Epigrafija

[milić]

Trsat je u pitanju?

Koblerov trg 

Đezus Krojc! 
Ja mislo ti Riječanka, a ono Albanka.
(aluzija na albanske svjećice- pališ ko albanske svjećice)

[Rijeka]

 

Došla sam nešto pogledati u temu pa vidjela da je ostalo otvoreno pitanje.

No, idemo dalje s pločom koju po svoj prilici nećemo riješiti ali razmišljati na pitanje možemo.

Slika ploče (nalazi se na kući u Ulici Ive Marinkovića)



P di 2.
FONDA(men)ta E MULO
D`ASSOLUTA PROPRIETA
DI
GIUSe SEIDL
1844

("Piedi 2" tj. dvije stope.Temelji i mol [su] u isključivom vlasništvu Giuseppea (Josipa) Seidla.)

U knjizi Kako čitati grad naišla sam na plan grada iz 1850. Strelicama sam označila kuću Seidl, ispred koje se vidi tadašnji mol. Nalazi se na Brajdi, desno su Kapucini a krajnje desno je stara Guvernerova palača.



Dalo bi se pretpostaviti da je kamen iskorišten iz odbačenog građevinskog materijala, ili je moguće, pretpostavlja Kobler, da su gornju zgradu radili / posjedovali rođaci, pa je ploča i smisleno postavljena kao spomena na pretka.

Nego, ne mislite li da umjesto MULO, uklesano stoji MURO?
To bi dodatno zapetljalo stvar 


 

[sijori]

bravo Riječanka 
iskreno meni čak i izgleda da piše muro 
jest da je blizu mora i sve ali vodeći se logikom ako već spominje temelje onda mi i zid tu upada. pogotovo ako je potporni zid, to je valjalo upisati. jer po starim zemljišnim knjigama sam često vidio slične upise..tip ovaj zid pripada toj i toj zgradi, prolaz između je...dosta se opisno navodilo. moje mišljenje 

[Kont]

Na početku Pehlina, na cesti prema Viškovu bila je podignuta kapelica sv. Ivana Krstitelja, a danas je podignut metalni križ, kao umjetnički rad i uređen je okoliš. No, jeste li znali da je malo dalje postojala identična kapelica Majke Božje poznata u puku kao sv. Jelene?
Obje kapelice prije pedesetak godina bile su ruševine. Kapelica Majke Božje nije nikada revitalizirana jer je na njezinu mjestu podignuto parkiralište.(!)
Ponešto inventara iz sv. Jelene još čuvaju pojedine pehlinske obitelji. Jedini znak da je ta crkva postojala – kamen s natpisom – ugrađen je u zid prometnice pored pehlinskog dječjeg vrtića, po prilici na mjestu gdje je crkva sv. Jelene postojala. »Pretpostavlja se da je crkva sv. Jelene građena u 14. stoljeću, a od nje je danas sačuvan samo taj kamen ugrađen u zid baš na mjestu gdje je nekada bila crkva. Taj kamen je iz 1764. godine, iz godine kada je crkva obnavljana. Crkva je bila točno na granici Italije i Jugoslavije, a kada su krajem rata bila malo jača bombardiranja, stradale su obje crkve – Sv. Jelena je srušena baš do kraja, a Sv. Ivan je do kraja porušen '60-tih godina prošlog stoljeća.
Tekst:
Sacellum B(eati) V(irginis) M(ariae)
erectum a Domino
Valentino Defranceschi
Anno
MDCCLXIV

Prijevod:
Kapela (Svetište) Blažene Djevice Marije
podigao gospodin
Valentin Defranceschi
godine
1764. (=MDCCLXIV)

(Izvor: Glas Koncila; Prijevod: N.Labus)

Dakle, ovo bi bila kapelica sv. Ivana





Ali ove dvije su mi malo sumnjive.



Da nije ipak slika ruševine sv. Jelene?

[sijori]

treća po redu slika je jedna od kapelica s kalvarije

[milić]

treća po redu slika je jedna od kapelica s kalvarije

I ja bih to rekao.

Inače ovo je pozicija sv. Ivana



a ovo je gdje je bila sv. Jele.

