Stari grad moje starosti

[zokxy]

[zokxy]

Stari Grad: nepoznata lokacija...  questa foto è presente in un pannello turistico in piazza Kobler, ma non si capisce che calle era in Cittavecchia, qualcuno sa la risposta? 

Ho visto tute le foto che ho, quasi 200-300 della citta vecia, ma non sono d'accordo con se dove e questo ...
Sulla mapa di citta vecia non mi sembra possibile questa visura ... ma allego la mapa, e provate tutti cercare ... 



e link http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2003.msg31189#msg31189

[Kont]

Do prije nekoliko mjeseci sam mislio da je na ovom mjestu bila gradska šterna,


a onda sam pomislio koja budala napravi kuću na šterni,međutim to je bio prolaz k bunaru odnosno Calle del Pozzo.


Zapitao sam se gdje je bio taj bunar i odgovor našao na staroj mapi iz 1875. na blogu LPR.


Zanimljivo je to što je još jedna kuća bila ispred bunara.Dakle,to danas ovako izgleda:

Giovanni Kobler-Bunar kod crkve sv.Jeronima je izgrađen i otvoren za javno korištenje 1766. godine kad je crkva Sv.Jeronima produžena prema zapadu za 15 mletačkih koraka.

[Kont]

Kao klinjo sam maštao da ću kad odrastem otkrivati nestale stare gradove negdje u Južnoj Americi i da će me ganjati urođenici sa kopljima i strijelama.Kako Bog ili sudbina imaju smisao za šalu,umjesto toga otkrivam nestali stari grad usred Rijeke, a umjesto urođenika ganja me supruga s Diners karticom.Naime, slučajno sam joj dao  ispražnjenu karticu...
Stoga će se moje razotkrivanje starog grada ovog puta više baviti pronalaženjem ostataka starog grada koja su skrivena oku običnog prolaznika malo istočnije od Gomile jer gdje ćeš  danas tamo naći mjesto za sakriv...istraživanje.
Dakle,pedaliram nekadašnjom Calle San Sebastiano, od 1952. Marka Marulića i dolazim do uvijek zatvorene crkvice Sv.Sebastijana...


