A jesam li vam pričao o Liburniji?
-----------------------------------------------
NOVA VIZIJA JADROLINIJA NABAVLJA BROD ZA DUŽOBALNU LINIJU
Katamaranom za 12 sati do Dubrovnika
Katamaran bi isplovljavao svaki drugi dan iz riječke i dubrovačke luke te bi na svom putovanju ticao i veći broj luka nego ranije: Rab, Zadar, Korčulu, Hvar i Brač...
Darko PAJIĆ
Brod star 50 godina stvorio je »plavu magistralu« od Rijeke do Dubrovnika * Foto: NL arhivaRIJEKA » Brod »Liburnija« će do proljeća biti prodan ili će završiti u starom željezu, ali to ipak ne znači da će biti ukinuta dužobalna linija Rijeka-Dubrovnik kao što se donedavno najavljivalo. U Jadroliniji pripremaju nabavku novog broda umjesto 50 godina stare »Liburnije« i vjerojatno će biti riječ o katamaranu s kapacitetom većim od 400 putnika, koji bi trebao ove sezone povezivati Kvarner i krajnji jug Hrvatske. Osmišljena je nova i sasvim drugačija koncepcija za održavanje linije, koja predstavlja vrijednu pomorsku tradiciju, ali je već godinama sasvim nerentabilna. Umjesto romantičnog putovanja jednim od najstarijih brodova u floti Jadrolinije, putnike će se nastojati privući skraćivanjem vremena putovanja te povezivanjem najvećih jadranskih otoka, moguće i niza gradova na obali. Umjesto 24 sata, sada bi se od Rijeke do Dubrovnika stizalo za 12 sati, tako da bi i broj putovanja trebao biti značajno veći nego ranije. Katamaran koji Jadrolinija planira nabaviti isplovljavao bi svaki drugi dan iz riječke i dubrovačke luke te bi na svom putovanju ticao i veći broj luka nego ranije. Red vožnje nije usuglašen, ali je vjerojatno kako bi katamaran nakon polaska iz Rijeke ticao Rab, Zadar, Korčulu, Hvar i Brač, moguće i neke druge luke na otocima i kopnu. Predsjednik Uprave Jadrolinije Alan Klanac naglašava kako je u ovom trenutku preuranjeno iznositi detalje o novoj koncepciji održavanja dužobalne linije, ali potvrđuje kako se na novom modelu užurbano radi kako bi sve bilo spremno za predstojeću turističku sezonu. Nakon što je prošle godine propao pokušaj da gradovi, županije i Hrvatska turistička zajednica participiraju u troškovima linije, postalo je jasno kako se koncepcija mora mijenjati.
Javni interes
– Pratimo tržište kad je riječ o nabavci broda i tu ćemo sigurno uskoro reagirati. Također pripremamo Studiju isplativosti linije u novim uvjetima i načelno mogu reći da su pokazatelji dobri, jer će isplativost svakako biti veća nego ranije. Cijena putovanja bi trebala biti konkurentna drugim oblicima prijevoza. Došlo je vrijeme da se oprostimo od »Liburnije« koju ćemo tijekom idućih nekoliko mjeseci prodati. Taj je brod bio ponos naše flote
I poslije »Liburnije« – »Liburnija«
Mogućnosti nove vizije dužobalne linije su brojne, pa će biti zanimljivo vidjeti i kakav će biti interes otočnih općina i gradova u Hrvatskoj za novu-staru liniju. Možda ni o imenu novog broda ne bi trebalo previše razmišljati ukoliko se uzme u obzir doprinos jednog nadaleko čuvenog broda u očuvanju dužobalne linije kao vrijedne pomorske tradicije. Odgovor se nameće sam po sebi. I poslije »Liburnije« – »Liburnija«.
i dao je značajan doprinos očuvanju pomorske tradicije dužobalne linije. Može se reći da je stvorio tzv. »plavu magistralu«. No, vremena se mijenjaju. Linija je davno zamišljena kao morska alternativa cestovnom prijevozu, ali je razvoj cestovne infrastrukture posljednjih desetljeća putovanje morem učinio nerentabilnim. Imali smo iz godine u godinu sve manje putnika i vozila, objektivno je »Liburnija« trebala i ranije otići u zasluženu mirovinu. Naša je motivacija ne dozvoliti ukidanje dužobalne linije jer bi to bila nenadoknadiva šteta. Smatramo da je javni interes sačuvati liniju, učiniti je bržom i efikasnijom, te ponuditi bolje povezivanje velikih jadranskih otoka. Ono što je u svemu važno jest i činjenica da ćemo novi brod moći zaposliti u dužem razdoblju, a vjerujem da je sasvim ostvarivo da katamaran plovi u razdoblju od Uskrsa do početka studenog. Možda ne odmah ove godine, ali iduće svakako. Pred nama je veliki posao.
Moramo definirati puno toga u realno kratkom vremenu, prije svega nabaviti brod, na čemu radimo već neko vrijeme, a onda utvrditi vozni red, luke ticanja, odrediti cijene karata i odraditi mnoštvo drugih detalja, ističe Klanac, koji ne želi govoriti o tehničkim karakteristikama novog broda, niti o iznosima koje je Jadrolinija spremna platiti za novu akviziciju u floti jer bi se time narušila pozicija kompanije na tržištu.
Izvjesno je tek da će se mijenjati karakter putovanja na dužobalnoj liniji. Više neće biti moguće noćiti na palubi pod vedrim nebom ili u nekoj od soba na »Liburniji«. Ambijent na bilo kojem katamaranu je sasvim drugačiji, ali bi svakako bilo poželjno da putnicima barem dio palube bude otvoren tijekom putovanja.
Otvoren dio palube
Također bi dužobalni katamaran morao imati i neke dodatne sadržaje, jer će ipak biti riječ o najdužoj brzobrodskoj liniji na Jadranu. Možda bi opcija mogla biti i užina na račun kompanije za sve putnike, po uzoru na prekooceanske letove. Zanimljivo je svakako i pitanje kolik će biti interes turista za putovanja (jednodnevne izlete) s otoka na otok, odnosno s juga Dalmacije na Kvarner i obrnuto, što je opcija kakve dosad nije bilo. No, prethodno tek treba utvrditi koje će se sve luke ticati na dužobalnom putovanju. Tu su moguće različite varijante, jer je barem jednom tjedno moguće uključiti i ticanje manjih jadranskih otoka, primjerice Silbe na Kvarneru, Ugljana i Pašmana na srednjem Jadranu ili Mljeta na krajnjem jugu. Komercijalno bi itekako bilo isplativo, ukoliko bi katamaran produžio od Dubrovnika do Budve ili neke druge luke u Crnoj Gori, jer za to postoji interes, ali je prethodno potrebno kvalitetno riješiti pitanje graničnih kontrola ukoliko je to moguće.
