nepoznata Istra

[zokxy]

Ovi se kunfini nalaze kod sela Čabrunići blizu SvetVinćenta u Istri ... Ako itko ima ikakva saznanja što predstavljaju, neka napiše ...   

[Asterix]

LLeone jako lijepa reportaža. Mi nismo mogli nać di počinje šetnica za pazinsku jamu 

Slažem se s tobom za EMI, ako je otvoren, svakako vrijedi posjetiti ga 

nošnja s Ćićarije


još jedna preporuka ako se nađete kod Pazina, Zarečki krov

[elvis]

Mi nismo mogli nać di počinje šetnica za pazinsku jamu 

Ulaz je nekih 100 metara od kaštela, u smjeru mosta preko Pazinčice. Ima navodno još jedan ulaz kod hotela Lovac, ali taj nismo istraživali.

Ako se ne varam, sada se naplaćuje ulaz 

[jazbac]

Siguran sam da često prolazite pored Lupoglava, pa evo jednog mog prijedloga da napravite i izlet u malo poznatu prošlost ovog zanimljivog mjesta u čijem je centru danas napušteni i totalno devastiran kaštel koji će se za koji ta dan srušiti.
Taj je kaštel izgradio je Pompeo Brigido IV polovicom 18. stoljeća. Bila je to više ladanjska kuća sa gospodarskim objektima, ali sa još uvijek nekim obrambenim elementima (ugaone kule). U prilogu tlocrt objekta:

Danas izleda otužno:


Zanimljiva priča je ona u koju možete i sami zaroniti kada posjetite Lupoglav je ona o starom napuštenom kaštelu pod nazivom Burg Mahrenfels koji se nalazio na brežuljku iznad Lupoglava:

Kaštel je bio u funkciji od 13. do 17. stoljeća kada je napušten, neki tvrde da je izgorio u požaru, a u narodu postoji predaja da se srušio zbog kletve. Novi kaštel Brigido napravljen je od materijala starog kaštela. Danas postoje još samo ostaci koje je zanimljivo obići:

[Asterix]

podijelit ću s vama jedno od mojih najdražih mjesta u Istri 

poluotok Marlera i istoimeni napušteni svjetionik

update!
svjetionik Marlera je obnovljen, nedavno smo otišli u inspekciju







Nakon obnove svrstan je u kategoriju luksuznog smještaja, našla sam negdje i cijene i trenutno je među najskuplji među našim svjetionicima.

Ovdje imate i slike kako danas izgleda iznutra http://croatialuxuryvacation.com/hr/svjetionici/marlera-liznjan-14

[gorgoroth]

Kotli

[duskom]

prekrasni Kotli....

[fusher]

ma predivni...tamo san polomil nogu i pal va vodu...polomljen....

[jazbac]

ma predivni...tamo san polomil nogu i pal va vodu...polomljen....

Manje be!
Za oneh ki ne znaju: va prevode je to manje pit. Ako kega zanima zač se tako reče ćemo van fusher ili ja objasnit. Stvar je lingvistiki

[milić]

Manje be!

Haha, bit će da ono vi ča fali /be-vi/ fini va vi-nu.

[fusher]

kičica me zaboli saki put kad pasan blizu, zaspraven...gnjusno san se bil zdrobil, i tako zdrobjen šal doma vozeć.
 z motoron od 250 kil.

[elvis]

tako zdrobjen šal doma vozeć.
 z motoron od 250 kil.

Kad motor krene jednako se vozi imel 50 ili 250 kil, ali kako si ga uspel dignut, to je uspjeh (pretpostavljam da si s njega pal)? 

[fusher]

ne, skakal san z kamika na kamik, podrsnul se i pjusnul va vodu i polomil neš va kičice. onda san šal doma , tj va lovran da me zagipsaju. ni bil problem vozit, nego kočit (sreća ni leva aš ki bi marči menjal)
skuter je majka za zagipsane nogi

[zokxy]

Hrvatske vode konačno će nadoknaditi štetu i otkupiti zemljište zahvaćeno akumulacijom Butoniga, i to do kote 45 metara nad morem.

