Posjet Kobariškom muzeju i obilazak brda Sabotin

[zokxy]

Dvije fotke pogleda s brda prema nekad austrijskoj strani, gdje su KundK soldati u zaklonu ulazili u kaverne, a koje su kasnije Talijani osvajanjem brda okrenuli u borbene položaje koji gledaju obrnuto - prema Soči ...


Za ovo malo brdo desno iznad Soče, reče naš vodič, poginulo je 40.000 ljudi! Mislim da na karti piše da se vrh zove Katarina. 




A ova samostanska crkva na brdu - Sveta Gora - je jedina crkva pored ljubljanske katedrale koju je u Sloveniji posjetio papa




A ovo je pogled na sudionike pohoda koji zapanjeno gledaju vidik sa pozicije ...

[zokxy]

Vodič reče da je na Sabotinu bilo devet nivoa prokopa, povezivale su ih i ovakve strme stepenice ...




Tunelski iskopi - ausrijski tip je više težio okomitim stranama iskopa jer se to poslije oblagalo daskama radi toplinske izolacije




Vodič otvara ulaz u jednu kavernu, dolje se vidi prilaz vanjskim stepeništem do nižeg nivoa gdje se nairu šine dvotračne šinske žičare koja je iz doline dopremala materijal do vrha

[zokxy]

Oficiri kao i u svakoj vojsci imaju svoje privilegije ... dok su obični vojnici patili od uši, oni su se kupali u kupatilima kojih je ovo ostatak




Vojska spava na drvenim ležajima na tri kata u vlažnom podzemlju obloženom daskama




Primjer uglatog iskopa za kasnije oblaganje drvom

[zokxy]

Neposrednju pred Goricom prelazi Bohinjska pruga Soču preko poznatog Solkanskog mosta, koji još danas važi za kameni most sa najvećim lukom na svijetu. Izgrađen je bio po uzoru na most Jaremeze u Galiciji ( danas Ukrajina), samo što je sa svojim 85-metarskim lukom veći od njega. Cijeli most je ukupno dug 220 m i na vrhu luka je 36 m nad nivoom Soče. Kamen je iz nabrežinskog kamenoloma ali je premostio Soču samo 10 godina. Tehnički uspjeh tadašnjeg veremena se u 1. svj. ratu našao na fronti i austrijske snage su ga 8.8.1916 porušile, da bi Taljanima spriječile napredovanje. Sa tim je bio prekinut promet na cijeloj bohinjskoj pruzi. Austrijci i Nijemci su pobjedili na soškoj fronti, pa su 1918. godine postavili privremeni željezni most, kojeg su kasnije preuzeli Talijani, koji su pobijedili na kraju u 1. svj. ratu. Talijani su tek 1925. počeli obnavljati Solkanski most. Upotrijebili su kamen iz kamenoloma Chiampo kod Vincenze. Uprkos više logičnoj obnovi sa armiranim betonom, koji je već u to vreme bio standard za takve mostove, odlučili su obnoviti most u više manje prvobitnom obliku, sa namjerom očuvati slavu najdužeg kamenog mosta. Fašistička Italija je htjela postaviti most kao znak svoje prevlasti i nikako nije htjela biti slabija od Austrije. Kod obnove, koja je završila 1927.godine, su statički poboljšali geometriju luka. Jedina razlika, koja se može primijetiti, je u broju postranskih lukova za rasterećenje, kojih je bilo u početku na svakoj strani po 5, a danas ih ima po 4.
U 2. svj. ratu je bio most više puta cilj bombardovanja Engleza ali su ga samo djelomično oštetili, jer ga je bio u ušću doline Soče, pa ga je bilo teško preciznije pogoditi. Godine 1964 i kasnije su bili na mostu izvedeni opsežni radovi popravljanja raspuklina, koje su nastale usljed pomicanja zemlje i temelja. Danas je most simbol Solkana i cijele bohinjske pruge.


Solkanski most nekad i sada:









Na dan našeg izleta izgledao je ovako:




Edit:

Riječanka je uspjela uloviti i vlak na mostu! 

[sandro]

Zoki, koji alati su u ono vrijeme postojali za kopanje tunela?

[zokxy]

I moje zadnje u ovoj temi ... 


