Bakarac-Križišće: staro napušteno groblje

[Rijeka]

Odlično RI898RR 

[ilirija]

Dragutin Hirc piše slijedeće:

U kojoj knjizi?

Šia  je frka odgovorit da je to u knjizi npr: Gorski kotar - slike, opisi i putopisi, ili npr.: Hrvatsko primorje, ili neka druga?
Hvala i LP

[elvis]

Šia  je frkao dgovorit

Da citiram Riječanku :Si dobro?   

[ilirija]

Šia  je frkao dgovorit

Da citiram Riječanku :Si dobro?   

Da jesam naravno. Samo sam pitao u kojoj knjizi taj Hirc piše to "Dragutin Hirc piše slijedeće:" mislim da ne tražim previše 

[Sabina]

meni je ovo pisanje od @RI898RR savrseno. ne znam dali citira Hirca, pise iz glave ili prepricava procitano...ali pratim pisanje i nailazim na znane mi lokacije i one koje ne znam (te ih pokusavam negdje smjestiti) i uvijek nesto novo naucim.
obecala sam si da cu pronaci onu "mrtvacevu stazu" pjeske kako god znala i umjela cim uhvatim slobodan vikend.
pozdrav Hirc898RR

[RI898RR]

pa Sabina pogodila si jer uglavnom ide sve troje zajedno....
naime prof Lujo Margitić - Hreljinski urbar iz 1700 godine, povijesni arhivi u Rijeci i Pazinu izdano 1977, te Emilij Laszowski -Gorski Kotar i Vinodol , Zagreb 1923, zatim Vjekoslav Klaić Zagreb 1901, Nada Klaić - Vinodol od Antičkih vrmena do Knezova Krčkih i Vinodolskog zakonika 1988 (Historijski arhiv Pazin, Historijski arhiv Rijeka posebna izdanja), Vinodolska knežija - Brozo Brozović Zagreb 1938, Dragutin Hirc Hrvatsko Primorje- Gorski Kotar 1876, Strohar uz Lujzinsku cestu....te naš Antun Ružić Barbić - bakaračke tunere 1989 godine....kome zahvaljujemo na ovoj bibliji za Bakarački zaljev....

