Groblje Kozala

[milić]

Samo za tvoje uši!
Kad se vidimo sve ću ti reć.

[ilirija]

Battara Pietro - (1841-1924) knjižar i izdavač. 1882. godine otvara Tipo-litografiju u kući Whitehead u via Clotilde n.2 odnosno via della Ruota. 1912-1920. izdavao dnevne novine «II Giornale» (A-7-54)

Ghersina Giuseppe (1837-1903) Garibaldijev dobrovoljac (E-1-bl. 26-6)

[ilirija]

Dall'Asta Stanislao (1845-1911) riječki odvjetnik. Pravne studije završio u Grazu. Bio je vrlo aktivan u javnom i političkom životu, dugogodišnji član gradskoga zastupništva. Sudjelovao je u osnivanju Ljuštionice riže, jedan je od utemeljitelja Pučke štedionice i Planinarskoga društva. Ravnatelj Casino patriottico i Filharmonijskog društva, Sportskoga društva Quarnero. Pravni savjetnik Gradske štedionice, Riječke kreditne banke, Rafinerije i Ljuštionice riže. Godine 1873. oženio se Carmellom, sestrom riječkoga tiskara Emidia Mohovicha. Odvjetnički mu se ured nalazio na Korzu (Casa Mohovich, br. 543.). (F-90)

Meichsner Arturo de  Maineri (F-81) Možda otac bivšeg gradonačelnika Rijeke 1940. godine, i generalnog direktora rafinerijee 1938.)

[mikimiki]

Nisam dugo bila na groblju. Da li su počeli popravljati grobnicu Nicolaides?

[ilirija]

Nisam dugo bila na groblju. Da li su počeli popravljati grobnicu Nicolaides?

Nisu još

[ilirija]

Ovo je, ako sam dobro zapamtio preneseno sa Trsata

Osvaldo Ramous rlječkl knjlževnlk i publicist. Najkvalltetnijl pjesnlk rlječkog talijanskoga kruga XX. stoljeća. Novlnarsku korljeru započinje kao glazbenl krltlčar. Poeziju počinje objavljivati u časoplsu Delta (1923.). Pisao je liriku, prlpovljestl, radiodrame i romane. Neko vrijeme bio je redatelj Talijanske drame u Rijeci.

prof. dr. Mirza Abdurrahman – Milivoj Malić, najvrsniji hrvatski orijentalist. Dostojan nasljednik pokojnog dra Bašagića, a bio je i predlagan za sveučilišnog profesora u Zagrebu. Govorio je 27 jezika, i na mnogo njih napisao svoje vrsne znanstvene radnje. Prevodio je s perzijskog, španjolskog, talijanskog i engleskog, a vjerojatno i s turskoga.

[ilirija]

Rupnick Emilio (1852.-1910.), trgovac i komisionar za brašno, zastupnik pivarske tvrtke A. Drehera iz Köbanye-Budimpešte i Udruženih paromlinova L. Franza i sinova iz Velike Kaniže. Bio je član Trgovačke burze i masonske lože Sirius, jedan od utemeljitelja udruženja Libero Pensiero. (F-87)

[ilirija]

Obitelj Pietro Culotti - Pietro Culotti (1832. - Rijeka, 15.04.1894.), građevinski poduzetnik.  Izvođač radova na 2 paviljona gradske tržnice (1891.) i obnovio Villu Giuseppe (1892).

[kobler]

a ovako izgleda sada (26.01.2015.)

Baš me interesira tko se potrudio i/ili platio popravak ... 

Grad Rijeka iz sredstava spomeničke rente.

[kobler]

Francesco i Veronica Drenig, roditelji poznatog pjesnika, prevoditelja, pokretača riječkih časopisa, likovnog kritičarua i fotografa, Francesca Dreniga

Vuković Potkapelski Metel (1907-1969) sin hrvatskog zapovjednika mornarice, admirala i heroja Janka. (B-1 -11)

Bilo je i prije nekih za koje sam se pitao da li zaslužuju biti spomenuti kao "značajni" pokojnici ukopani na groblju Kozala ... ali ovi stvarno  još roditelji kako tako, mada i to je upitno, ali netko čija je jedina "kvalifikacija" da je bio nečiji sin ...

Nisam prigovarao tebi 

Kužim! Prigovarao si meni.
Riječ je, međutim, o sljedećem: na groblju, u pravilu i htjeli-nehtjeli, završe svi. Najčešće, ne osobito poneseni perspektivama i oduševljeni samom idejom.
U tom smislu groblja nisu zbirke najboljeg što se nudilo ni katalozi najznačajnijih. Tu si žrtva narodnog preporoda. Ima ljudi koji se bave rodoslovima, primjerice, i stotinama godina nakon "što je sve gotovo". Njima ovakve identifikacije i podaci nisu "mrski". Pogledaj, primjerice, koje i čije nadgrobne ploče imamo sačuvane u samostanu augustinaca. To svakako nije izbor najznačajnijih ni ljudi ni obitelji onoga doba. Najmanje su pak "zaslužili". A što uopće kazati o "zaslugama" u vezi grobnica Nugentovih na Trsatu? Je li itko od njih "zaslužio" išta od onog što se zbilo s njihovim kostima, ili uopće tragom?

