Meteorologija

[Alen_Rijeka]

Jutros je lijepo zahladilo

Kozala 8C
Čavle   6C
Viškovo 7C
Platak -1C
Crni Lug 1C

Zbog jake bure Jadranskom magistralom (D8) između Bakra i Karlobaga zabrana je vožnje za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina), a između Karlobaga i Svete Marije Magdalene dodatno za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina).

Na Platku je i snijeg pao

[Alen_Rijeka]

Ukupne oborine ovaj mjesec:

Vežica - 63.0 mm
Čavle - 67.0 mm
Viškovo - 89.2 mm
Podmurvice - 57.4 mm
Klana - 94.0 mm
Opatija - 53.0 mm

[rijeka53]

... a kozala 

[Alen_Rijeka]

Meteorološka stanica na Kozali je vjerovatno u kvaru i ne prikazuje neke podatke

[Alen_Rijeka]

CIKLONE


Kada se neki veliki volumen zraka dugo zadržava na nekom području tj. nad nekom podlogom, zrak će poprimiti neka svojstva te podloge. Pri tome se najviše misli na temperaturu i vodenu paru. Takvi se volumeni zraka nazivaju ZRAČNIM MASAMA. Horizontalne dimenzije zračnih masa iznose od 500 do čak 5000 km, a vertikalna od 1 do 20 km. Zrak poprima jednolika svojstva nad jednolikom podlogom. Takve podloge mogu biti prostrane morske ili kontinentalne površine. Primjerice začne mase mogu nastati nad Arktikom i Grenlandom, nad dijelovima oceana, nad Sibirom i slično.

Zračne mase se vrlo sporo premještaju. Potrebno je nekoliko dana da bi zračna masa prešla preko nekog područja. U tih nekoliko dana vrijeme je postojano jer je pod utjecajem iste zračne mase. Osnovna podjela zračnih masa je na KONTINENTALNE i MARITIMNE (nad oceanima), te na hladne i tople. Hoće li neka zračna masa biti topla ili hladna ovisi o tome kakav je odnos njene temperature i temperature podloge na koju dolazi. Tako će npr. Zračna masa od 17°C biti hladna ako dolazi na podlogu čija je temperatura 25°C. Obrnuto, zračna masa od 17°C bit će topla ako dolazi na podlogu čija je temperatura 5°C.
Postoje velika područja na Zemlji koja veći dio godine imaju određeni tip zračnih masa. Tako postoje:

1)   ARKTIČKE ZRAČNE MASE
2)   POLARNE
3)   TROPSKE
4)   EKVATORSKE


Iako su te zračne mase velikih dimenzija one imaju svoje granice. Na dodiru dviju različitih masa postoji prijelazna zona, široka oko 100 km. U njoj se miješaju svojstva zračnih masa. Međutim, zračne mase kao cjeline se NE miješaju. Teža (znači hladnija) zračna masa se potkopava pod lakšu zračnu masu. Najuža granica između zračnih masa je FRONTALNA PLOHA. Njeno sjecište sa površinom zemlje zove se FRONTA. Tu su suprotnosti između zračnih masa najizrazitije. Osim fronti koje možemo vidjeti svakodnevno na sinoptičkim kartama, postoje i fronte za koje se određuje njihov srednji položaj u dužem razdoblju. To su klimatske fronte:

1)   ARKTIČKA FRONTA (između arktičkog i polarnog zraka)
2)   PLARNA FRONTA (između polarnog i tropskog zraka)
3)   TROPSKE FRONTE (između tropskog i ekvatorskog zraka)

U umjerenim geografskim širinama po visini pušu jaki zapadni vjetrovi. Njihov smjer poremete ciklone i anticiklone koje se pojavljuju u tom području. U svakodnevnom životu je najočitija razlika među njima ta da ciklone donose padaline, a anticiklone suho vrijeme.
I ciklone i anticiklone su u pravilu kreću od zapada prema istoku.

Umjerene geografske širine su prijelazna zona između toplijeg i hladnijeg dijela atmosfere, tj. između tropskog zraka na jugu i hladnog polarnog zraka na sjeveru. Između te 2 velike zračne mase nastaje POLARNA FRONTA.
Topli tropski zrak struji u jednom smjeru, a polarni zrak u suprotnom. Tako na polarnoj fronti nastane valni poremećaj koji se naziva CIKLONA. Ciklona je dakle, valni poremećaj koji nastaje zbog protusmjernog strujanja s obje strane fronte.