Sve je počelo pred nekih 10 ak godina kada mi je moj pokojni tast Bribirac dao Brozovićevu knjigu Vinodolska Knežija..na proučavanje.. a razgovor se vodio da je njihova crkva najstarija u Kvarneru i da ima7 oltara....ma dajte reko mu ja ne govorite gluposti...evo ti pa čitaj reče mi on .... tada sam konačno imao u rukama tehničke detalje gradina koje sam mnogo puta posjetio ali im nisam znao ni imena ni vlasnika....posebno mi nikada nije bilo jasno Grižane-Belgrad?? Sto to znači' ili Drivenička Gradina gdje smo se znali opijati prije rata......pa onaj famozni Ledenički Grad i kugina Kuća....Grobnička gradina, Trsatska gradina, Kastav....uvijek me zanimalo tko ih je izgradio tko su bili vlasnici...pa one dvije famozne ceste ponad Križišća koje vode u šumu a cije mi autore ni najstariji žitelji nisu znali objasniti....moja punica je jednostavna....znaš tuda san ti ja i pokojna sestra seno i drva nosile a onda kada se asfaltirala cesta priko Guča smo si onuda počeli hodit....i to je to. odgovora više nema....
I onda se ja uvalio u citanje e sada tamo neki Frankopani njih jedno 20 ak se spominju kao vlasnici.....nema druge nego pročitati Klaića i Frankopansku povijest.....e sada je bilo lakse.....ili još teže?------Onda pak Ranko Starac arheolog me natjerao da propješačim od Crikvenice (Kavranove stene) pa sve do Šmrike po onim vrhovima iznad Magistrale u potrazi za nadgrobnim humcima....tako sam otkrio Sopalj crkvicu iznad triblja....citao rankova djela...
Pita me žena na zavoju iznad grobničkoga polja da tko je napravio onu piramidu, reko da me pitaš koje ulje ide u getribu ti znan reć no za ovaj kamik neman pojma pa tako procital Stroharovu Lujzinsku cestu.....e sada ča je ta Karolina, pa Jozefina, pa rudolfina.....pa Vinko Struppi, Kajetan Knežić, Vukasović,,,,,i evo me pa sada bauljan po Senjskoj Dragi u potrazi za oznakama koje su ostavljali Knežićevi majstori po stijenami.....stalno Spominju Modrušku župu i taj famozno grad Modruš....pa ode ja i gori.....e onda na grobniku na Lujzijani na onome zavoju kod Piramide (druga je na Grobniku Cavli) ode ja po onome puticu i evo ti bunkera, kad ono i sa druge strane brda drugi bunker pa sada citaj ca je ta rupnikova linija i koji je taj Rupnik....
Sve ovo ca pišem je uglavnom iz tih knjiga .....te sa terena ....zao mi je ca ne moren postat slike.....trenutno...
Ove zime vodim svoga frenda specijalista za Vinodol da upozna Kraljevičku ekipu povjesničara a kad ono padan na rit i ne moren verovat....učiteljice osnovne skole Kraljevica dale zadatak dici da poslikaju grliće od šterni i ono jedno 50 ak slik od šteran....a ja imel projekat da iden po šmriki tražit koja je najstarija sterna, jer je svaka imela napisanu godinu kada se delala....pitan vlasnika Bajte ponad Meje da odakle mu onaj grlić od sterne na terasi - da ga kupil na Hreljinu.....
I tako sve to dolazi kao neka bujica.....permanentno,,,,ne staje i vavik me goni jer naiden na nesto novo.....
Ove zime sam mu pokazal najstarije kuće na Križišću (kolegi crkvenicanu) e sada odmah lokalni likovi da ca tu delamo? Reko slikamo za Novi List jer delamo reportažu o Križišću......na licu odmah promjena sada su jako ljubazni.....tako da sada redovito koristimo tu foru....jer odmah su sumnjicavi ča mi to delamo i zašto tražimo......
Sve su knjige skenirane pa kada mi treba podatak iman pri ruci.....
Svi su projekti zastali pred par godina jer sam zapeo na cestama....bas te dvije na Križišću.....i onda u Starom gradu žena nesto kupuje u knjizari.....a ja onak gledam starim cestama do mora...neka knjiga.....otvaram ju......a ono unutra do u detalj ona stara je Suzanova koja je spajala Kraljevicu i Plase a ona druga je novija.....a naslovna strana knjige ima sliku baš od ceste koja vodi od Križišća na Plase i to zavoj iznad cerkula (onaj veeliki lakat zavoj sa podzidom se zove Cerkul.....a Čočmanova vlaka vodi na Ožlak....).......teško je opisati ushićenje kao da me obasjalo sunce.....a bio sam u Karlovcu na raskrižju gdje primorskom ulicom grabi Karolina prema Dubovcu, Novigradu, Bosiljevu, Staroj Sušici, Hreljinu, Trsatu.....ma kakva Karolina to je Cesta Frankopanskih dvoraca.....kada sam ispitivao dionicu od Bosiljeva do Vrbovskog kaže mi covjek....ide tako neki španjolac na biciklu i pita za karolinu da kuda ce dalje.....pa pada noć kuda ces ti sinko.....nema problema da ima sator i da ga nije strah.....a cesta da je bila tako glatka da si jaje mogao tociti po njoj da mu je djed govorio.....pitam ja bako kuda ide karolina' Sinko samo pravo.....imam film o toj cesti....

