Epigrafija

[Kont]

Hrvatski povijesni muzej Zagreb - kamena ploča s kalupima za lijevanje. Nađena negdje oko sredine XIX. vijeka u zidu oko Mikuličićeva vinograda blizu Rječine na Rijeci, koji je nekada bio vlasništvo riječkih Isusovaca. Darovao g. Mikuličić.
Vis. 0-48, šir. 0-46, deblj. 006. Vapnenjak.
Debela kamena ploča, razlupana na četiri komada. Gore lijevo manjka veći
komad kamena a manji jedan još i dole prema sredini. Kamen je i inače na više
mjesta okrhan i otučen.
Na gornjem licu ploče bilo je izdubljeno u šest redova svega 36 okruglih
izdubina (promjer 58 mm, dubljina 8 mm), u koje su negativno urezani razni likovi
ili slova. Poredani su u glavnom tako, da se one u gornja dva reda mora gledati
odozgor, a one u četiri dolnja odozdol. Samo u četvrtom redu su tri lika, krivo
smještena. Za četiri izdubine ne može se reći, što je u njima bilo prikazano, a od
tih tri posvema manjkaju, dočim je četvrta većim dijelom razbijena.
Čini se, da su se u ovim kalupima izlijevale pločice samo od olova ili kositra,
koje su mogle da služe za urešavanje kojekakovih naprava ili kao kamenje za
igranje (Brettsteine). Moglo bi se pomišljati i na forme za paprenjake, ali zato nije
trebao kameni materijal. Većina likova ima naokolo 8—10 rupica, kojima na pozitivnom otisku odgovaraju krugljice, koje izgledu kao glavice od čavlića, kojima se je pločica na neku podlogu přikovala ili pričvrstila. Po načinu izradbe čini se, da
su ti kalupi izrađeni u XVII. ili XVIII. stoljeću

[Kont]

O ovom reljefu u kamenu se jedno vrijeme dosta pričalo, ali se po našem starom, dobrom običaju nije ništa poduzelo. Imamo mi toga na bacanje

I mi smo ponešto o tome pisali:
http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2071.msg51807#msg51807

[Kont]

Jedan od izvora piše:

"U doba francuske uprave (1809.-1813.) postojala je na Trsatu bolnica za liječenje Napoleonovih vojnika. Područje oko bolnice domaće je stanovništvo zvalo Francezovo. Među francuskim vojnicima bilo je i onih zaraženih sifilisom. Za osobu oboljelu od te bolesti govorilo se na Trsatu da je "francezljiv". Blizu ulaza u bolnicu bila je uređena poklon kapelica s reljefom Majke Božje. Godine 1797.prodaju Mate Bašić i Ante Marketi posjed "Barenovo"("Baronowo") Hinku Josipu Françoisu za 750 forinti. To je današnje Francezovo, otraga trsatske osnovne škole."

Prema znanstvenom članku Larise Grčić-Simeunović "Suvremena toponomija K.O. Sušak", toponim Barenovo označava dio naselja, nekada imanje obitelji Matrljan, nadimkom Baroni.

Međutim, Andrija Rački u "Povijest grada Sušaka" str. 191. piše:

Otraga trsatske škole imade posjed, što ga zovu Francezovo, a koji je bio vlasništvo nekog Francuza, imenom de François. Sigurno je taj Francuz ostao kod nas iz vremena Napoleonove okupacije te je godine 1822. bio gospodar onog imanja. On je uzidao u zid vrta tik puta, što vodi u Rupno, kamenu isklesanu sliku Krista, što moli na Maslinskom brdu.

Pod slikom je napis:

Effigies Vetus Labensque SalvatorisIn
Hortulo Orantis
A Novo Vineam Possidente Francois
Instaurata at'que Exornata

Dok ne dobijemo točan prijevod, otprilike:
Slika Spasitelja koji moli u vrtu
Postavlja novi posjednik vinograda François.

Ako detaljnije pogledamo, na reljefu nije prikaz Majke Božje, nego je prikaz Isusa koji se moli u Getsemantskom vrtu na Maslinskoj gori.

[Kont]

...

[Kont]

Dakle, natpis je nestao, a uskoro će i ovaj vrijedni reljef za njim.
Pretraga za dotičnim francuzom po imenu Hinko? Joseph Françoise nije dala nikakve rezultate

[Daluka]

Međutim, Andrija Rački u "Povijest grada Sušaka" str. 191. piše:

Otraga trsatske škole imade posjed, ...

?

[Daluka]

"U doba francuske uprave (1809.-1813.) postojala je na Trsatu bolnica za liječenje Napoleonovih vojnika. Područje oko bolnice domaće je stanovništvo zvalo Francezovo. Među francuskim vojnicima bilo je i onih zaraženih sifilisom. Za osobu oboljelu od te bolesti govorilo se na Trsatu da je "francezljiv".