...koja je žilava kao i njezin zaštitnik Sv.Sebastijan.Taj svetac je bio zapovjednik Dioklecijanove tjelesne straže u Rimu.U vrijeme najkrvavijih progona kršćana, oko 288 godine, Sebastijan ih je posjećivao u zatvoru i donosio im hranu. Činio je čuda, ozdravljivao bolesnike i obraćao pogane, među njima i mnoge vojnike na kršćanstvo. Zbog toga je optužen, a kako se nije htio odreći vjere, osuđen je na smrt. Privezan je za stablo, a vojnici su ga gađali strelicama sve dok nije izgledao poput bodljikavog ježa. Misleći da je mrtav, prišla mu je kršćanka, sveta Irena Rimska, kako bi ga pokopala, ali on je bio živ. Irena ga je prenijela u svoju kuću i njegovala ga dok nije ozdravio. Sebastijan nije htio pobjeći od mučeništva pa je prišao caru Dioklecijanu za vrijeme jedne šetnje i optužio ga za surovost prema kršćanima. Car se prestrašio vjerujući da pred sobom ima duha, ali kad se uvjerio da je Sebastijan živ, dao ga je istući do smrti i baciti u jedan kanal. Kršćani su ga izvukli i pokopali u katakombama (Via Appia u Rimu).U srednjem vijeku osobito je štovan kao zaštitnik od kuge, a od renesanse je postao popularan lik u likovnim umjetnostima, prikazivan kao mladić čije je tijelo izrešetano strelicama (Botticelli, Memling, Mantegna, Perugino, Dürer, Carpaccio, Tizian, Van Dyck, Reni, El Greco, Delacroix i drugi). Zaštitnik je stoke, sportaša, strijelaca, oružara, puškara, proizvođača strijela, knjigoveža, vrtlara, trgovaca i trgovina željeznom robom, talioničara, zidara, klesara, policajaca, vojnika, čipkarica i umirućih.
Prvotna crkvica je podignuta 1291.kao zavjet protiv kuge koja je harala tih godina (a i idućih) našim krajevima.Imala je dva zvona,od kojih je jedno iz 1490. sačuvano u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.Latinski natpis iznad ulaza u slobodnom prijevodu znači da je crkvu 1562, u slavu Boga i sv. Sebastijana, sagradila Bratovština kad je na njenom čelu stajao Ivan Dotić. Spomenuta Bratovština Sv. Sebastijana nije bila staleška, u njoj su bili udruženi građani iz veoma uglednih patricijskih obitelji, a jedina joj je dužnost bila briga oko održavanja crkve i kulta sv. Sebastijana kojem se kasnije pridružio i kult sv Fabijana.Bratovština se ujedno brinula oko godišnje proslave sv. Sebastijana; kada je kroz Stari grad od Zborne crkve kretala procesija, prozori su bili okićeni, svijeće su gorjele, nošen je sakrament Euharistije koji je ostajao u crkvi 24 sata. Procesije su se jednako tako održavale kad bi Rijeci zaprijetila opasnost od kuge. Stoga i nije čudo da je odluka senjsko-modruškog biskupa Ivana Krstitelja Ježića iz 1789.godine, kada je učinio kanoničku vizitu u Rijeci, da se sruši ta, u puku veoma štovana crkva, izazvala otpor.1791. godine je bio još jedan pokušaj rušenja crkvice u svrhu oslobađanja prolaza prema kućama smještenim odostraga, koji je odbijen na zahtjev vjernika. 1806. crkva Sv. Sebastijana generalno popravljena i osposobljena za obavljanje kulta.Posljednji put crkva sv. Sebastijana obnovljena je 1885, kada je po projektu G. Paulinicha, inspiriranog pročeljem Zborne crkve, bila generalno obnovljena i dobila današnji izgled. Crkva je uređena i prebojana 1986. godine.
Crkvici je pridruženo ime Sv.Fabijana koje se nije dugo održalo (možda zato što je bio zaštitnik siromašnih).Prema legendi Fabijan je bio seljak i laik, koji se slučajno zatekao u Rimu baš na dan izbora pape. Bijela golubica sletjela je usred okupljenog mnoštva na njegovu glavu, a nazočni kler i vjernici shvatili su to kao znak Svetog Duha i aklamacijom ga izabrali za dvadesetog Kristovog namjesnika. Sveti Fabijan postao je papom godine 236. i pamti se naročito zbog velike ljubavi koju je pokazivao prema siromasima i zbog brige koju je vodio da imena mučenika za ime Kristovo ostanu zapisana i zapamćena. Podijelio je Rim u sedam okruga i spominje se da je sedmorici đakona povjerio brigu za siromahe, a sedmorici podđakona dužnost da bilježe djela svetih mučenika, osobito njihovu muku i smrt. Vjernost i hrabrost mučenika bila je snažan poticaj za sve kršćane, koji su za vjeru bili spremni  žrtvovati i život. Borac protiv krivovjerja, slao je misionare u Galiju, među njima svetog Dionizija i još šestoricu biskupa. Prema predaji pokrstio je cara Filipa i njegovog sina. Poginuo je mučeničkom smrću na današnji dan, 20. siječnja 250, za vrijeme Decijeva progonstva i pokopan je u Kalistovim katakombama, o čemu svjedoči grčki napis na njegovom grobu. O mučeništvu svetog Fabijana sačuvane su dvije poslanice, jedna slavnoga kartaškoga biskupa svetog Ciprijana, a druga Rimske crkve. Obje ga prikazuju kao mučenika koji je dao primjer vjere i jakosti.

Pažljivijim čitateljima vjerovatno nije promakao podatak kako se 1791.crkvicu namjeravalo  srušiti da se oslobodi prolaz prema kućama smještenim odostraga.