Onaj popis zakopanih na Kozali (a postoji i popis za Trsat), nazvao sam "Popisom značajnih" - dakle od važnosti - ne "zaslužnih" - i "spomena vrijednih osoba". Popis je nastao kao pomoć zaiteresiranima, onoliko koliko sam znao i uspio i podložan je daljim dopunama i ispravcima. Dapače!

Dakle, nikako nije riječ o listama odličnika ili nagrađenih - zaslužnih - već o priručniku koji se informacijama trudi pomoći današnjem korisniku.

Inače, naravno, sve 5 . Nema ljutiš.

[kobler]

A da stavim ovo iz nedjeljnog N.L. ovdje? Grobovi su, pa nek tu stoje. Trebalo bi se uvećati kad kliknete

U članku piše: "Grob Andree Ossoinacka nismo našli"
Da, dobro jutro! Kad je umro u Meranu i tamo pokopan. A, joj, joj 

BTW. Andrea Ossoinack je bio zastupnik Rijeke u A-U parlamentu koji je, na zadovoljstvo svih koji su željeli bilo Riječku državu bilo priključenje Rijeke Italiji, proklamirao pravo Rijeke na samoopredjeljenje u skladu s principima američkog predsjednika Wilsona.

[elvis]

BTW. Andrea Ossoinack je bio zastupnik Rijeke u A-U parlamentu koji je, na zadovoljstvo svih koji su željeli bilo Riječku državu bilo priključenje Rijeke Italiji, proklamirao pravo Rijeke na samoopredjeljenje u skladu s principima američkog predsjednika Wilsona.

Čisto sumnjam. Naime Wilson je smatrao da narodi imaju pravo odabrati vlast kakvu žele, tj npr zamijeniti kralja demokracijom, a ne da imaju pravo da odrede u kojoj će državi živjeti. 

Dakle, nikako nije riječ o listama odličnika ili nagrađenih - zaslužnih - već o priručniku koji se informacijama trudi pomoći današnjem korisniku.

Mogli bi reći lista  "tko je tko" a ne (samo)"tko je zaslužan" 

[kobler]

BTW. Andrea Ossoinack ...

Čisto sumnjam. Naime Wilson je smatrao da narodi imaju pravo odabrati vlast kakvu žele, tj npr zamijeniti kralja demokracijom, a ne da imaju pravo da odrede u kojoj će državi živjeti. 

Nećeš vjerovati, ima ljudi koji ne dijele tvoje mišljenje, primjerice riječka iredenta ...
"Domoljubi" ili "iredenta" (ovisno tko priča) željeli su 1919.-1923. čak anketirati Italiju, tj. prisiliti je da protiv svoje volje prisajedini Rijeku. Dok konačno nije na vlast došao Mussolini, pa su se stvari same "raspetljale".

Dakle, nikako nije riječ o listama odličnika ili nagrađenih - zaslužnih - već o priručniku koji se informacijama trudi pomoći današnjem korisniku.

Mogli bi reći lista  "tko je tko" a ne (samo)"tko je zaslužan" 

Da, kao akt pristojnosti prema mrtvima, ali prvenstveno namijenjem živima. Jer treba pružiti što više informacija (suprotno od zasuti hvalospjevima), a namjernici nek sami vide ako im je to od koristi.

[kobler]

Kapela Poglaien (Poglajen, Poglayen)

Na najveću kapelu na Kozali popneš se tako što prođeš lijevo pokraj kapele Leard kroz divljinu i grmlje. Nakon par koraka uspona nađeš se na nečemu što liči na plato, a utvari je krov kapele. Gore je mala kapelica (s oltarom), ali već dva desetljeća služi kao ostava grobarima. Kad bi zatrpali kapelu Whitehead, mislim da ne bi bila veća od ove.

Zazidana je početkom devedesetih, kao predmet priče o tome kako su "četnici" pokušali u njoj držati oružje, materijal za pobunu, što li.
Nisam sreo nikoga koji govori iz prve ruke. Dakle, možda jest točno, možda je hoax.

KD Kozali, očito paše ako se ni nakon četvrt stoljeća ne osjeća pozvanom da ljudima (posjetiocima, namjernicima) vrati kapelu, tj. da je prestane tretirati kao priručni žgabuc. Stvar je samo u inerciji, s obzirom da Poglajeni, koliko znam, nemaju izravne potomke.

Vrijedi podsjetiti da ih je Kont spominjao u vezi Crkve sv.Josipa i benediktinski samostan Podmurvice http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2766.0

[ilirija]

Ispravio sam ti link, jerbo nije radio.
Jesam li u pravu za Pietro Culotti, i za Meichsner Arturo de  Maineri