logističarima i predstavnicima luka.

Lučki sustav EU

– Neki od njih su već danas naši partneri i ovaj put je prilika da vodećim ljudima globalnih korporacija predstavimo Luku Rijeka i riječki prometni pravac kao nova južna vrata Europe i jedan od najkonkurentnijih pomorskih pravaca ovom dijelu tržišta, koji je od sredine prošle godine dio lučkog sustava EU, kazao je Devčić.

U petak je predviđeno polaganje vijenca u Mauzoleju žrtava Drugoga svjetskoga rata u Nanjingu, te posjeta Yangzhou, gdje će se održati poslovni forum s tamošnjim gospodarstvenicima, sastanak s gradskim vlastima, te posjet tvrtki Yangzhou Muyang i Memorijalnom muzeju Marka Pola. U subotu će predsjednik Sabor RH u Pekingu održati sastanak s predsjedavajućim Stalnog odbora Svekineskog narodnog kongresa Zhangom Deijangom, dok će hrvatski gospodarstvenici posjetiti podružnicu tvrtke Siemens AG, luku Yangzhou, elektranu Yangzhou, radionicu umjetnosti i obrta, prehrambeni industrijski park te trgovačko društvo Kaitone Food Industry. U ponedjeljak je u Seulu predviđen posjet tvrtki Samsung Electronics u Suwonu i sastanak s predsjednikom Korejske međunarodne trgovačke asocijacije Duck-soo Kanom. Josip Leko će se službeno sastati i s predsjednikom korejskog parlamenta Chungom Ui Hwaom.


Sastanak s premijerom

Predsjednik Sabora će 2. rujna posjetiti Korejsku federaciju malih i srednjih poduzetnika, tvrtku »CJ E&M«, te Korejsku trgovačku i industrijsku komoru, gdje će otvoriti Korejsko-hrvatski gospodarski forum. Popodne je zakazan sastanak s korejskim premijerom Hong Won Chungom, nakon čega će Leko na Sveučilištu Hankuk održati predavanje na temu: »Hrvatska – promjene nakon članstva u Europskoj uniji«.

Hrvatski gospodarstvenici tijekom dana održat će niz sastanaka s predstavnicima korejskih tvrtki te će na Korejsko-hrvatskom gospodarskom forumu biti održane prezentacije »Končar Elektroindustrije«, »Podravke«, »Luke Rijeka«, »Lučke uprave Rijeka«, »Vindije« i »Zagreb Montaže«. U srijedu, 3. rujna će hrvatsko političko i gospodarsko izaslanstvo posjetiti demilitariziranu zonu na granici Južne i Sjeverne Koreje.


U izaslanstvu i šef Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić

U izaslanstvu hrvatskih gospodarstvenika su predstavnici Hrvatske gospodarske komore Davorko Vidović i Jelena Dumičić, predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić, član Uprave Končar Elektroindustrije Miroslav Poljak, savjetnik glavnog direktora za trgovinu Vindije Saša Vojnović, direktor za nabavu Vindije Alen Mravlinčić, savjetnici predsjednika Uprave Zagreb Montaže Željko Dražić i Damir Kostrevec te rukovoditelj Sektora za EU projekte i međunarodnu suradnju Lučke uprave Rijeka Vojko Kocijan.


Autor: Darko Pajić   
Objavljeno: 26. kolovoza 2014. u 7:27

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Hrvatska-u-Kini-i-Juznoj-Koreji-trazi-koncesionara-Zagrebacke-obale

[lappino]

Dolaze i u Koreju, šta da?

(Pa zašto mi to govoriš, jel ti ja ličim na Gavrila Principa?) 

