Napuštena naselja otoka Krka

[zokxy]

Crkvica ovog naselja nedavno je obnovljena, zidići oko nje poslužili su za mali odmor i sendvić party




A na povratku još smo morali uslikati ovaj uzorni maslinik!






To je to od Seršića by me! Slijede dva sela uz prometnicu kod Malinske ... a kako se sutra ide u Pazinsku jamu, čitamo se iz njih oko ponedjeljka!   

[fran pitur]

Super reportaza!

[Rijeka]

Unutar crkvice..



Detalj kuće u kojoj je krušna peć, lavori, kanalice što neiskorištene što iskorištene, kolegica, kolega.....



 

[Sabina]

Zoki, super si sve obradio. Nemam nista za nadodat. Čak i kada nisam uslikala krušnu peć znala sam da ce to netko uciniti i postaviti na forumu taj lijepi detalj koji me podsjeca na noninu kuću.

Samo bih još ovo željela reci...jako mi je drago kada osim nama samima tako i nasem podmlatku osmislimo neki lijep izlet gdje mogu puno toga vidjeti i naučiti a ne samo izgooglati na internetu.
Klinci su nam radoznali, izdrzljivi, ne zaostaju ni mrvicu za odraslima i mislim da iz ovakvih izleta osim boravka na svježem zraku mogu puno toga nauciti



koliko klinaca ima priliku zvoniti crkvenim zvonom?


Ova crkvica i njen okoliš je jako lijepo uređen sto kazuje i ovaj detalj:



Po meni je otok Krk jedan od otoka koji prednjače u našoj drzavi po kulturi i uređenosti. Kao što vidimo čak i ova napuštena sela su uspjeli pretvoriti u turističku atrakciju, među prvima su počeli reciklažu na otoku, obiluju označenim šetnicama a mislim da im je skora namjera cijeli otok povezati pravim biciklističkim stazama.

[Asterix]

Samo bih još ovo željela reci...jako mi je drago kada osim nama samima tako i nasem podmlatku osmislimo neki lijep izlet gdje mogu puno toga vidjeti i naučiti a ne samo izgooglati na internetu.
Klinci su nam radoznali, izdrzljivi, ne zaostaju ni mrvicu za odraslima i mislim da iz ovakvih izleta osim boravka na svježem zraku mogu puno toga nauciti

jako lijepo rečeno, slažem se u potpunosti s tobom 

Po meni je otok Krk jedan od otoka koji prednjače u našoj drzavi po kulturi i uređenosti. Kao što vidimo čak i ova napuštena sela su uspjeli pretvoriti u turističku atrakciju, među prvima su počeli reciklažu na otoku, obiluju označenim šetnicama a mislim da im je skora namjera cijeli otok povezati pravim biciklističkim stazama.

Krk odvojeno prikuplja nekih 40% otpada, ne znam da li se ijedan grad u zemlji može pohvaliti tom brojkom. Od otoka bih rekla da nisu samo prvi, već i vjerovatno i jedini.
Što se šetnica tiče, tu moram istaknuti još i Lošinj koji isto jako vrijedno radi na aktivnom odmoru. Također su oba otoka shvatila da se turizam ne dešava samo 3 mjeseca u godini, već cijelu godinu i tako je Lošinj ove godine prvi put krenuo sa probnim radom kampa tokom cijele godine (imali su super akciju 100 eur kampiranje za 2 osobe mjesec dana).

[Kigor]

Nadam se da ce se ovako viditi. Nisam nikad ovo radio pa...

Sugare
http://www.sports-tracker.com/workout/kigor/5505f2b2e4b04cececf51685

Dolovo:
http://www.sports-tracker.com/workout/kigor/5505f2b5e4b04cececf51693

Lizer
http://www.sports-tracker.com/workout/kigor/5505f2c2e4b0d8b66f08f2b1

Srsici:
http://www.sports-tracker.com/workout/kigor/5505f2c6e4b0d8b66f08f2c9

Zadnje selo, tj setnja od rasadnika mi je spojena sa Haludovom. No ako nekog zanima posaljem i to

[Kont]

Eto,nakon par dana izležavanja na plaži u društvu s knjigom,teškom mukom sam uspjeo skupiti nešto pisanog materijala o napuštenim selima koje smo pohodili.
Kako na pohodu i nisam bio baš bistre glave (još mi uvale i par piva u ruke),moguće su i neke pogreškice