Evo jednog citata iz hircove knjige.....Gorski kotar stranica 2

Godine 1876 posjetio sam kod Hreljina podore Frankopanskoga grada, posjeo na jednu stienu i prvi puta od ovdje zagledao cio Kvarner sa svim otocima i naokoličnim mjestima. kad je sunce tonulo za Učku goru, planu u božanskom rumenilu i more i primorje i potrese mi dušom - kleknuo sam i poljubio sam zemlju u kojoj ugledah svijetlo božje.....
Sve po malo željeznica uzpinje, dok si došao i u Plasu (551 m) gdje si se morem i primorjem oprostio, stupiv na prag Gorskoga Kotara.....


Hrvatsko primorje naslov Maslina strana 298
Bilo je mjeseca svibnja g- 1877 kad sam došao u primorje i u bakru počeo službovati.

Ne znam ali potpuno isti me osjecaj uhvatio na vrhu Obruča pri pogledu na pakleno, jelenc, vela vrata.....tu na filmu nisam odolio a da ne stavim Klapu grobnik i pjesmu tu je Jubav moja....Svaki vrh koji osvojim napravim film 360 panoramu sa kamerom....


udaljli smo se od Bakarca ....
Mrtvački put! On je Šmričan i spomenuo je taj Mrtvački put koji je dakle morao ići od Šmrike....prema groblju....idi starom cestom prema Kraljevici tj spoju sa A7 i prati ceste koje dolaze preko brda....ima samo jedna koju su barbari gradeći A7 unistili tj napravili skalin tako da uato više ne more po njoj....koputa nje ces naići tri bankina (kamena zida) i obrati pažnju na propust (mostić za vodu) kako je građen na starinski način......e sada odatle je išlo jedan put prema doli ali barbarska A7 ga reže no vjerojatno mora postojati .....
ružic govori da je zupa bakaraćka i Križćanska koristila to groblje do podjele tako da je moguce da su mrtvace nosili i po rimskoj cesti iz križišća? Moram ga pitati za tocnu lokaciju....jr jako je gusto unutra  a ako ideš u nutra naci ces jaako puno malih cisterni koje su služile za spremanje vode , sada najesen ima Uškoruša slatkih plodova zute boje koji rode svake druge godine....a prva nedilja va 10 misecu na Križišću se slavi Bela Nedilja.....nima samo kastav belu nediju ima je i Vinodol....nac ces i izvor potoka koji izlazi na paladi na Bakarcu....moran vidit kako se zove va knjigi od Barbića....dobru zabavu nac ces puno intersantnih stvari nutra.....ako ideš od mostine va Medomišljini kod kružnog toka onog donjeg ima put prema bakarcu priko Gubca najprije ideš preko poljane a onda prem adoli jako dobar put....spominje ga i Hirc...

[ilirija]

Dragutin Hirc, Hrvatsko primorje, strana 113

Medju Braničevom i Hreljinskim vrhom, medju Medomišljem, Gubcem i Gomilicom leži bujni bakarački dol, uzdignuv se od Bakarca do Križišća na 300 m. visoko.

Zaton bakarački zarubljuje s lieve strane vrh Gradac i Gavranić. Nije Gavranić visok, al je pust kao malo koji vrh zalieva bakarskoga. Ogromne klisure reć bi da se veličinom natječu, jedna se osovljuje nad drugu, jedna ruši vrh druge, nalikujuć više podrtinam, nego li pećinam. Kako je Gavranić strm, to se kamenje odvaljuje i jakim štropotom u podnožno more kotrlja. Prama Bakarcu je gol, jer mjestimice ne ima ni travice, nu nekoć ga je gusta šuma pokrivala. Ima i danas na Bakarcu živućih ribara i staraca, koji ti pripoviedaju, kako su se, kupajuć se, sa drveća u more bacali. Vapnenac, što ovaj vrh sastavlja, liepo je ružičast, a tu i tamo pun utrešenih kristala calcita, koji su mjestimice i na decimetar visoki. S druge strane prama Kraljevici ima ponešto zeleni, tu je i more stvorilo dragu Takala, uz koju je upravo bujno porasla konopljika (Vitex Agnus castus), krasan i veoma značajan grm za floru primorsku.A da bude ovo mjestance iznad zalieva i posvećeno, uzdiže se na pećinama crkvica Majke Božje, od kuda gledaš Kraljevicu, luku i rt Oštro, na kojem se osovljuje kraljevički svjetionik.