Proces nastanka ciklone dijeli se u nekoliko stadija.

U prvoj fazi postoji protusmjerno strujanja tropske i polarne zračne mase. Kako je gustoća tih masa različita, takvo stanje se neće dugo održati i hladna zračna masa se počne potkopavati pod toplu.

Slijedeća faza na dodiru toplog i hladnog zraka nastane val. Lijeva polovica polarne fronte pomakla se prema jugu zbog hladnog vjetra sjeverno od fronte. Pri tlu tlak zraka počinje padati.

U trećoj fazi hladan i težak polarni zrak sve se više potkopava pod topli zrak, a topli se zrak sve više izdiže nad hladni. Polarni zrak napreduje prema jugu, a tropski se izdiže prema sjeveru. Tako nastaje mlada ciklona, a topli zrak u njoj čini topli sektor ciklone. Dio fronte gdje topli zrak potiskuje hladni zrak zove se TOPLA FRONTA, a dio fronte gdje hladni zrak potiskuje topli zove se HLADNA FRONTA.

Kako se hladna fronta giba brže od tople fronte nastupa slijedeća faza u kojoj na mjestu gdje hladna fronta sustigne toplu nastaje nova, OKLUDIRANA fronta.

U slijedećoj fazi okludirana je fronta gotovo potpuno razvijena, jer je hladna fronta sustigla u toplu frontu gotovo u cijeloj njenoj dužini. To znači da je hladi zrak preplavio cijelo područje toplog sektora. Topli sektor je nestao jer je polarni zrak potisnuo sav tropski zrak uz frontu.

U posljednjoj fazi ciklona završava svoj razvojni put kao vrtlog toplog zraka na visini, a pri tlu se nalazi hladni zrak.

[rijeka53]

 ... nego dok kad ce cmoljiti, ima li na vidiku kakoFa burica 

[Alen_Rijeka]

SUBOTA 14.4.2012.
Promjenjivo i dalje, uz nesto vise kise u gorju. Puhat ce umjeren do jak sjeveroistocnjak i bura. Najniza jutarnja temperatura u gorju od 4 do 8, uz obalu 10 do 14, a dnevna u gorju 5 do 9, dok ce uz obalu biti 12 do 16°C.

NEDJELJA 15.4.2012.
Promjenjivo oblacno uz mogucnost za slabu kisu. Vjetar slab. Najniza jutarnja temperatura u gorju od 4 do 8, uz obalu 10 do 14, a dnevna u gorju 9 do 13, dok ce uz obalu biti 14 do 18°C.


 
IZGLEDI VREMENA OD 16.4. do 21.4.2012.
Prema trenutnim prognostičkim materijalima, promjenjivo oblačno, s povremenom kišom zadržat će se i do kraja prognoziranog razdoblja.

[rijeka53]

 ... a moram farbati ertu i fasadu 

[Alen_Rijeka]

Neće tako skoro lijepo vrijeme

Kišu dugo nismo vidjeli,sve nam je presušilo
----------------------------------------------------------
ANTICIKLONE

nticiklona je prostrano područje s povišenim tlakom zraka, prikazano sa više zatvorenih izobara. Najviši je tlak u središtu anticiklone. Bliže središtu izobare su sve razmaknutije, a prema periferiji anticiklone postaju gušće. Zbog toga je vjetar u središtu anticiklone slab ili vlada tišina, a na njenom rubu katkada jako puše. Na sjevernoj polutki zrak u anticikloni struji u smjeru kazaljke na satu.

U horizontalnom presjeku anticiklone zrak se u središtu spušta prema tlu, padajući zrak se zagrijava i suši tako da anticiklone najčešće prati suho vrijeme.

Za vrijeme u našim krajevima presudan utjecaj ima Azorska anticiklona. Ta anticiklona pripada u suptropske anticiklone i jedan je od tzv akcijskih središta atmosfere na sjevernoj polutki. Na Jadran donosi suho i toplo ljeto, u kojem vlada vječno plavo nebo. Osim Azorske na vrijeme u nas često utječu i takozvane stacionirane anticiklone u umjerenim širinama koje se formiraju nad kontinentima u hladnijem dijelu godine. U takve anticiklone spadaju istočnoeuropska i sibirska, koje su presudne za vrijeme tijekom zime. Jadranu donose jaku buru, a sa njom vedro i suho vrijeme. Takve anticiklone znaju se zadržati i dulje vrijeme. Nebo je u takvim situacijama izrazito čisto i plavo, a biometeorološka situacija je vrlo povoljna. Međutim, u nizinama unutrašnjosti takve prostrane anticiklone u hladnijem dijelu godine često donose višednevno maglovito i tmurno vrijeme, a često se događa da gorja u unutrašnjosti istodobno imaju sunčano i toplije vrijeme nego nizine (temperaturna inverzija).