A-U kolona na grebenu Sabotina, u pozadini mjesto koje smo posjetili




Za ove komadiće lima se ginulo ... ima tu i praktičnih pomagala nađenih na Sabotinu ...




A ovo su posljedice, i duhovi ovih vojnika još lutaju bespućima brda Sabotin, deseci tisuća njih!   

[Rijeka]

I vlak koji taman prolazi ...

[zokxy]

I vlak koji taman prolazi ...

Ja imam bolju fotku   

[Sabina]

Baš si temeljito obradio putovanje...svaka ti čast Zoki, lijepo je povezati slike iz muzeja sa stvarnim lokacijama. Zaboravila sam reći da smo mi na onom hodanju naletili na obiljezene staze "ratnih zbivanja" ili tako nešto...a dio prema slapu pun je kratkih iskopanih tunela.

Samo da kazem Damiru da je većina toga iskopana lopatom (vidjeli smo ih više vrsta u muzejima) ali i napominjem da su stjene tog područja dosta krhke. Baš sam primjetila da imaju visoke stijene ali nisu dobre za alpinizam jer kad bi se zabio klin samo bi se otkinuo komad stjene pa je vjerojatno to razlog tolikim rovovima, tunelima i nastambama ispod zemlje

[LLeon]

Neposrednju pred Goricom prelazi Bohinjska pruga Soču preko poznatog Solkanskog mosta, koji još danas važi za kameni most sa najvećim lukom na svijetu.
Na dan našeg izleta izgledao je ovako:

http://imageshack.com/a/img905/4738/cV4iVH.jpg

U suprotnom smjeru:


Solkanski most iz vlaka

[elvis]

Zoki, koji alati su u ono vrijeme postojali za kopanje tunela?

Slabo pratiš "nastavu" 

http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2445.msg50867#msg50867

http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2445.msg50864#msg50864

Samo da kazem Damiru da je većina toga iskopana lopatom (vidjeli smo ih više vrsta u muzejima) ali i napominjem da su stjene tog područja dosta krhke.

Kako je to područje krša/krasa naravno da nema granita, ali iako vapnenačke stijene nisu baš od neke tvrdoće ipak su pretvrde da ih se kopa lopatama  , naravno da su lopatama izbacivali smrvljene stijene ali razbijali su ih nečim tvrđim. Kao što se vidi na dvjema fotografijma koje je Zoky snimio  imali su i mehanizaciju. Vjerojatno su ponegdje baš "na palentu" ali tada su koristili macole, batove, dijetla, krampove...  s lopatom se niti zemlja ne kopa kada se stvrdne a kamoli stijene

[elvis]

Sjećate li se "srednjovjekovnog oružja" tipa buzdovani i sl iz muzeja? Izgleda da nije toliko služilo za blisku borbu, jer ionako bi dobrim djelom izginuli puno prije nego bi došli do protivničkih rovova.
Navodno su  takvo "primitivno" oružje koristili da dokrajče protivničke vojnike koji ne bi odmah umrli od plinskoga napada. 

Ne znam koliko su takvi načini upotrebe bili učestali jer sam za njih čuo sam iz talijanskih izvora a koji su ih obilato koristili u propagandne svrhe, a austro-ugarska vojska dobar dio rata nije koristila bojne otrove na izričitu zabranu od strane Kajsera, koji je trovanje za razliku od kasapljenja mitraljeskom vatrom, drobljenja i trganja eksplozivom smatrao ne viteškim.

[fusher]

nebin otel bit va kriven ali prema usmenoj predaje va konobe je kus špice od kobri ka se je rabila za delat ukopi za željeznicu, tj za zvrtat škuju za minu.

[zokxy]

Još par plakata - propaganda s obje strane iz ovog ili malo kasnijeg vremena, a u kojima se spominje ili Kobarid (Capporretto) ili Sabotin








U ova tri austrougari talijanima objašnjavaju da polože oružje jer ih KunuK vojska gazi, a njihovi generali lažu

[zokxy]

Ovdje se u doba komešanja oko Rijeke sa strane fiumana napada neprijatelje Hrvate koji su i onda širili laži o talijanskom porazu, a oni su jelte baš tada pobjeđivali  , koji žele Rijeku osvojiti i pokoriti






Plakati za Sabotin i memorijale Soške bitke