Meteorologija

[zokxy]

 

Zanimljivo i poučno!

No, traži ispravke:

NAJNIŽA TEMPERATURA NA SJEVERNOJ HEMISFERI:    -67.8°C, Verhojansk, Rusija i Ojmjakon, Rusija ( 05.02.19892. i 07.2.1892 – Verhojansk, 06.02.1933. – Ojmjakon)


NAJNIŽA TEMPERATURA U AZIJI: -67.8°C, Verhojansk, Rusija i Ojmjakon, Rusija ( 05.02.19892. i 07.2.1892 – Verhojansk, 06.02.1933. – Ojmjakon)


 

[Alen_Rijeka]

Ispravljeno. 

[Alen_Rijeka]

Lokalni predznaci budućeg razvoja vremena

Sve promjene i pojave u meteorološkim elementima koje se motre i mjere u području motrioca, a na osnovu kojih se može prognozirati razvoj vremena, nazivamo lokalnim predznacima. Danas su lokalni predznaci uglavnom dopuna općoj prognozi koja se dobiva putem radija i prognostičke sinoptičke karte, jer je tada prognoza pouzdanija. Zbog toga je potrebno:

     - izvršiti analizu meteoroloških opažanja,

     - odrediti u kakvoj se zračnoj masi motrioc nalazi,

     - utvrditi da li su primijećene optičke ili druge pojave koje ukazuju na približavanje pogoršanja ili poboljšanja vremena.

 Pri sastavljanju vremenske prognoze prema lokalnim predznacima, valja se pridržavati ovih načela:

     - što više lokalnih predznaka pokazuje promjenu ili stabilnost vremena, to je prognoza pouzdanija

     - jedan predznak nije uvijek siguran činilac u prognozi

 vremena

     - ako nekoliko predznaka proturiječi jedan drugome, može se očekivati promjenljivo vrijeme

     - što se sporije mijenja pojava koja se motri kao lokalni predznak, to će se sporije mijenjati i vrijeme

 Napomena:

 Potrebno je dobro uočiti razliku između predznaka koji znače npr. poboljšanje ili pogoršanje vremena i predznaka koji znače nastavak postoječeg vremena, ili jednostavno ne zamijeniti neke od predznaka sa svakodnevnim normalnim pojavama, npr:

     - lagane dnevne promjene u tlaku zraka (+/-2 ili 3 hPa) za stabilnog vremena su potpuno normalne, odnosno, radi se o dnevnom hodu tlaka zraka koji ne znači   promjenu vremena,

     - dnevni razvoj kumulusnih oblaka ne znači uvijek neveru. Rijeć je, jednostavno, o dnevnom razvoju naoblake lijepa vremena, koji rijetko, osobito ljeti, mogu donijeti tek lokalne i kratkotrajne pljuskove (potrebno je znati uočiti razliku između oblaka lijepa vremena i olujnih oblaka).

 

Primjera ima još, a do zabune sigurno neće doći ako motrioc posjeduje makar najosnovnije znanje iz meteorologije.
 Pogoršanje vremena ja najčešće posljedica približavanja tople ili hladne fronte.
 Prije tople fronte, tj. kišovitog vremena i svježeg vjetra, za 6 do 12 sati pokazuju se ove pojave:
     - atmosferski tlak postepeno pada
     - pojavljuju se visoki oblaci bez sjene (Ci, Cc i Cs) koji se dižu iznad horizonta i postupno postaju sve gušći (Ac, As)
     - povećanje vidljivosti, povećanje akustičnosti atmosfere
     - dim iz dimnjaka uvija se prema dolje
     - javlja se "halo" pojava malog polumjera oko Sunca i Mjeseca; jako svjetlucanje zvijezda
     - jutarnje rumenilo ima izrazito crvenu boju
     - ljeti su noći i jutra bez rose
     - povećanje apsolutne vlage
     - navečer Sunce zalazi za guste oblake
 Prije hladne fronte, kiše, vjetra, a potom vjerojatno nevremena i oluje, koji će uslijediti za sat ili dva, javljaju se ove pojave:
     - nagli pad tlaka zraka
     - pojava oblaka vertikalnog razvitka (Cu) i oblaka oblika leće
     - nagli razvoj olujnog Cb-oblaka
     - promjenljivost vjetra
     - jake smetnje u radio-prijemu
     - u moru se čuje karakterističan šum na onoj strani iz koje se približava nevrijeme ili iznenadna oluja
 