Ulaz u Calle San Fabiano na mjestu današnje lijepe volte zgrade Jadroagenta
godine 1920.


Godine 1940.


I godine 1954.


I konačno oko 1970.


Kidam nadesno...

[superinadecosala]

Stari Grad: nepoznata lokacija...  questa foto è presente in un pannello turistico in piazza Kobler, ma non si capisce che calle era in Cittavecchia, qualcuno sa la risposta? 

Ho visto tute le foto che ho, quasi 200-300 della citta vecia, ma non sono d'accordo con se dove e questo ...
Sulla mapa di citta vecia non mi sembra possibile questa visura ... ma allego la mapa, e provate tutti cercare ... 



e link http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2003.msg31189#msg31189

Caro Zokxy, la foto della Cittavecchia non è del 1954, è almeno del 1930, e dalla forma delle case e inclinazione del terreno sembra GOMILA: mostro una mappa del 1930, potrebbe essere uno di questi due punti:

[superinadecosala]

penso sia Calle dei Sarti..

[zokxy]

I ja mislim da bi to bilo to 

[zokxy]

Nešto malo uklesanih natpisa na kamenju Starog grada, i dan danas vidljivog na mjestima više ili manje originalnim ...

Ulica Šišmiš



SOLI DEO GLORIA
M DC XXXIX





Već poznata lokacija, poslikao Kont, al ja volem imat svoju fotku 
Za čitanje teba obavijestiti Koblera, ne znam spominje li teta Rada ovaj natpis ... valjalo bi ga svakako spasiti i pohraniti u lapidarij!!

[zokxy]

Portal iz 1609. godine blizu prethodne ploče - ulica prema parkiralištu









Portal na crkvici sv. Sebastiana - natpis






Nad ulaznim vratima uklesan je memorijalni natpis iz kojega se razaznaje da je u doba gastalda Ivana Dotića 1562. sagrađena "u slavu Boga i božanskog Sebastijana" (ad laudem Dei divique Sebastiani fraternitas fieri fecit tempore Joannis Dotich Castaldi 1562). Gastaldi sv. Sebastijana bili su ugledni riječki patriciji iz obitelji Franković, Gladić i Stemberger.

[zokxy]

Nad ulazom u policijsku postaju u Starom gradu, natpis na kamenom nadvratniku s imenom Gašpara Knežića i godinom 1588.







Zgrada iznad policije ... poznati natpis  A LINGVA DOLOSA LIBERA ME DOMINE

[mikimiki]

telepatija! upravo sam prekopavala po LPR-u da pronađem i skinem ovaj natpis......

[zokxy]

Riječanka, pročitaj prvi post teme na linku http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2289.msg43959#msg43959, tamo je objašnjeno. 

[Rijeka]

Mda, poslije sam otvorila prvu stranicu i skužila a zašto to nisam odmah napravila, ni meni nije jasno 

[Kont]

Mda, poslije sam otvorila prvu stranicu i skužila a zašto to nisam odmah napravila, ni meni nije jasno 

Možda zato što je Zokxy trebao staviti stare slike u temu "Stari grad moje mladosti".U svakom slučaju, od epigrafije ne boli glava i podržavam tvoju inicijativu da se taj ulomak spasi.

[Kont]

Desno od Calle San Fabiano se nalazila danas nepostojeća Ulica Balda Lupetine nazvana po izuzetnoj osobi ali koja nema direktne veze s Rijekom.Ipak,šteta da ulica i zgrade više ne postoje.To je ovako izgledalo nekada s lijeva na desno: Calle San Fabiano,Balda Lupetine i Stara Vrata.


Sad sam se sjetio zadatka koji sam dobio od Zokxya.Jesam li zaslužio nekakvu nagradicu?


Ulice Balda Lupetine i Stara Vrata su se spajale s ulicom Pod Voltun.




Pogled unazad prema Povrćarskom trgu,da vidim dal me netko prati


Portal zgrade iz 1742. godine.Ulazna drvena vrata su valjda "istrunula".