crtež Vaclav Anderle, str.115

[ilirija]

Dragutin Hirc, Hrvatsko primorje, strana 121. 122

Gledaš li Bakarac od Bakra, pričinja ti se, da je niknuo iz same dubljine morske, pa te srdce vuče, da ga malo obadješ i okolicu mu točnije razgledaš, jer ako je dražestan okoliš grada Bakra, umiljata je i okolica bakaračka. Priroda kao da je htjela, da jedan i drugi kraj bakarskoga ,zalieva okruni vanrednim ljepotama.

Bakarac se bieli uz samo more, dočim mu se s obih strana uzdižu kameniti vrhovi, medju kojima se pruža već napomenuta dolina, položita od začetka do Križišća, a krovasto nagnuta prama Medomišlju. Iza Bakarca zaklanja se medju bujnu zelen Turinovo selo, dalje na zaravanjku. Dol sa župnom crkvom sv. Trojice, a na kraju doline Križišće, gdje se ceste križaju. Da bude dolina još milovidnija, osovljuju se na kamenitu vrhu podrtine nekoć velikoga Hreljin-grada.

Bakarac je selo od 40 po prilici kuća, a žitelji u njem sami ribari i mornari. Čim si mu se primaknuo, odmah opazaš, da si na pragu ribarskoga sela. To ti svjedoče raztegnute mreže, što se suše uz cestu, a na moru ribarske barčice, izduljene ladve još duljimi vesli, a na obali prevrnut svitnjak, dugačke osti, po koja vrša obžgana drva, ugljevje ili druga koja ribarska sprema.

Kuće se redaju uz cestu, ponajveć su jednospratnice, liepo obieljene i radi bure žliebci pokrivene; ne ima tu nijedne ne čiste kuće, jer takovu nitko ne trpi. Pred svakom je skoro drvena ili kamenita klupa, na kojoj ribari sjedeć počivaju i pušeć iz svojih kratkih zemljanih lulica, zriju na more i grad Bakar. Svakoga će na Bakarcu iznenaditi velika tišina; kola su tu riedka, a ribari inače po svojoj naravi ljudi mučaljivi. Sjede tako i čuče okolo kuća i na privratu, dok se je mrak spustio. Sad je hora, sada mjesto oživljava ! Ribar, koji je reć bi nemoćan i loman sjedio, poskoči, pa bio i star, jer ga more zove, treba preko noći ribariti. Uvečer oživi cielo selo; jedni spremaju barke, ladve i nose mreže, drugi namještaju svitnjak, prte potrebita drva, dok se napokon odtisnu morem. Otidju u večer, a vraćaju se zorom ili kad je već sunce 'naokolične vrhove pozlatilo. Često su barke pune riba, često i prazne. Veselo je cielo selo, kad je lov obilan. Sada dolaze žene od žukve pletenim velikim košarama i nose ribu kući, a poslije u Bakar, Kraljevicu i obližnja sela. Preko dana opet se selo pritiša. Mnogo brojne košare suše se pred kućama, naokolo vise raztegnute mreže, čitavi kupovi na novo naciepanih drva, koja će prigodno opet kod ribolova rabiti.