U rubnim dijelovima anticiklone vrijeme može biti različito. Ipak postoje neke pravilnosti koje vrijede na sjevernoj polutki.
Na istočnom rubu anticiklone, koji je u dodiru sa stražnjim dijelom ciklone, prevladavaju kumulusi ili stratokumulusi. Povremeno ima oborine u obliku pljuskova, hladno je i pušu sjeverni vjetrovi.
Zapadni rub anticiklone dodiruje se sa prednjom stranom ciklone i prevladavaju oblaci vezani uz toplu frontu. Vrijeme je toplo i pušu južni vjetrovi.
Na sjevernom rubu anticiklone stvaraju se zimi stratusi i magle, a ljeti samo stratusi.
Južni rub anticiklone, koji je najčešće u dodiru sa sjevernim rubom ciklone, donosi iznimno nestabilno vrijeme, hladno je i vjetrovito često sa jakom i olujnom burom na Jadranu, a nerijetko u takvoj situaciji snijeg pada i na otocima Dalmacije.

Ciklone i anticiklone nisu odvojeni sustavi, jedni bez drugih ne bi postojali. Zrak koji istječe iz anticiklone direktno ulazi u središte ciklone i taj ciklus traje neprestano.

[Alen_Rijeka]

TOPLA I HLADNA FRONTA

Na sinoptičkim kartama u drugoj polovici 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća ucrtavale su se samo ciklone i anticiklone. Tadašnjim prognostičarima nije bilo jasno zašto se događaju nagle promjene vremena kada se to i nije očekivalo.
 
Veliku važnost za razvoj prognostike imali su Norvežani i to u prvom svjetskom ratu. Skupina znanstvenika na čelu sa Villhem Bjerknesom utemeljili su glasovitu Bergensku školu. Bjerknes je 1910. tražio uvođenje dinamičkog pristupa prognozi vremena i promatranje viših slojeva atmosfere. Mreža meteoroloških postaja je višestruko povećana u tom razdoblju. Takva su motrenja naznačivana na sinoptičkim kartama, a njihova je analiza otkrila prisutnost atmosferskih fronti, toplih i hladnih, kao i njihovu povezanost sa ciklonama. Kao rezultat toga nastao je dvadesetih godina 20. stoljeća novi model ciklone i njezina razvitka kao poremećaj na polarnoj fronti između polarnog i tropskog zraka. Bio je to početak novog razdoblja u prognostičkoj meteorologiji.
Norveški meteorolozi prvi su upotrijebili izraz FRONTA da bi se slikovito prikazao sudar dvaju zračnih masa različitih karakteristika.
 
Topla fronta se nalazi u prednjem dijelu ciklone, i najavljuje njezin topli sektor. Prije prolaska tople fronte tlak pada, temperatura i vlaga sporo rastu, vjetar skreće na južne smjerove i jača, postupno počinje kiša. Za vrijeme prolaska tople fronte tlak prestaje padati, temperatura i vlaga prestaju rasti, vjetar slabi, a oborina prestaje. Nakon tople fronte situacija se bitno ne mijenja.
 
Nakon toga počne se približavati hladna fronta. Tlak opet polako pada, vjetar postupno pojačava, a uz jačanje naoblake počinje kiša. Pri prolazu hladne fronte tlak zraka naglo počne rasti, temperatura i vlažnost zraka naglo padaju, vjetar mijenja smjer, a pada jaka kiša, katkada i grmljavina sa tučom. Prolaskom hladne fronte tlak i dalje raste ali se rast usporava, temperatura i dalje lagano pada, vlaga je niska, puše sjeverni vjetar, još ima povremenih pljuskova, a onda obično nastupi razvedravanje uz izvrsnu vidljivost.
 