- Svjesni smo da preostalo zemljište koje nije otkupljeno od 1978. godine treba otkupiti. To će se napraviti u dogovoru s vlasnicima, i to tako da sudski vještak procjeni vrijednost; onoliko koliko to zemljište danas vrijedi, toliko treba platiti, istaknuo je direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić. On je u sklopu svoga boravka u Istri obišao i selo Marčenegla, gdje je u pratnji saborskog zastupnika i kandidata za župana Damira Kajina razgovarao s vlasnicima zemljišta uz akumulaciju Butoniga.

- Činjenica je da je tim ljudima prije 35 godina učinjena civilizacijska nepravda, ali došlo je do promjene vlasti i sada postoji mogućnost da se ta nepravda ispravi, naglasio je Kajin na skupu na kojem je bilo govora o rješavanju problema u slivnom području Butonige.

Izgradnjom akumulacije velik je dio zemljišta poplavljen i rubne čestice su rascjepkane. Procjenjuje se da je veći dio zemljišta riješen te je danas preostalo još riješiti oko pet posto ili nekoliko hektara. Naknadu još potražuje dvadesetak vlasnika.

Milovan Agapito iz Marčenegle rekao je da je za jedan dio zemlje vlasnicima isplaćen "jedan crni, jedan bijeli" još sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

- Drugi dio je sada pod vodom ili bi tek trebao biti, za koji se i sporimo, a ima i zemlje kojoj zbog vode ne možemo pristupiti niti obrađivati je pa tražimo da nas se obešteti zbog nemogućnosti korištenja vlastite imovine, rekao je Milovan.

Revoltirani vlasnici zemljišta 2006. godine okupili su se, organizirali prosvjedni skup i krenuli u borbu za zaštitu svojih prava. Osnovan je tada i Inicijativni odbor Pravica, koji zastupa žitelje sela u slivnom području Butoniga, podsjetio je predstavnik Pravice Darko Kranjčić.

[zokxy]

Postavljajući jednostavno pitanje zašto se na radnim akcijama čišćenja Kamenjaka sijeku borovi i smrike, čovjek ne bi očekivao da se iza toga krije komplicirani odgovor. I to onaj koji dokazuje da sječa nije hir, već ima svoje zašto i zato. Neven Iveša, ravnatelj Javne ustanove Kamenjak koja svake godine na čišćenju okupi veliki broj dobrovoljaca, sječu borova objasnit će vraćajući se na same početke naseljavanja Premanture.

- Cijeli Donji Kamenjak je antropološki oblikovan. Prvi doseljenici u Premanturu, tzv. Morlaci, došli su iz zadarskog zaleđa sredinom 16. stoljeća na poziv venecijanskog providura Giacoma Reniera, koji je upravljao ovim područjem. Mletačka Republika ga je ovlastila za dodjelu zemlje, najprije za sedam obitelji, kojima je preseljenje donijelo i neku vrstu spasa s obzirom da je njihovom području prijetila najezda Turaka. Bavili su se poljoprivredom i stočarstvom, kaže Iveša.

- Ispašom stoke oblikovali su se tipični mediteranski travnjaci tako su se počeli oblikovati vrijedni travnjaci. No, dolaskom Talijana na području se sade borovi, zbog stabilizacije tla i stvaranja hlada. Borove šume su se brzo širile i zarašćivale travnjake te livade koje su heliofiti odnosno vole sunce. Hlad im ne odgovara, a borove iglice zakiseljuju tlo i osiromašuju biljni pokrov. Tako je lagano počelo njihovo nestajanje.

Sa stanovišta zaštite prirode to nije dobro jer smanjenjem travnjačkih površina smanjuje se i bioraznolikost te čitav ekosustav vezan uz travnjake. To se odnosi na vezu između biljaka, kukaca i ptica. Donji Kamenjak dio je nacionalne ekološke mreže koja će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postati dio najvećeg zaštićenog područja "Natura 2000", ističe Iveša.

- Svake godine oslobodi se oko pet tisuća kvadrata travnjaka. Kad povežemo radnu akciju mještana i one koje provodi sama Javna ustanova te ispašu, može se reći da mediteranske travnjake očekuje bolja budućnost. Nekada su i pastiri održavali travnjake odnosno palili drveće na jesen. Osim toga, time se sprječavalo i da se divlje svinje skrivaju među stablima te uzrokuju štete na poljima. Mediteranski travnjaci su u Istri najreprezentativniji na Kamenjaku, a razlog su specifični klimatski uvjeti, jer se Kamenjak ponaša kao otok, ističe ravnatelj Iveša.