Zanimivo je biti na Bakarcu onda, kada dolaze sardele. Koji pred kućom sjedeći ribar opaziv, da riba »slapi« ili »srši«, t.j. da površina mora poput srebra titra i da se srebrnasti trak prama luci pomiče, skoči i zavapi: »Sardel gre !« U čas je na nogama cielo selo; spreme potrebiti broj baraka sa mrežama sardelarama, pa hite na more, da ribu zapašu. Žene i djeca čekaju tik mora sa pripravljenim košarama. Zapasav ribu, potežu mrežu s kraja (s kopna), a da budu sigurniji, zagaze i u more. Čim je mreža bliže obali, tim se riba više baca, a kad ju iztegnu, namjeste košare i pune ih šačićem, koji od mnogobrojnih ljusaka sav posrebreni. Manja riba izlazi na oka, veća se baca, skače iz mreže, skače iz košara i šačića, a djeca ju na brzo beru, grabe rukama, trpaju u njedra, žepove, šešire, kape, kamo koji može. Ako je struja velika, pun je žal ribe, da ribari u prvi mah ne znaju, kamo da ju strpaju. Sada ne ima kuće, koja ne bi ribica kupila, na svih ognjištih oganj plamsa, ribe na ulju cvrče, od kojega cielo selo i sav zrak oko njega zamiriši. Što se ne potroši ili ne proda, to kod kuće onda osole. Često "prosiju" cielu luku i ne uhiti ništa. I kod ribarenja treba dakle sreće.

Sada nam je razgledati okoliš tihoga Bakarca. Okreneš li se licem prama Bakru, to imaš na lievu ruku vrh Gradac, malo dalje Gavranić, a na desnu vrh Križ i Braničevo. Iza Gradca pruža se prama Kraljevici Medomišalj, od kojega se odvojio zanimivi Gubac-vrh.

Gradac je pust i kamenit vrh, na kojem se zeleni š mrika, po koji grmić glangulića, crna trna, mirisava kuša i bresine, a s proljeća žuti šibika, okitiv mu izprano i obžgano stienje mnogobrojnim žutim cvietovima. Na Gradcu našao sam i tragova drevne gradine. Bila je gradjena pravokutno, duga do 30 m., široka do 3'S m, i utvrdjena s iztočne strane kulom, kojoj se temelj još i sada razpoznava. Stoje još dva zida, jedan sa zapadne, a drugi sa sjevero-zapadne strane, Prije više godina izkopaio se nešto novca, i kako puk priča, našao se jedan zlati štapić. Drugo se ništa o, gradini ne zna, nu reći će ti, da je gradu daleki viek i da su ga sagradili Grci. Od pusta Gradca i Gavranića oko se rado odvraća, a čovjek ni ne sluti, kakav kraj krije njihovo zaledje. Ne bi se nadao, da ćeš za čas biti u šumi i na bujnim livadama.

U Primorju se često dogadja, da se čovjek putujuć izmuči po kršnome kraju, gdje ni kapi vode ne ima. Kad mu taj naporni put i dosadi, jer se okupao u znoju lica svoga, u velike ga razveseli, kad stupi pred bujni i zeleni dolac, u kojem je i hlada i vode. Takova je pritajena oaza i na Bakarcu. Zavij oko Gradca, evo te u liepoj dolini, koju Klančina zovu. Lieva joj je strana dosta kršna i šmrikom obrasla, nu s desna se steru zelene livade i šuma debelih briestova. U Klančini ima uviek čobana, koji ovuda sa ovcama planduju i sopelicom si vrieme prikraćuju. Kad si. ovdje, kao da nisi kraj mora, jer niti ga vidiš, niti čuješ, akoprem si od njega samo koji časak, daleko.

Ima ovdje u Klančini jedna špiljica, zovu ju Lokvica, a s lieve je strane od ceste, što vodi u Kraljevicu. Omalena je, strma dna, nu za kraj velika blagodat, jer ima u njoj bistre i hladne pitke , vode.

[ilirija]

Dragutin Hirc piše slijedeće:

Sansovo je dio kadi je nogometno igralište na Bakarcu.

Razlog moga pitanja je ovo gore. Tražio sam i u "primorju", i u "G.kotaru" dio gdje se spominje Sansovo i nogometno igralište. Nisam pronašao. Ili sam ja krivo pročitao, ili je RI898RR loše sročio rečenicu. Ili je u nekoj trećoj knjizi koju nemam. Izvinjavam se RI898RR, i svima ostalima.   

[fusher]

da ponovin ono od stranice prej...