[milić]

Gavrilo, ne boj se. Nećeš morati dejstvovati. Čuo sam da idu avionom preko Ukrajine.
Jel se itko sjeća šta je ono palo na tlo Ukrajine? Koliko je ono mrtvih bilo u korejskom avionu?
Potpis:
Crna noga (haha ovaj pleše bolje nego Karlo iz Plesne škole na Trsatu)

[elvis]

“Riječka krpica” naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni tekst Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. g. čime je Rijeka bila prepuštena Ugarskoj. Nakon višegodišnjih pregovora o preustroju preuređenja Austro-Ugarske Monarhije bilo je dogovoreno da Rijeka ostane corpus separatum, ali je u postupku sankcioniranja nagodbe bečki dvor promijenio izvorni članak 66. te su grad i njegova luka pripali Ugarskoj. Godine 1872. počinje gradnja moderne luke i Rijeka postaje najveće gradilište u tadašnjoj Monarhiji. Luka se gradi desetljećima, a 1873. dovršena je željeznička pruga. 1913. promet u luci dostiže dva milijuna tona te svrstava Rijeku na deseto mjesto najvećih luka u Europi. Rimskim sporazumom luka Rijeka zajedno s gradom pripala je Italiji, a Kraljevini SHS pripada susačka luka koja se ipak razvija u njenu najvažniju luku.

Radikalan pad prometa

Kada je Rijeka 1947. ponovno pripala Jugoslaviji, počinje nova zlatna era. Već 1949. premašuje se promet iz 1913., a osamdesetih godina prošlog stoljeća Rijeka je ostvarivala više od 50 posto prometa svih jugoslavenskih luka, sagrađeni su bakarsko-urinjski lučki bazen s terminalom za rasute terete, omišaljski terminal i lučki bazen u Raši za ukrcaj drva i žive stoke. 1978. sagrađen je kontejnerski terminal na Brajdici, a 1983. RO-RO terminal za prekrcaj vozila. Luka ostvaruje 20 milijuna tona godišnjeg prometa.
Zašto je bilo potrebno ispričati kratku povijest najvažnijeg hrvatskog resursa koji nije dala priroda nego ju je stvorio ljudski rad? Hrvatska politika je punih 80 godina vodila bitku za Rijeku i njeno uključenje u hrvatske granice. I susjedi i većina hrvatske politike razumjeli se značaj i potencijal luke koja u konkurenciji s Trstom treba pokrivati potrebe Bavarske, Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije, Mađarske, Srbije i Hrvatske i biti glavni pokretač gospodarskog razvoja na ovim prostorima. Bili su u pravu, ali samo do 1990. Danas je Luka Rijeka samo “krpica” jer u 2015. ostvaruje jedva polovicu svog prometa iz osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Kopar je do 1954. bio mali, nevažni grad naseljen uglavnom Talijanima. Kada je te godine Zona B Slobodnog teritorija Trsta pripala Jugoslaviji, većina od njegovih 10.000 stanovnika odlazi u Italiju. Grupa slovenskih entuzijasta 1957. počinje raditi na ideji da Sloveniji treba luka jer “Trst nije naš” i počinje gradnja prvih 135 m operativne obale u Kopru. Luka bez željezničke pruge baš nema previše smisla pa je 1967. ista dovršena 94 godine nakon završetka riječke pruge. Kontejnerski i RO-RO terminal završavaju se krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća i označavaju početak konkurentske bitke ne samo s Rijekom nego i s preostale dvije sjeverno-jadranske, prastare i nekoliko puta veće luke, Trstom i Venecijom.
Luka Koper 2014. bila je druga najveća luka na Mediteranu po prekrcaju vozila, odmah iza Barcelone. Iskrcali su 211.000 vozila za potrebe tržišta svih prije navedenih država, uključivši i Hrvatsku, a ukrcali 308.000 vozila koje su proizvele tvornice u Slovačkoj, Češkoj, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj za prekomorska tržišta. Luka Rijeka nije ni ukrcala ni iskrcala nijedno vozilo.
Luka Koper prekrcala je 674.000 TEU (kontejnerskih jedinica) u 2014., gotovo 50 posto više od Trsta i Venecije i četiri puta više od Rijeke te je imala prihod od 163 milijuna eura uz neto dobit od 29 milijuna eura. Luka Rijeka imala je gotovo sedam puta manji ukupni prihod i konsolidirani financijski gubitak.