Poboljšanje vremena je posljedica prolaska tople fronte, fronte okluzije ili hladne fronte.
 Prolaskom tople fronte ili fronte okluzije može se očekivati prestanak oborina i slabljenje vjetra za sajedeća četiri sata, a predznaci su ovi:
     - prestaje padanje atmosferskog tlaka; tendencija postaje pozitivna
     - između oblaka pojavljuje se vedrina; visina oblaka se povećava
     - vjetar skreće desno i slabi
     - zimi je temperatura zraka povišena
     - vlaga pada
     - more se smiruje
     - ako je temperatura mora niža od temperature zraka, mjestimično se javlja magla iznad mora
 Prolaskom hladne fronte (druge vrste) može se očekivati prestanak oborina, promjena smjera vjetra i razvedravanje za dva do četiri sata, a predznaci su ovi:
     - nagli porast tlaka zraka
     - naglo skretanje vjetra udesno
     - nagla promjena sastava naoblake, povećanje vedrine
     - naglo povećanje vidljivosti
     - pad temperature
     - slabljenje smetnji u radio-prijemu
 Dobro anticiklonalno vrijeme, sa slabim vjetrom ili tišinama, vedrim nebom ili slabom naoblakom i dobrom vidljivošću zadržat će se slijedećih dvanaest sati ako opažamo ove predznake:
     - visoki atmosferski tlak se ne mijenja ili raste
     - u priobalnom području pravilno se mijenja režim lokalnih vjetrova
     - ujutro se mogu javiti koprenasti Ci-oblaci koji pred podne nestaju
     - ujutro i navečer, dim iz dimnjaka se diže uvis
     - noću i u zoru opaža se rosa
     - pri izlasku i zalasku, vidi se deformacija Sunca
     - opažaju se zlatne i ružičaste nijanse večernjeg rumenila
     - vidi se suha mutnoća na horizontu
     - Sunce zalazi za čisti horizont
     - zvijezde pri svjetlucanju imaju zelenkastu boju
 Loše vrijeme - tmurno s oborinama, jakim vjetrom, slabom vidljivošću - zadržat će se idućih šest sati i više ako opažamo ove predznake:
     - atmosferski tlak je nizak ili je u padu
     - vlaga je povišena i slabo se mijenja, a temperatura zraka zimi je povišena a ljeti snižena
     - karakter naoblake se ne mijenja
     - vjetar ne mijenja jačinu i karakter, a gotovo ni smjer
 




Vremenska pravila za istočni dio Jadranskog mora.
 
Predznaci po kojima se može očekivati nastavak lijepog vremena:
     - vedrina uz tišinu znači nastavak lijepa vremena
     - nema promjene vremena dok se ne pojave oblaci
     - burin u svitanju, maestral poslije podne i ponovno burin noću osiguravaju lijepo vrijeme
     - ako u toku dana vjetar skreće za Suncem, potrajat će lijepo vrijeme. Ljeti, dok bura puše, kiša je daleko
     - ako za vedra vremena Sunce zađe jasno ili se pojavi nebesko crvenilo, sutradan će biti vjerojatno vedro vrijeme
     - dok je plima i oseka pravilna, ne treba očekivati pogoršanje vremena
 




Predznaci po kojima se može očekivati pogoršanje vremena:
     - pojava vidno pokretnih Ci-oblaka na vedrom nebu prvi je znak pogoršanja vremena
     - kad poslije vredrog dana za vrijeme zalaska Sunca iz suhe mutnoće, što se slegla na zapadnom horizontu, proviruju glave oblaka, sutradan vedrina neće biti potpuna
     - ako na zapadnom dijelu horizonta leži zid oblaka, osobito predveče, može se očekivati kiša kroz 24 sata
     - kada se vedrina neba pomuti i nebo postepeno u toku dana naoblači, odnosno zamrači, kiša je vrlo blizu
     - kad jugo uveče jača, može se očekivati pogoršanje vremena (kiša)
     - ako za vedra vremena s burom vjetar skrene na istok, znak je pogoršanja vremena; pogoršanje će biti znatno ako vjetar prijeđe na jugoistočni smjer
     - zimski maestral često je preteča juga i vlažnog vremena
     - ako ljeti maestral izostane ili zakasni, može se očekivati pogoršanje
     - zalazak Sunca uz vjetar iz južnog kvadranta (osobito SW), svakako znači pogoršanje vremena
     - vijenac (halo) oko Sunca ili Mjeseca, uz istovremeno puhanje vlažnog vjetra, nagovještava oborine
     - pojava duge ili jutarnjeg nebeskog crvenila u ranom jutru u većini slučajeva predznak je skore kiše
     - pojava izrazito visokih voda (plima) označava pogoršanje vremena
     - naglo topljenje snijega najčešće je znak prelaska u "meko", tj. vlažno vrijeme
 




Predznaci i pravila nevere.
 U toplom dijelu godine, ako je u toku jutra sparno, mutan horizont i tišina s gomilanjem oblaka, a visoki oblaci kreću se iz NW kvadranta, treba očekivati neveru u toku popodneva ili noći.
 