NA-GA-ĐA-NJA
 

[elvis]

e sada odmah lokalni likovi da ca tu delamo? Reko slikamo za Novi List jer delamo reportažu o Križišću......na licu odmah promjena sada su jako ljubazni.....tako da sada redovito koristimo tu foru....jer odmah su sumnjicavi ča mi to delamo i zašto tražimo......

    Ovu foru moram zapamtiti.

[RI898RR]

Ja kad san provalil tu foru moj prijatelj je bil oduševljen, moreš njega samo zamislit koji baš mora doć recimo va grižane i moljakat ljude da mu pokažu te izvore ......
u stvari sve je počelo kada nas je ulovila kiša kod Ožlaka jer smo ispitivali frankopanske puteve od drivenika preko brda te Vošćice na Krk i mi mokri onako preko križišća pa nas pita jedan lik Da li vi nešto trebate? e ja se sjetil kevina kostnera kada se ona cura skida gola na jedrilici a on odgovara : Ti imaš ono sto ja ne trebam. tako da je lik dobil sličan protuupit, pa otada uvijek imam spreman neki adekvatan odgovor....

bakarac nastavak

Dakle došli smo priko Careva na Novi grad Zrinskih sa koga se moremo spustit opet na stazicu koja vodi od Careva uz more na Forticu. Sada smo na drugoj bandi valice carevo i uz Forticu gremo opet uz more ispod Novoga grada ispod propaloga Sanatorija. Sada vec po cesti uz samo more  dolazimo priko Dražice na Kraljevičku rivu i moremo odmorit noge va Krulićevu Kafiću i zmocit usta.... Po skalami se dižemo va centar va stari grad Zrinskih. Onda vertikalno uz market po cestici uz vrtic i evo nas na Magistrali kadi uz Benzinsku pumpu od Ine se dižemo cesticom priko Klančine nazada na Bakarac tj paladu odakle počinje prije opisana šetnica......more bicikel more pješak.....O Kraljevici - Portus Regius se ima ča jako puno  pisat pa smo se brzo vratili na naš Bakarac. No skužit ćete da se Kraljevica va ovimi knjigami prije 15 stoljeca ne spominje pa mislim da je ona jako mlado naselje kao i Crikvenica...odnosno tek raspadom hreljina Kraljevica počinje svoj život...Broz Brozović je lipo opisal mandekića ....poznatoga kraljevičana,,,

Hirc je više putopisac i koristi suhoparnoga i strogoga povjesničara ELaszowskog kao izvor informacija, dok je Ružić detaljist i specijalist samo za Bakarački zaljev i bakarac.....ča se Frankapani tiče detaljist je Vjeko Klaić.....ali do 1421 godine kada Nikola frankapan dijeli svoje imanje na svoja 4 sina a kadi drugdi nego na legendarnom gradu Modrušu koji je bio središte Modruško Krbavske zupanije......danas potpuno pust zaboravljen opljackan i tužan kao posljednji zub u čeljusti starca pokusava odoliti ličkome snijegu i ledu koji ga svake godine bez imalo samilosti poput osmanlija  nagriza...(leglo guštera i zmija) ..čak mu nisu vridni niti prilazni put obnovit...ali kad se uđe va njega osjeti se zadah Hrvatskoga okrvavljenoga mača i osjećaj Osmanlijskoga poraza......sidel san gori dobru uru vrimena i užival va okruženju njegovih zidina vrteć po mozgu ta prošla vremena i te ljude koji su bili nutri i koji su svakoga casa mogli bit nabodeni na kolac... ...velik i krasan ..Osmanlije su ga opljačkali i zapalili prilikom povratka sa jednog od njihovih neuspjelih pohoda na Beč...isti osjećaj kao u Klisu imaš dojam da ćeš Kružića srest va onimi hodniki....