Usporedba s Lukom Koper

Republika Slovenija je većinski vlasnik Luke Koper, plan investicija do 2020. predviđa 200 milijuna eura za daljnji razvoj luke i povećanje njenih kapaciteta. Luka Rijeka je 2011. prodala 51 posto udjela u društvu kćeri Jadranska vrata filipinskom lučkom operateru ICTSI za 92,2 milijuna kuna. ICTSI upravlja s 29 kontejnerskih terminala u 21 državi te je u 2014. prekrcao 7,4 milijuna TEU. Društvo Jadranska vrata promijenilo je ime u AGCT i sa svojih 149.000 TEU čine jedva 2 posto prometa kontejnera svog većinskog vlasnika. AGCT je u 2014. Luci Rijeka kao manjinskom vlasniku prouzročio gubitak u iznosu od šest milijuna kuna.
Kontejnerski Terminal na Brajdici kojim upravlja AGCT ima samo četiri dizalice za prekrcaj kontejnera. Kapacitet Brajdice je 250.000 TEU godišnje, a i ove će godine biti pretovareno manje TEU nego rekordne 2008. kada je terminal na Brajdici bio u 100-postotnom vlasništvu Luke Rijeka i kada je pretovareno 160.000 TEU.

Izgubljenih 25 godina

Direktor AGCT nedavno je izjavio da je “prerano za proširenje kontejnerskog terminala jer će se tek za šest do sedam godina dostići promet koji danas ima Luka Koper”. Budući da je ICTSI pri preuzimanju većinskog paketa Jadranskih vrata/AGCT 2011. najavljivao investicije vrijedne milijardu kuna te da u međuvremenu nije dostignut ni promet iz 2008., postavlja se pitanje uspješnosti tog javno-privatnog partnerstva. Luka Koper je od 2012. do 2014. povećala broj prekrcanih TEU za 104.000, a AGCT za 20.000 TEU. Luka Koper je u te tri godine imala neto dobit od 46 milijuna eura, smanjila je zaduženost za 55 milijuna eura (30 posto), a investicije su iznosile 64 milijuna eura. Ponavljam. Luka Koper je u većinskom vlasništvu Republike Slovenije.
Prošle godine Luka Rijeka počela je graditi Zagrebačku obalu, novi kontejnerski terminal. Talijanski izvođači ugovorili su radove vrijedne 70 milijuna eura. Na natječaj za novog koncesionara tog novog terminala nitko se nije javio, što je i logično kada postojeći koncesionar na Brajdici radi sa 60 posto kapaciteta. U tri godine uspio je povećati promet za 15,5 posto pa, ako nastavi tim tempom, onda će postojeći kapaciteti Brajdice biti potpuno iskorišteni tek 2025. g.
Luke nisu samo obala i dizalice, luke su pokretači gospodarskih aktivnosti u zaleđu, i Rijeka i Kopar žele modernizaciju željezničke pruge, žele efikasne operatere tereta na tim prugama, a to je problem koji rješavaju države svojim politikama razvoja.
Upravo je završena dokapitalizacija Luke Rijeka, kao manjinski partner pojavio se poljski OT Logistics s vrlo raznovrsnom djelatnošću u transportu, skladištenju i riječnom prometu. Ukupan prihod poljskog partnera je u 2014. bio jedva nešto veći od Luke Koper uz četiri puta manju dobit.
Luka Rijeka je izgubljena u ovih 25 godina, izgubljena zbog očitog neznanja, pogrešnog upravljanja, lutanja u vlasničkim konceptima, pregažena i ponižena od Luke Koper u svim elementima koji u poslovnom nadmetanju postoje. Svi bolji poznavatelji pokušaja njena osposobljavanja za tržišnu utakmicu još su uvijek na sceni. Ovo ne pišem zbog njih, pišem zbog svih drugih koji mogu utjecati na to da napokon Luka Rijeka postane Hrvatskoj ono što je prije 140 godina bila Mađarskoj, a prije 70 godina Jugoslaviji. Ako to ne znamo ili ne možemo napraviti, onda je “krpica” ne samo povijest koju smo zaslužili nego, nažalost, i budućnost koju upravo gradimo, zaključuje svoju analizu Goranko Fižulić za Telegram.hr.