[Kont]

Da, ova treća je na Kalvariji. Čak i nije stara slika

[zokxy]

Nadgrobna ploča Johanna grofa Nugenta i njegovih kćeri Margherite i Olge, uklonjena sa zida obiteljskog mauzoleja u devastaciji šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad je i oštećena

[zokxy]

1561. nadvratnik s kuće Vičević, jedini sačuvan u Rijeci sa glagoljicom

[zokxy]

Originalni post naše Rijeke (  ) sa tnf-a ...

Na Pulcu (pored JGL-a) prije 114 godina postavljena je ploča na kamenom postolju, danas bez jasnog objašnjenja. Uz pomoć biskupije, korak po korak, evo o čemu je riječ. Pratimo La Bilancu

La Bilancia, br. 172 od 31.7.1900.
Na crkvenoj svečanosti Sv. otac Papa izaslao je svim župama, prefekturama i Katoličkim Kongrgecijama okružnicu odredivši crkvene svečanosti za kraj 19.st. za podizanjem spomenika, križeva itd.
Područna Kongrgecija "Marijanna" uz potporu svog predsjednika gosp. Luigia Torcolettia odlučila je slaviti i ovdje stoljeće na izdisaju i konstituirala je odbor u sastavu župnika dr.Giovannia Kukanicha (predsjednik), Santoa Pilllepicha (zamjenik predsjednika), Carla Minca (tajnik) i Giorgia Belicha (blagajnik). Navedeni se odbor sastao jučer navečer i odlučio uputiti se sutra u pod-općinu Kozala da bi se utvrdilo gdje će se postaviti veliki kameni križ, a i zbog drugih odluka. Svečanost bi se trebala održati u Studenom uz procesije, crkvenim obredima i hodočašćima. Potpisivanje za pripomoć u nastalim troškovima može se učiniti u župnim uredima pojedinih crkava.


La Bilancia, br. 196, od 29.8.1900.

Podizanje monumentalnog križa na Kozali

Uvaženi župnik dr. Kukanich izaslao je sljedeći apel: "U čast Isusova Spasenja podići će se na ovom području našega grada jedan monumentalni križ kao vječno sjećanje na stoljeće koje završava. Teška su ovo vremena staviti se pod okrilje i zaštitu Božanskog Spasitelja s jedne će nam strane donijeti uživanje, a s druge dati će nam snagu i utjehu u ovoj dolini suza. Podizanjem ovog spomenika trebaju prisustvovati svi oni koji u srcu osjećaju pravu vjeru u Boga, nadanje u bolji život i samilost za bližnjega.
I zbog toga se poziva sve vjernike da se upišu u naše liste izložene u crkvenim sakristijama, makar i s malim doprinosom.
Imena vjernika dobročinitelja biti će naknadno prepisani u zato predviđenu knjigu, koja će biti postavljena u podnožje križa što će se podignuti.
Nema sumnje da će mnogi biti ti koji će pridonijeti svojom donacijom i time iskazati (dokazati) svoju odanost Isusu Spasitelju."

La Bilancia u br. 18 od 22.1.1901. str.br.2

Komemorativni križ na Kozali

Gospodin načelnik općine (podesta) obavještava znani odbor župnika dr.Giovannia Kukanicha (predsjednik), Santa Pilllepicha (zamjenik predsjednika), Carla Minca (tajnik) i Giorgia Belicha (blagajnik), koji se konstruirao pod predsjedništvom monsinjora župnika dr. Giovannia Kukanicha da daje dozvolu podizanja križa u znak komemoracije svete godine na području općine Kozala, u predjelu Brassa.