Selo Čižići u daljini

 

Na zapadu u uvalu utječe Veli ili Dobrinjski potok. Veli potok je zapravo maleni vodeni tok vrlo nestalnog, gotovo bujičnog karaktera. U zimskom periodu godine je bujan, a za vrijeme obilnih oborina se i izlijeva iz korita u svom donjem toku i popolavljuje. Ljeti često potpuno presuši. Izvire na dva mjesta: Ogreni kraj Dobrinja te nedaleko od Krasa. Iz ta dva izvora teku prvo dva potoka, jedan s istočne, drugi sa zapadne strane Dobrinja. U dobrinjskom polju se spajaju u jedan koji se zatim na području Melina ulijeva u uvalu.



Na ovom mjestu je postojala solana već u rimsko doba te se sudeći prema arheološkim nalazima (opeke,rimski novac) na mjestu obližnjeg sela Soline nalazilo rimsko naselje ili gospodarstvo za proizvodnju soli.Samo selo Soline se u dokumentima spominje već 1230.godine.
Kasnije su tu na "Melinah" imali solane krčki knezovi Frankopani.Hrvatsko-ugarski kralj Sigismund je 1412.godine potvrdio pravo vlasništva knezu Nikoli Frankopanu uz ostalo i solane (maritimas salinas).Kako se tu proizvodilo puno soli, i to ne samo za potrebe otoka Krka nego i za izvoz,mletački dužd je zabranio knezu Ivanu pravljenje soli,a knez Ivan je poslušao duždevu zabranu te obustavlja proizvodnju soli u zamjenu za duždevo obećanje kako će se sol za potrebe otoka Krka dobivati iz mletačkih solana. (... eto,takve vladare imamo i do danas,osim jednog izuzetka ).
Melini su veliki pješčenik koji se nastavlja na Dobrinjsku dragu i sastoji se od vrlo sitnog pijeska (mel) koji se još početkom 20.stoljeća vadio i prevozio za potrebe gradnje kuća i palača u Rijeci,Opatiji i Crikvenici.

Zahvaljujući korumpiranom knezu Ivanu još imamo soli



Negdje u 19.stoljeću ovdje je bila podignuta tvornica opeka ("Opukarija") koju je podigao neki riječki Talijan Manistretti sa još nekoliko akcionara gdje su se proizvodile vrlo kvalitetne cigle,međutim zbog loših cesta i uvjeta rada je prestala s radom.Ostaci jama gdje su nekad bile peći su i danas vidljive odmah tu iza ceste.

[Kont]

Dolovo

Ovako je izgledao sports-tracker/workout/Kont/poslije prve jutarnje pivice



Smatra se da je selo staro. Spominje se 1780. g. kada je zajedno s obližnjim Gostinjcom imalo 128 stanovnika.
Prema službenoj statistici u Dolovu je 1880 g. živjelo 30 stanovnika. Interesantan je popis iz 1910 g. jer prema tom popisu broj stanovnika bitno iskače iz broja drugih popisa. Naime, prema popisu iz 1910. g. u Dolovu je živjelo 53 žitelja, a to je više nego dvostruko više od popisa iz 1900. g. kada je bilo 22 stanovnika, ali i od kasnijeg popisa, iz 1921. g kada je Dolovo imalo samo 14 stanovnika. Zatim slijedi postepeni pad: 1931. g. 15 žitelja, 1948. g. 9, 1961. g. 6 stanovnika te 1971 g. samo 4 stanovnika. To je ujedno i posljednji popis prilikom kojega je Dolovo još imalo stanovnike jer prema popisu iz 1981. g. u Dolovu više nema žitelja.





Evo dokaz da je i podmladak Udruge 051 bio tu,na tvome prozoruuu



A propustio sam priliku da se napijem vode sa slapa Skakavice pa da budem još ljepši.Piše na putokazu 25 minuta hoda do slapa pa ćemo neki drugi put

 

[Kont]

Lizer

sports-tracker/workout/Kont/druga velebitska



Lizer je naziv koji potječe iz starog krčkog narječja,ali značenje riječi je nepoznato.Godine 1578. se spominje kao "Liza Maura" što bi značilo "Veliki Lizer".Predio se i danas zove Veli i Mali Lizer.

U selu Mali Lizer,kod kapele sv.Roka se nalaze dvije kuće koje su pripadale obitelji Žic-Klačić iz Punta kao zgrade na njihovom velikom posjedu.