Pročitajte i knjigu Petar Kružić GKRi ju ima..... koja govori o tome junaku i njegovoj legendarnoj Kliškoj tvrđavi koju se lipo vidi kada se spušta od Dugopolja va Split. Valje kod dugopolja ima raskrsnica za Klis a spusti se skroz va Solin..gledan muž i žena odmaraju noge i side na zidiću..pa pitan ja covika za Solin da kuda se ide za te solinske gradine e sada kada mi objasnil reko niman ti ja toliko vrimena za sve to obić....govori mi on A kada ces ponovo bit ovdi i kada ceš imit i to malo vrimena ca ga sada imaš???  ....pa tako obišal i solin prekrasno....posebno ona arena....imas dojam da ce kakov god lav skocit iz onih hodnika.... pa si misliš kako je bilo onimi gladijatori, ti doli na pesku a ona rulja željna tvoje krvi...se naslađiva..urliče   ..čeka tvoju krv.....dobro je va filmu Gladijator zavitlal mač va onu rulju...neka i oni osjete krv kojoj se toliko naslađuju...Pulska arena da ali va Solinu san to nekako plastičnije doživel...uživil se previše...i nema turista ,...nema gužve..sam si...ko gladijator ...protiv svih....pitanje je samo kad ćeš svoju krv ugledat na podu...

zbog Kružićevih  junaka potegnul do Samobora va Muzej Uskoka jer su sirote tamo raseljeni....samo triba pitat kljuc jer je muzej va jednoj maloj kucici i sve je vise onako privatnoga tipa...plakal san od muke kamo su ih raselili Austrijanci dok san se prtil auton va one planine....zavoj do zavoja....e dragi naši Margete...Cuvaj se Senjske ruke...

Naš je vjeko napisal da će ako ga zdravlje posluži dofinit djelo tj nastavit i nakon 1421 godine no dobil je pozivnicu da stane va filu.....tako da nikada ni finil svoje veliko djelo.... šteta jer upravo tada počinje komplikacija za proučavanje familije obzirom na te 4 loze....Kod Šubića-Zrinskih je to lakše......nakon smaknuća oca Petra sin mu bitkom kod Slankamena Adam Zrinski pogiba i time se gasi i Zrinska loza....a Požunska komora ko lešinar otkida komade imanja....i baca kosti psima....Njihov grad rodni Bribir kod Skradina vredi posjetit...u stvari grad datira još od antike...ima groblje a nutri kameni sarkofagi..+ muzej...zatvoren naravno....užival san i gori....sve lipo pise na tabelami....no Zrinski su dobili ime po gradu Zrinu kod Dvora na uni....gledan svi naši gredu priko va R Srpsku, pa pitan ja njih ča vas ni strah i ča tamo delate .....Čuješ sve je jeftinije, piće cigare..stiže odgovor...i to prošešije ljudi cirkuliraju ko da nema granice..ko da us na Beloj Nedilji......e sad gledan stari grad Zrinskih ali priko Une  pa onda sve one porušene kuce na našoj strani pa se pitan zbog čega se braća tuku? Na žalost zbog imovine....i ode ja va Zrin ali ga je jako teško nac jer je va brdi jos me ulovila kisa i dobro namočila tako da nisan mogal uživat..strahovito zarašćen sa kupinama i trnjem (lipe vele kupine dobar obrok) .na žalost isto jedno velo leglo gustera i zmija.... ostaci od rata i pusta sela su me vratili va 1991 pa onda procide neke uspomene koje moran gasit a gašenje je mučno....ali vredi ga posjetit...ne žalin se...