http://www.telegram.hr/politika-kriminal/goranko-fizulic-luka-rijeka-je-najveci-hrvatski-strateski-promasaj/

[mušica]

Ovaj tekst je od nekih komentatora na NRef-u dozivo poprilicnu osudu u smislu povrsne i diletantske analize.
Nažalost kao svjedok događaja na kont. terminalu zadnjih 13 godina Fižulić je napisao gorku i neuljepšanu istinu.

[milić]

Kako ja to više manje čitam površno, na fb sam shvatio da napadaju Fižulića jer je rekao da je riječka luka promašaj od početka izgradnje zbog lošeg geografskog položaja. (u smislu puno ulaganja, a mala korist)
A sad vidim da je u stvari napisao da je greška u tome što nije imala suport od strane države, kao strateški privredni subjekt.
(jesam dobro sve to rekapitulirao?)
Pa slažem se da je trebalo pomoći da se ojača pozicija. Ali, nisam pretjerano siguran. Labavi su mi svi ti razlozi.

[mušica]

Luka Rijeka ima gotovo identičnu geografsku poziciju kao Kopar dakle u krugu od 500 km su Budimpešta,  Beč, Bratislava, Milano, Munchen... s time da Rijeka na svjetskoj pomorskoj karti postoji kao luka 150 a Kopar 50 godina.

Zadnjih 15 godina u Luku KP se neprestano ulaže i ona je u većinskom vlasništvu Republike Slovenije.
Istovremeno se u luci Rijeka filozofira, plaćaju studije projekcija prometa, traže strateški partneri, odabiru strateški partneri na temelju vrlo čudnih kriterija itd. Pomaci idu puževom brzinom dok KP galopira. Kod nas se priča svodi da nam je KP uzeo teret zbog rata
Uzeo je ali se nije tada strelovto uzdigao nego u novijem razdoblju 2008.pa nadalje. Osim toga rat je završio prije 20 god. Kako je spomenuto 1947. Luka Rijeka je dostigla promet zlatnog doba početka stoljeća i nastavila sa rastom do raspada juge....To je uglavnom Fižulić napiso i dobro analizirao.
Državna i lokalna vlast koja ne zna ništa o pomorstvu i tokovima robe, koja u biti ne zna što bi s lukom i kako ju unaprijediti.

[elvis]

Luku KP se neprestano ulaže i ona je u većinskom vlasništvu Republike Slovenije.
Istovremeno se u luci Rijeka filozofira, plaćaju studije projekcija prometa, traže strateški partneri,

S obzirom kako se kod nas upravlja i odnosi prema državnoj imovini još je i bolje da je "privatizirano"    - npr svaka "domaća" banka je propala na isti način - zbog dijeljenja kredita podobnima. Niti jedna strana banka, kod nas, nije propala. 

[mušica]

Slažem se i mi korisnici terminala željno smo očekivali ulazak "gazde" 2011. Međutim očito je odabran pogrešan partner koji nema neki velik interes ovdje. Vjerujem da bi stvari bile drugačije da je većinski dio prodan luci Hamburg ili Maersku koji su bili u igri. Kineski Cosco je npr. od luke Pirej napravio luku koja po kontejnerskom prometu šiša sve sjeverno-jadranske luke zajedno .