Cres

[ilirija]

[ilirija]

[ilirija]

nema više

[milić]

......Carpe diem je latinska izreka koju je prvi upotrijebio rimski pjesnik Horacije. Doslovni prijevod jest iskoristi dan....
Tako kaže Wikipedija.
Usput, jano odlične fotke. 

[Asterix]

Jami na sredi se nalazi na južnom dijelu otoka Cresa, na Punta Križi. Već dugo nam je na to-do listi i napokon je došao i red na nju da je posjetimo 

Početak pješačke staze označen je putokazom.

https://www.google.hr/maps/@44.680063,14.450532,3a,75y,173.05h,70.55t/data=!3m4!1e1!3m2!1s_5wZxJGT6SRxfHJgd7zA1w!2e0?hl=hr

Šetnica do jame je kratka i ugodna. Hoda se uglavnom kroz šumu, tako da je obilazak moguć i ljeti.


Put je markiran, iako bi dobro došao neki smjerokaz. Mi smo uspjeli fulati jedno ključno raskrižje, ali smo imali koordinate jame pa smo je pronašli bez većih problema.

Ulazak je strm i osiguran sajlama. Sad se može i bez njih, ali sigurna sam da više nego dobro dođu kad ima blata.


Jami na sredi sastoji se od dvije međusobno povezane spilje, veličine 28x16 metara, u obliku elipse.

Ovo bi bila prva


Druga je puno zanimljivija, jer valjda se provući ovuda


odmah nakon provlačenja, tu je wow efekt


Unutrašnjost spilje je poprilično velika, okomito se uzdižu predivne stijene u visinu od 28 metara i okružuju spilju. Na vrhu u sredini je otvor, kroz koji prodiru sunčeve zrake tako da je spilja prirodno osvijetljena.



Prema dosadašnjim arheološkim istraživanjima u ovoj se spilji odvijao život ljudi od paleotika do ranog srednjeg vijeka, dakle do 700 godina poslije Krista. Stanovnici spilje bavili su se skupljanjem plodova, puževa, školjki, te lovom što su potvrdila arheološka istraživanja.

Na dnu se netko potrudio napraviti labirint 


jedna fotka za kigora 


dvije panorame




rub jame je izvana teško uočljiv, pa je okolo postavljena ograda

[milić]

Asterix, negdje sam napisao da bih, jasno da mogu, živio tvojim stilom (prije svega mislim na ova krasna lutanja...). Svaki put, kad objaviš koje svoje lutanje ja guštam. Hvala!

[Asterix]

Asterix, negdje sam napisao da bih, jasno da mogu, živio tvojim stilom (prije svega mislim na ova krasna lutanja...). Svaki put, kad objaviš koje svoje lutanje ja guštam. Hvala!

hvala miliću, ovo je divan kompliment 

[Rijeka]

Super izlet Asterix, a glede slike za Kigora - zaludio te dobrano 

[Asterix]

Hehehe, čekaj tek kad stavim slike sa Lošinja

[Rijeka]

Ae 

[Asterix]

Nebrojeno puno puta smo ovuda protutnjali. Ciljano smo stali samo jednom, kad smo išli hodati na Tramuntanu, pošto je ovdje početna točka puta. Zahvaljujući jednoj kutijici, danas ćemo vidjeti i naučiti nešto novo.

U doba antike, na brežuljku iznad pristaništa, nalazio se svjetionik. Danas se na tom mjestu nalaze ruševni ostaci franjevačkog samostana Sv. Nikole i gotička crkva iz 15. st.


Samostan je pripadao franjevcima glagoljašima trećoredcima, koji su uspjeli sačuvati do 13. stoljeća staroslavenski jezik u crkvenoj upotrebi. Crkva je često bila pljačkana, a skoro i spaljena u 16. stoljeću.


Crkva je dobro sačuvana, postoje i glagoljski natpisi, dok su samostanske zgrade napuštene 1843. godine te djelomično porušene. Ostaci zidova pokazuju osobine renesansne arhitekture.

Tekst je c/p sa wikipedije. Šteta što se ova lokacija ne ističe kao znamenitost, fora je za obići.

[Asterix]

Stari hrast kod Sv. Petra  na creskoj Tramuntani, smješten je uz put koji vodi od lokalne ceste Križić-Beli prema selu Sv. Petar. Radi se o iznimnom primjerku hrasta čija se starost procjenjuje na više od 400 godina (neki kažu i više od 450). Prsnoga je obujma 565 centimetara, a pri dnu debla je velika šupljina. Stablo je u nekoliko navrata stradavalo od vremenskih neprilika, pri čemu su za nevremena koje je vladalo u jesen 2003., na deblu nastale pukotine i narušena je statička stabilnost stabla. Ranije je visina hrasta bila oko 15 metara, promjer krošnje oko 22 metra, a promjer pojedinih grana iznosio je 25 do 55 centimetara. Sada je stablo djelomično sanirano, vraćena je statička stabilnost, ali je ostalo znatno izmijenjenog oblika krošnje koja je potkresana kako bi se smanjila opasnost od daljnjeg urušavanja. Zahvat su stručno obavili djelatnici Šumarije Cres.
Danas hrast izgleda ovako:


a nekada je bio ovakav (fotografija by Johan Hex):


Putokaz za ovo mjesto, bilo kakva oznaka ili ploča, ne postoji, tako da ako ne znate za njega, nikad se nećete ovdje zaustaviti, nego ćete nastaviti cestom za Beli, a radi se o skretanju sa smjera za nekakvih 50ak m. Uz sam hrast postoji ploča sa podacima o njemu, ali putokaz ili bilo što što bi vas dovelo do njega - no way. I ovaj moj susret sa ovim fantastičnim stablom moram zahvaliti jednoj kutijici.

Jedna od legendi kaže ako se zavučete u njega i zaželite želju da će vam se ona ostvariti. Čak i u ovčjem svijetu, legende se prenose sa generacije na generaciju 

[jazbac]

U doba antike, na brežuljku iznad pristaništa, nalazio se svjetionik. Danas se na tom mjestu nalaze ruševni ostaci franjevačkog samostana Sv. Nikole i gotička crkva iz 15. st.

Asterix, boh ti daj zdravje za ove tvoje reportaži  Ja san uglavnom se to pasal pa san isto kopal po dostupnoj literature da najden čin više podatki. Tako bin te samo dopunil ča se tiče samega imena Porozina.
Na prvi pogled, odnosno slušanje zvuči jako čudno da naziv Porozina i otok Hvar vuku svoje ime iz istog korijena, a to je Pharos. Na starogrčkom Pharos je svjetionik. Naravno, ne svjetionik va današnjen smisle, nego mesto kade je paljen oganj kako pomoć pomorcon va navigacije.

[z355ko]

U ovom dijelu Cresa ima još jedna zanimljivost koju bi trebalo istražiti, rimski put
možda bi bilo zanimljivo i tu napraviti turu po napuštenim selima, imalo bi se što za vidjeti.

[Asterix]

U ovom dijelu Cresa ima još jedna zanimljivost koju bi trebalo istražiti, rimski put
možda bi bilo zanimljivo i tu napraviti turu po napuštenim selima, imalo bi se što za vidjeti.

z355ko napokon se slažem s tobom, ja sam uvijek za 

Da, kod Belog je stari rimski most, star oko 2000 godina, jedini na našoj obali iz toga doba i odlično je sačuvan. Ako me sjećanje ne vara, ni za njega ne postoji neki poseban putokaz 

jazbac, hvala, bilo mi je zadovoljstvo