Neznam kako su me ovce skužile pa zgibale,a tako sam se dobro sakrio



I tu sam ih čekao,ali ništa.



Bond i ja odlazimo prilično nezadovoljni (zbog ovci)



Sad prema Velom Lizeru
U Lizeru su stanovale obitelji Žic,Depikolozvane,Rubinić,Žgombić i Pinezić.
Upravitelj župe Kornić,pop Antun Matanić izvješćuje 1872.godine da još proviđa selo Lizer.Mora da je već tada u selu bilo malo stanovnika jer je 1876.potpuno napušteno kada se je posljednjem stanovniku,nekom Pinčiću zapalilo sijeno u kući te je kuća potpuno izgorjela.Toliko o tome kako je pametno držati stoku u prizemlju kuće.



Tu sam bio poprilično mrzovoljan jer meni nisu dali da se popnem

[Kont]

Sršići

Opet



Etno zona Sršići - Sv.Vid obuhvaća istoimeno naselje sa širim okolišem. Naselje se sastoji od više kuća s gospodarskim objektima, građenim od kamena, dvostrešnog krovišta pokrivenog kanalicama odnosno biljnim pokrovom. U jezgri naselja dominira niz prizemnih objekata male tlocrtne površine. Svi stambeni objekti u naselju istog su graditeljskog tipa s vanjskim kamenim stubištem na svod a neki i s apsidnom prigradnjom za smještaj ognjišta - tzv. kapelom.Selo Sršići se spominju čak davne 1454. godine, i to u darovnici kneza Ivana Frankopana.Godine 1865.selo je imalo 73 stanovnika,1930.oko tridesetak,a 1971.- 4 stanovnika.



Ovakve lokve su često bile izvorište mnogih zaraznih bolesti poput malarije i kolere koje su znale desetkovati pučanstvo,posebice djecu.





Osim zbog raznih boleština,velik broj stanovništva otoka Krka je stradao u ratovima kao galijoti na mletačkim galijama (bitka kod Lepanta 1571.),za uskočkog rata (1617.-1618.),te prvog i drugog svjetskog rata.Do masovnog iseljavanja stanovništva je dolazilo i zbog ekonomskih kriza od 16.stoljeća pa do danas,bolesti filoksere na vinovoj lozi krajem 19.stoljeća,želje za boljim i lakšim životom "va Merikah".Vrhunac iseljavanja otočkog stanovništva je bio neposredno nakon 1945.godine kad je nagla industrijalizacija i želja za boljim standardom primamila većinu mladih da odu u gradove,posebno Rijeku.
A sad Riječani obilaze njihove napuštene domove;
Evo jednoga







Kako je ovakva gradnja izdržala tolike godine?



Uz naselje se nalazi sakralni objekt - jednobrodna kapelica Uznesenja Blažene Djevice Marije, romaničkog tlocrta s apsidom.Sagrađena je 1572. oporukom popa Ivana Sršića,a temeljito je popravljena 1931/32 i očito u novije vrijeme.



Dok mladi opet odoše iz sela...



...ja ću sačekat par dana da maslina ne ostane neobrana 

[zokxy]

  za Konta!


Ja nastavljam dalje ... Aute smo pustili kod rasadnika, a malo nazad prema Krku nalazi se poznata ruševina preko puta rasadnika, koju i opet godinama gledam, i nikako stat da je pogledam 
Eto, dočekao sam priliku! Dakle, to je napuštena kuća naselja po imenu Miholjice, koje je nestalo pod najezdom malaričnih komaraca pred više od stotinu godina i nikad se nije obnovilo ... Obližnje naselje ispod magistrale čuva ime jer se zove Sv. Vid - Miholjice.

Ovo je ta jedina vidljiva kuća pored krčke magistrale:

[zokxy]

Kroz zaista vrlo gusto raslinje s južne se strane ceste nazire još jedna ruševina, a pričaju da ima i kapelica i svašta nešto, no prilazi ovim kućama nikako se ne mogu zvati prohodnima kakvi su većinom oni do prethodnih obiđenih naselja, pa smo naprasno odustali od probijanja ovom džunglom i zarađivanja ogrebotina te oštećenja odjeće i odlučili da je to to za ovo naselje ...