La Bilancia u br. 140, od 23.6.1902. str.2

Spomenik Spasitelju na Pulcu

Jučer ujutro svečano je inauguriran na području Pulca spomenik Spasitelju, da bi se odala počast kraju stoljeća. Svečane procesije organizirane za tu prigodu krenule su u pet ujutro iz ugledne crkve i iz crkve Blažene Djevice od Karmina s Drenove. U gradskoj procesiji sudjelovat će don Ignazio Martinec, župnik dr. Giovanni Kukanich, ostali svećenici, kapucini, laici, Institut Srca Isusova, Sirotište Marija, Bratstvo Blažene Djevice od sedam boli, ostale religiozne udruge, sve s odgovarajućim gonfalonom, članovi orkestra I.C.R. pukovnije bana Jelačića, No 79 i mnoga druga masa ljudi. Procesija s Drenove predvođena pod-općinskim župnikom don Antonio Ladić. Na Pulac je došao i odbor kršćanskog svećenstva sastavljen od župnika dr.Giovannia Kukanicha (predsjednik), Santa Pilllepicha (zamjenik predsjednika), Carla Minca (tajnik) i Giorgia Belicha (blagajnik), C.A. Cosulich, Salvatore Ferlaha, Michelangela Polonia-Balbi, don Mattea Balasa i don Ludovico Notar.
Na Pulcu će zasigurno prisustvovati oko 4000 ljudi. Kada je procesija stigla do križa, župnik dr. Kukanich održao je dva govora, jedan na talijanskom a drugi na hrvatskom, nakon čega je orkestar zasvirao himnu.
Slijedilo je zatim blagoslivljanje križa i na kraju je župnik održao misu tijekom koje je orkestar svirao odabrane skladbe.

Spomenik je u svojoj velebnoj jednostavnosti rad kipara Pietra Rizzia koji je od svih dobio čestitke za to djelo. Ukrašavanje su učinile stanovnice Kozale i Pulca. U pod-općini Kozala podigli su se mnogi trijumfalni lukovi ukrašeni lovorikom i zastavama. S mnogobrojnih prostora na kućama pod-općine Kozala i Drenove visili su tepisi i zastave u riječkim i mađarskim bojama. Posebne zahvale za uspješnu Kršćansku svečanost idu monsinjoru Martinecu i župniku dr. Kukanichu kao i odboru koji je sve to inicirao.
Po završetku svečanosti učesnici procesije su se razišli bez nereda a ulice tih spomenutih pod-općina ostale su nadahnute.

[zokxy]

Ploča je veličine 80x50 cm.

Natpis glasi:

IESUS CHRISTUS / DEUS HOMO / VIVIT REGNAT IMPERAT / MCM

odnosno hrvatski:
Isus Krist / bogočovjek / nek' živi, kraljuje, vlada / 1900.

(prijevod by Kobler)

Kraj:

Njemačka vojska srušila je križ 1944. godine kako bi onemogućili anglo-američkim pilotima borbenih zrakoplova da imaju istaknutu točku usmjerenja prilikom bombardiranja Rijeke. (Goran Moravček)

[zokxy]

Rimski miljokaz 1 nađen u Bakarcu.

Natpis:
IMP/ERATOR/ CAESAR M/ARCUS/ ANNIUS FLORIANUS P/IUS/ F/ELIX/ AUG/USTUS/

Prijevod:
Car Cezar Marko Anije Florijan, pobožan, sretan, uzvišen.

Takvi kameni stupovi s natpisima kojima su obilježene antičke ceste, prikazivali su udaljenost među većim gradovima u rimskim provincijama i udaljenost Rima u rimskim miljama (1481 metar), međutim, ovaj nema oznake milje, a nije pouzdano jasno, je li se cesta račvala već u sv. Kuzmu (krak kroz Praputnjak, krak iznad Bakra) ili čak u Bakarcu (krak na Križišće i dalje u Vinodol, te krak na Kraljevicu, uz more do Ad Turres).
Datira iz 3. i 4. st., smješten u lapidariju.

U Vjesniku arheološkog muzeja u Zagrebu vol.9 od 1.svibnja 1907. http://hrcak.srce.hr/file/94627, autor Josip Brunšmid piše o kamenim spomenicima Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu. Između ostalih spomenika nacrtan je i opisan ovaj miljokaz nađen kod Bakarca i još dva miljokaza.
Ovaj izložak u lapidariju samo je odljevak originala iz Zagreba - Za potrebe budućega arheološkog postava izrađena su 2 odljeva kamenih spomenika iz inventara Arheološkog muzeja u Zagrebu:
1. miljokaz s imenom cara Florijana nađen u Bakarcu 1895. g.
2. ploča s natpisom, nađena na o. Sv. Marin kod Novog Vinodolskog 1895. g.
(str. 157. Izvješća hrvatskih muzeja iz 2000.g. na linku http://www.mdc.hr/UserFiles/File/Izvjesca/izvjesca_hr_muzeja_2000.pdf )

[zokxy]

Rimski miljokaz 1 nađen u Bakarcu.

[zokxy]

Rimski miljokaz 2 nađen u Bakarcu.

[zokxy]

Rimski miljokaz 3 nađen u Bakarcu.