?

[Daluka]

Prema znanstvenom članku Larise Grčić-Simeunović "Suvremena toponomija K.O. Sušak", toponim Barenovo označava dio naselja, nekada imanje obitelji Matrljan, nadimkom Baroni.

Međutim, Andrija Rački u "Povijest grada Sušaka" str. 191. piše:

Otraga trsatske škole imade posjed, što ga zovu Francezovo, a koji je bio vlasništvo nekog Francuza, imenom de François. Sigurno je taj Francuz ostao kod nas iz vremena Napoleonove okupacije te je godine 1822. bio gospodar onog imanja. On je uzidao u zid vrta tik puta, što vodi u Rupno, kamenu isklesanu sliku Krista, što moli na Maslinskom brdu.

?

[Daluka]

izvor prethodnih priloga

[Kont]

Daluka, moja knjiga je reprint iz 1990.

[Kont]

Da se više ne gnjavimo s izvorima, danas sam dobio ovu vrijednu fotografiju od Nataše Weber snimljenu prije tridesetak godina. Vidljiv je i nestali natpis

Sad još preostaje razgovor s današnjim vlasnicima posjeda

[Daluka]

Da se više ne gnjavimo s izvorima, ...

" Godine 1797.prodaju Mate Bašić i Ante Marketi posjed "Barenovo"("Baronowo") Hinku Josipu Françoisu za 750 forinti. To je današnje Francezovo, otraga trsatske osnovne škole."

Prema znanstvenom članku Larise Grčić-Simeunović "Suvremena toponomija K.O. Sušak", toponim Barenovo označava dio naselja, nekada imanje obitelji Matrljan, nadimkom Baroni.

[Daluka]

I sad kad se ne "gnjavimo" izvorima dolazimo do situacije da će netko ovo pročitati i smatrati kao pouzdani sto postotni provjereni podatak, a kad se pogleda rad Larise Grčić - Simeunović "Suvremena toponomija K.O. Sušak" vidljivo je da su Baronovo i Francezovo različiti toponimi u dvije četvrti.
Da kojim slučajem nije došlo do pojma Francezovo od Franciškanski samostan ili Franciscaner i nema veze sa francuzima?

Točnost  prikaza je onako kako je obrađeno u radu Larise Grčić - Simeunović

[Kont]

I sad kad se ne "gnjavimo" izvorima dolazimo do situacije da će netko ovo pročitati i smatrati kao pouzdani sto postotni provjereni podatak, a kad se pogleda rad Larise Grčić - Simeunović "Suvremena toponomija K.O. Sušak" vidljivo je da su Baronovo i Francezovo različiti toponimi u dvije četvrti.
Da kojim slučajem nije došlo do pojma Francezovo od Franciškanski samostan ili Franciscaner i nema veze sa francuzima?

Točnost  prikaza je onako kako je obrađeno u radu Larise Grčić - Simeunović

Dakle, ipak se moramo "gnjaviti" s izvorima
Da li je Andrija Rački pogriješio kada navodi: "To je današnje Francezovo, otraga trsatske osnovne škole", ili Larisa Grčić - Simeunović koja označava granice posjeda Baronovo i Francezovo?

Mišljenja sam da nitko od navedenih izvora nije pogriješio jer Larisa Grčić - Simeunović taksativno navodi oba toponima, ali ne i kronološki, odnosno vremenski.
Moguće da je posjed Baronovo nekad obuhvaćao veće područje koje je podijeljeno u parcele te tako prodano novim vlasnicima po kojima dobivaju nova toponomastička imena i nove granice posjeda. Možda su i Matrljani dobili nadimak Baroni kupnjom parcele posjeda Baronovo (moguće od Giuseppe barone dell' Argento?)

Za toponim Francezovo, s obzirom da je postojao natpis koji je novi vlasnik de Françoise postavio ispod reljefa na ulazu u svoje imanje, mislim da nema razloga smatrati da je Franc(u)zovo dobilo ime po Franjevcima. Na ovoj karti iz sredine 18. st. naziv Franciscaner označava franjevački samostan.

Zbog nedostatka kontinuiranih materijalnih izvora, Rački i Larisa-Grčić kao jedan od izvora navode i usmenu predaju, pa tako i ostali autori navode usmenu predaju lokalnog stanovništva o postojanju vojne bolnice, stacionara ili logora za vojnike u doba Ilirske provincije na tom prostoru, od koje su sačuvani kamena ulazna volta i navedeni reljef.

[zokxy]

Grb na nekadašnji zgradi Jugo banke, a sad PBZ u Starom gradu