Mi smo bili taj narod koji su i Osmanlijama i Tatrima podrizali krila...(ča se Tatarskog poraza na Grobniku tiče spominje ga i Klaic, u pitanju je 1225 godina kada Krčki Knezovi dobivaju Vinodol na poklon od Ugarskoga kralja i kada nastaje taj famozni Vinodolski Zakonik među njima je i grad Hreljin sa bakaraćkom lukom) ...Pitat će se neki zašto frankapani .....jer je naš slavni sunarodnjak Niko imel jako dobre veze sa Rimom i papa mu je osobno dal sve počasti koje su pripadale talijanskoj izumrloj porodici FRANKAPAN - grb je va Bosiljevu lipo vidit.... Slovo A je kasnije prešlo u O. Papa za najtežih napada osmanlija daje da se izgradi sjeverna kula va Gradu Senju tamo kadi prolazi cesta ispred Milicije prije Konzuma....a Sultan >Sulejman da je samo rekal Pa kako ču na Senj kada ga brani sam Papa to je papinski grad.........ne čudi me onda 1991 godina kada Rim opet brani Hrvate od JNA najezde.... Lenković gradi  Nehaj grad koji pored Ledenica nikada nije turskoga stopala osjetio... Ledenice - prekrasan grad obavezno posjetiti...Kugina Kuća...okruglo groblje, vidikovac oci Vinodola sve je tamo....

Bakarac spominju prvi puta 1364 imenom Bycharts, a 1440 kao luka grada Hreljina. Luka funkcionira do 1858 kada izgradnjom željeznice 1873 Rijeka karlovac gubi značaj i nestaje.

Govori Ružić da su kelti imeli naziv Vel Kir (Kameni zaljev) za bakarski zaljev, pa je tako i bakar dobil ime VOL CERA od Rimljani – vrag ce ga znat....

Mali ispravak-  Sanson je bil Lord  a kupil je dio Zavlaški. I ona kućica je njegova, lipo se vidi na sliki va knjigi kao i celi posjed kadi su bile terase ko i na Crnome....
Ako neki ima knjigu Bakaračke Tunere  neka je postavi na ovaj post naći će je na stranici 109 pod naslovom SANSOVO...ne znan da li Milanka va Kraljevičkoj knjižnici ima ovu knjigu ali va GK Ri je imaju sigurno. Prezime Gudac je originalno Bakaračko kao i Turina (turinsko selo)....

[elvis]

.ne čudi me onda 1991 godina kada Rim opet brani Hrvate od JNA najezde....

Papa? Koliko divizija on ima?

Josif Staljin

[Rijeka]

e sada odmah lokalni likovi da ca tu delamo? Reko slikamo za Novi List jer delamo reportažu o Križišću......na licu odmah promjena sada su jako ljubazni.....tako da sada redovito koristimo tu foru....jer odmah su sumnjicavi ča mi to delamo i zašto tražimo......

    Ovu foru moram zapamtiti.

Na javnim površinama dozvoljeno je fotografiranje ljudi (muškaraca, žena, djece i staraca), životinja, stvari i pojava, ako se nalaze na javnoj površini ili ako su vidljivi s javne površine, ukoliko ne postoji neki izričit znak zabrane. Čak i područja/zgrade/parkovi koja su pod upravom nekoga ili nečega, a javno su dostupna, smatraju se javnom površinom, tj. ako na ulazu nema znaka zabrane, fotografiranje je dopušeno.

Dakle, ako nema znaka, ne morate glumiti fotoreportere 

@RI898RR, koliko strasti u tvoje putešeStvije   

[Magnum]

Na javnim površinama dozvoljeno je fotografiranje ljudi (muškaraca, žena, djece i staraca), životinja, stvari i pojava, ako se nalaze na javnoj površini ili ako su vidljivi s javne površine, ukoliko ne postoji neki izričit znak zabrane. Čak i područja/zgrade/parkovi koja su pod upravom nekoga ili nečega, a javno su dostupna, smatraju se javnom površinom, tj. ako na ulazu nema znaka zabrane, fotografiranje je dopušeno.

Dakle, ako nema znaka, ne morate glumiti fotoreportere 

I onda te dočekaju 2 domaća sa tranzistorom oko vrata i vilama u ruci.... Pomisle da snimaš za novi kamp isil-a i u skladu s pozitivnim propisima o očuvanju dobrih starih običaja nalože drva oko kolca....   







P.S. Ne kažem da su domaći ljudi takvi, ali u današnje vrijeme zavladao je opći strah od nepoznatih faca.....