Vratili smo se na cestu, pa preko nje ... a tamo lijepa lokva, koja sada služi lokalnim lovcima za vabljenje divljači ... jer pored nje ima i čeka! 
A u lokvi sve vrvi od života - stotine punoglavaca kreće u preobražaj! 

[zokxy]

Ova čeka:




Uz lokvu ima i ograđena manja lokva, vjerojatno lokalni izvor ... iz iskustva s Velebitskim Živim vodicama nagađam da je manja lokva bila ograđena za ljudsku upotrebu, a iz nje se voda otakala u veću koju je koristilo blago ... Možda čeka nije lovačka, već promatračka - za fotkanje močvarnih ptica ... kao na opet rođenim močvarama Velog i Malog Luga, obližnjim nekad močvarnim staništima koje su množenjem nebrojenih komaraca koji su prenosili malariju donijele smrt ovom naselju, kao i mnogim drugima na Krku. Vlasti KundK monarhije, kao i stare i nove Jugoslavije očajnički su se trudile isušiti ove močvare i izgradile su tunel kojim je višak vode odlazio u more kod kampa Njivice, tunel koji je pred koju godinu imao svoju stogodišnjicu (ima reportaža o njemu na linku http://www.croinfo.net/vijesti-regija/7932-zaboravljene-obljetnice-100-godina-hidrotehnikog-tunela-jezero-njivice-more.html), zatim detaljnu mrežu melioracijskih kanala, kao i branu i jezero Njivice koje se donedavno koristilo i za vodoopskrbu stanovnika Njivica i Kijca. No ulaskom RH u EU, a i malko prije usvajanjem plana Natura 2000, veliki dio PGŽ ušao je u zaštićeno područje u kojem nije dozvoljeno ubrati niti cvijetak, a kamoli očistiti kanal od mulja, pa sad zatrpani kanali pomalo vraćaju močvaru u spomenuta polja. Sva sreća da nema više malarije, jer da živim tamo, a ona se vrati -  tamošnji bi mi zeleni morali podosta toga objasniti. Mi smo stvarno za neke stvari rođeni da iskompliciramo.



To bi bilo to po pitanju naselja Miholjice. Dalje je slijedilo, kako reče naš vodič, petstotinjak metara pješačenja do slijedećeg sela - Semenji, koje se nama već pomalo premorenim učinilo duže od kilometra. Sunce je pržilo, a kraja nigdje. Neki su heroji kad se konačno došlo do prve kuće spomenuta naselja popadali na obližnje kamenje i odustali od obilaska kuća u unutrašnjosti. Ali dobar dio nije ... Evo i nastavka ...

[zokxy]

Etno zona Miholjica - Semenje (Miholjice-Semenje, rješenje o Registraciji spomenika kulture, 1975.) obuhvaća navedena naselja s okolišem. Naselja su otvorenog tipa s nekoliko nizova od 3 do 5 stambenih građevina, te s tragovima mnogobrojnih, slobodno smještenih gospodarskih građevina. Naselja su osnovana na otvorenoj poljoprivrednoj površini bogato parceliranoj suhozidnim međama. U kulturno-povijesnom smislu pripadaju području omišaljskog kaštela i prostoru nekad samostalne župe Miholjice. Naselja su između sebe spojena starim putem, kao što su i mnogobrojnim, bogato razvedenim putevima spojeni s poljoprivrednim zemljištem i naseljima dobrinjskog i dubašljanskog kraja. Naselja su ruševna i napuštena, s vidljivim karakteristikama organizacije prostora i predajnog graditeljstva iz polovice XIX. st. Razvitak ovih naselja vjerojatno je bio od polovice XVI. st. do 1836. i 1855. kada je zbog epidemije relativno naglo prekinut kontinuitet života.

Ovo kaže stranica općine Malinska - Dubašnica. Da se zapamti. 


Ova je kuća vidljiva se magistrale, i nalazi se sto-dvjesto metara prije skretanja za Malinsku kod onih supermarketa na drituri. Također heroji koji su popadali nakon podosta pješačenja prošle nedjelje tu su odmarali i čekali da se vratimo s obilaska, a poslije još i vozače da se vrate do auta i pokupe njih i nas koji smo bauljali gustišem 








Ne sjećam se, što ono rekoh o bršljanu i ruševinama? 

[zokxy]

Karavana ide prema kućama u granju i šikari




Ruševine, obrasle tako da im se ne može ni prići blizu




Provaljeni svod neke podzemne prostorije