Sijevanje na zapadu, kada je nebo pretežno vedro, prijeti nevremenom, a u toplo doba godine neverom; sijevanje na istoku beznačajno je za vrijeme koje slijedi.
 
Ako poslije nevere zahladi i pojača vjetar sjevernih smjerova (NE - NW), sutradan je nevera manje vjerojatna.
 
Ako poslije prestanka nevere zapuše makar i lagan vjetar s jugoistoka ili istoka, ili se osjeća sparina, u većini slučajeva to je predznak za još koju neveru, ako ne istog dana, a ono idućeg. Sparina u toku noći, u ljetno doba, predznak je nevera za sutradan.
 
Predznaci i pravila oluje.
 Kada za vlažna vremena puše neujednačen vjetar iz NW kvadranta, a na manjoj visini jure raskidani oblaci bez veze s višim oblacima koji daju nešto kiše, treba s velikom vjerojatnošću očekivati oluju (jaki udar vjetra s pljuskom kiše). Jutarnja oluja nagovještava za sobom i druge oluje u toku popodneva.
 
Ako se popodne makar jednom pojavi oluja, sutradan je najvjerojatnije neće biti.
 
Zimi i noću u bilo koje doba godine nema pravih oluja.

[zokxy]

TEMPERATURA u unutrašnjosti Australije idućeg ponedjeljka iznosit će više od 52 stupnja Celzijusa, predviđa Australski meteorološki biro! Radi se o rekordnoj i neočekivano visokoj temperaturi zbog koje su australski prognostičari na temperaturnu ljestvicu morali dodati novu boju - žarko ljubičastu.

Guardianov stručnjak za ekološke teme Damian Carrington podsjeća da najviša dosad izmjerena temperatura u Australiji datira iz siječnja 1960. godine, a iznosila je 50,7 Celzijusa. No, najtopliji dan u povijesti Australije zabilježen je jučer, u ponedjeljak 7. siječnja 2013. Prosječna temperatura u zemlji iznosila je 40,3 stupnja Celzijusa.

"Ono što ove događaje čini izuzetnima je njihova raširenost i intenzitet. Bilježimo rekordne temperature diljem zemlje", izjavio je meteorolog Aaron Coutts-Smith. Zbog neobično visokih temperatura Australiju su poharali požari, koji već danima bijesne u Tasmaniji i New South Walesu.

Link na članak:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/tko-jos-sumnja-u-globalno-zagrijavanje-australski-meteorolozi-zbog-ekstremnih-vrucina-morali-uvesti-novu-boju/656118.aspx

[LLeon]

Guardianov stručnjak za ekološke teme Damian Carrington podsjeća da najviša dosad izmjerena temperatura u Australiji datira iz siječnja 1960. godine, a iznosila je 50,7 Celzijusa.

Kolike su im tek onda temperature u srpnju i kolovozu? 

[Alen_Rijeka]

Pokazatelji toplinskog stresa

27 - 32°C  - Moguć umor zbog prekomjerne izloženosti i djelatnosti na suncu.

32 - 41°C - Moguća sunčanica i grčevi zbog prekomjerne izloženosti.

41 - 55°C - Sunčanica, grčevi i mogućnost toplinskog udara.

iznad 55°C - neizbježnost toplinskog udara ili sunčanice

[elvis]

41 - 55°C - Sunčanica, grčevi i mogućnost toplinskog udara.

iznad 55°C - neizbježnost toplinskog udara ili sunčanice

Pod kojim uvjetima? Bijah u turskoj sauni ~50C i gomila vlage pa mi ništa nije bilo, a bijah i u finskoj na IIRC 85-90C s minimumom vlaga i izdržah nekih 5 minuta bez primjetnih posljedica.

[milić]

Alen_Rijeka molim te da mi objasniš - onako za laika pojam "relativna vlažnost"
Nekad me to zbunjuje obzirom na situaciju vani.
Napr. oblačno a rel. vl. 60%
vedro a rev. vl. 70%.
A možda mi se to samo čini?

[Alen_Rijeka]

Relativna vlažnost je broj izražen u postotcima koji pokazuje odnos između količine vodene pare koja postoji u određenom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak na toj temperaturi mogao primiti. Određivanje vlage u zraku nije precizno! 100% točnost vlage u zraku se može izmjeriti psihrometrom.