[Alen_Rijeka]

DAN PLANETA ZEMLJE
Dan planeta Zemlje u cijelom se svijetu obilježava 22. travnja. Tradicija obilježavanja ovog datuma potječe još iz 1970. godine, a 1990. godine ovaj datum postao je međunarodnim danom. Cilj obilježavanja ovog dana je ukazati na ugroženost prirode i na čovjekov nemar u odnosu prema njoj, te na opasnost koja prijeti životu na Zemlji.

Obilježava se u više od 150 zemalja svijeta, a ovogodišnja kampanja nosi naziv ''Zaštitimo naš dom - planet Zemlju''. Cilj kampanje je skretanje pažnje na opasnosti koje prijete životu na Zemlji, te poticanje zajedničke odgovornosti u očuvanju prirode i njenih bogatstava.

U Hrvatskoj se taj dan organizirano obilježava od 1990., a tradicionalno ga obilježavaju udruge za zaštitu okoliša kako bi upozorile javnost na važnost očuvanja okoliša.

[Alen_Rijeka]

Zanimljiv dan u Sloveniji

Graška gora

[elvis]

[zokxy]

 

Prekrasna fotka!!!

[Alen_Rijeka]

NAKON TJEDNA S CIKLONOM ORLANDO KRAJ TRAVNJA DONOSI LJETNI UGOĐAJ


Frontalni poremećaj vezan uz ciklonu Orlando koja je proteklih tjedan dana donijela vrlo promjenjivo vrijeme, do srijede ujutro se premjestio i do istoka i juga zemlje. Tako je još ujutro i prijepodne u tim područjima bilo kiše, pljuskova i grmljavine. Mjestimice je protekle noći i jutra bilo i obilnijih pljuskova. U Dalmaciji je najviše kiše palo na šibenskom području. Na postaji Šibenik Vidici se mjeri 34.7 mm kiše. Na širem splitskom području i u Zagori je palo od 10 do 20 mm kiše, dok je na otocima i jugu Dalmacije fronta donijela od 5 do 10 mm kiše. Po podacima DHMZ-a u zadnja 24 sata najviše kiše je palo u Gospiću 29.4 mm, te Daruvaru 27.6 mm. Šibenik mjeri 27.2 mm, a Zavižan 18.3 mm.

Fronta je jutros donijela i prolazno zahlađenje pa su se još jednom ovog travnja zabijelili vrhovi dalmatinskih planina Mosora, Biokova, Dinare, Svilaje i Kamešnice.

Ciklona Orlando je posljednja u nizu od pet travanjskih ciklona koje smo ispratili. Budući da nam do kraja mjeseca slijedi suho i sve toplije vrijeme s ljetnim temperaturama, možemo već iznijeti prve oborinske statistike. Travanj je u Dalmaciji bio kišovit, a na jugu i rekordno kišovit. U Dubrovniku je u travnju palo 193 mm kiše što je 210% od prosjeka za travanj koji iznosi 92 mm. Za Dubrovnik je ovogodišnji travanj rekordno kišovit u zadnju 51 godinu. Dosad je rekordno kišovit bio travanj iz 1970. godine kada je palo 186 mm kiše. Na postaji Gruda u travnju je palo čak 303 mm kiše, a na aerodromu Ćilipi 268 mm kiše. Travanj je u Zadru donio 189% prosjeka, a Šibeniku 150% prosjeka kiše. Istovremeno je u unutrašnjosti kiše bilo manje. Tako je u Bjelovaru palo tek 22 mm što je 35% prosjeka za travanj (63 mm). U Sisku je palo 34 mm kiše, što je 46% prosjeka za travanj, a u Križevcima je palo 36 mm što je 58% prosjeka za travanj.
 
Razvedravanje koje je danas nastupilo, najavljuje sunčaniji i stabilniji kraj travnja. Temperature će, osobito u unutrašnjosti poprimiti ljetne vrijednosti, iznad 25 °C, a očekuju se i temperature i blizu 30 °C. Hoće li pasti i koji travanjski rekord za najvišu travanjsku temperaturu u povijesti mjerenja.

Podsjetimo se da je prošle godine travanj donio ljetne temperature već u prvoj dekadi mjeseca. Apsolutni temperaturni rekord je bio oboren na Zavižanu (17.2 °C od 8.4.2011.), a u Rijeci je za obaranje travanjskog rekorda od 27.3 °C nedostajalo samo 0.4 °C. Devetog dana prošlogodišnjeg travnja Pazin je mjerio 28.8 °C.