Ako je relativna vlaga 0% znači da je zrak potpuno suh, ako je 100% znači da je zrak zasićen vodenom parom. U gore navedenim primjerima, ako je T = -10 ºC, a rel. vlaga 50%, znači da je količina vodene pare u zraku 1.05 g/m³. Ako je T = +29 ºC, a rel. vlaga 50%, znači da je količina vodene pare u zraku 14.35 g/m³.

[Alen_Rijeka]

Godišnji hod relativne vlažnosti zraka (%) za postaje duž Jadrana u razdoblju 1961-1990. (Penzar i sur., 2001.). U godišnjem hodu na svim postajama lako je uočiti minimum u srpnju. Maksimum je uglavnom krajem jeseni ili početkom zime.

[milić]

Hvala Alen_RIjeka. 
Ako sam dobro shvatio  ako je rel vl. 50% :

na T= 10°C  ima  manje vodene pare u zraku nego na T= 30° C.

Drugim riječima : ako je rel. vl. 50% brže će se osušiti mokra roba na T= 10°C nego na T=30°C?
 

[Alen_Rijeka]

 

Evo jedna sličica na Slovenskom o relativnoj vlazi.

[Alen_Rijeka]

MAGLA

Magle se po svom postanku dijele na:

a) magle unutar jedne zračne mase;
b) magle na granici dviju zračnih masa (frontalne magle).

a) Magle zračnih masa:

advekcijski tip magle nastaje horizontalnim premještanjem zraka iz jednog područja u drugo – dolaskom toplog zraka na hladnu podlogu ili hladnog zraka na toplu podlogu
radijacijski tip magle nastaje kada se prizemni sloj zraka jako ohladi u dodiru s podlogom koja se dugovalnom radijacijom noću ohladi ispod rosišta (najpovoljniji uvjeti takvog tipa magle postoje u anticiklonama)
uzlazna magla nastaje kada vlažan zrak naiđe na neku reljefnu prepreku pa je prisiljen na uzdizanje; na određenoj visini zbog hlađenja zraka počet će kondenzacija i stvaranje kapljica vode
b) Frontalne magle – javljaju se u uskom frontalnom području:

predfrontalne magle
zafrontalne magle
Za magle koje nastaju noćnim ohlađivanjem najpogodniji je lagan povjetarac, dok je za uzlazne magle najpogodniji umjeren vjetar konstantnog smjera. Veće kapljice u magli natalože se na izloženim predmetima ili čak padaju na tlo kao oborina zvana rosulja. Na osnovi toga dijelimo magle na vlažne i na suhe (u kojima se kapljice ne spajaju u veće). Vlažna magla je nestabilna a suha je stabilna.

Magle na Jadranu ima najviše u njegovom najsjevernijem dijelu. Čestina magle se povećava s približavanjem obali, osobito na zapadnoj obali Istre. Više magle ima i na planinskim pristancima okrenutima moru te u kotlinama i na poljima, posebno u blizini rijeka. Tako u Pazinu ima godišnje oko 45 dana u kojima je bar kratko vrijeme trajala magla, a u Sinju čak 48. Istovremeno, u Senju se bilježi mali broj dana s maglom, zbog provjetrenosti zraka uzrokovane orografijom obalnog područja i čestim burama u zimskim mjesecima.

Iako se magla može dogoditi u bilo kojem mjesecu, najčešća je u zimskom razdoblju, a rijetko se javlja ljeti. Najčešće su advektivne magle koje nastaju kada vlažan i topao zrak dođe u dodir s hladnom podlogom, odnosno s hladnijim vodenim masama u sjevernom Jadranu. U obalnom području, osim advekcijskog efekta, magla nastaje i zbog ohlađivanja kopna u obalnom području (nizina rijeke Po), nakon čega biva advektirana prema priobalju i moru.

Magla uglavnom kratko traje osim u izuzetno stabilnim zimskim situacijama, te se ne može održati zbog izražene izmjene zračnih masa između mora i kopna. U ljetnom razdoblju maglu razgoni zmorac i burin te maestral, a zimi bura, kada je vidljivost na Jadranu i najveća.

[elvis]

na T= 10°C  ima  manje vodene pare u zraku nego na T= 30° C.

Drugim riječima : ako je rel. vl. 50% brže će se osušiti mokra roba na T= 10°C nego na T=30°C?

Ako sam ja dobro shvatio - neće jer zrak na 10C može primiti u apsolutnom iznosu manje vlage nego na 30C ... a i brže voda hlapi na većoj temperaturi.

[elvis]

MAGLA

Nekako mi je u magli  kao da si već negdje napisao nešto o slijedećem: koja je razlika između magle, sumaglice i izmaglice ali se ne mogu sjetiti gdje niti koja je razlika