Šume u Hrvatskoj

[zokxy]

Jučer u vrlo kratkoj turi iznad Donjeg Jelenja sa Sandrom po šumi vidili medvjeda kako pretrčava cestu, konja s ranama od najvjerojatnije narečenoga medvjeda i zeleni hrast koji je i zimi zelen!!    Snimke mede nemam, bio je prebrz, konj mi je ispao mutan, ali zato eto vam hrast!   

[Sabina]

a to je zato jer hrast nije mogao pobjeći  .... kad je zagrađen 

[elvis]

Jučer u vrlo kratkoj turi iznad Donjeg Jelenja sa Sandrom po šumi vidili medvjeda kako pretrčava cestu, konja s ranama od najvjerojatnije narečenoga medvjeda i zeleni hrast koji je i zimi zelen!!    Snimke mede nemam, bio je prebrz, konj mi je ispao mutan, ali zato eto vam hrast!   

Možda onda ipak neću biciklom tuda, s motorom sam poplašio nešto srna, zečeva i par zmija ali medvjeda još nisam ni vidio

Zeleni hrast 200, klik na fotografiju za veću verziju.

[z355ko]

   Dio uzgoja šuma je i neizostavno pošumljavanje. Iako u prebornim šumama postoji prirodno podmlađivanje ipak je na nekim mjestima potrebno umjetno pošumljavanje. Pošumljavamo sjetvom sjemena i sadnjom biljaka koje su uzgojene i "školovane" u rasadnicima. Sjetva se uglavnom obavlja na mjestima gdje je izostalo prirodno pomlađenje ili je zbog neke prirodne nepogode tlo ogoljeno prije nego li je uspjelo zasijati dovoljno sjemena. Najčešće se u prebornim šumama sije bukva, naime najlakše ju je skupiti , a i vrijedna je vrsta. Sadnja sadnica najčešća je kod plješina ili livada koje se žele pretvoriti u šumu, te na mjestima koja su ogoljena erozijom i gdje se sade pionirske vrste. Sadi se smreka, pa evo i par slikica.







Ili pak kao poznata pionirska uvrsta crni bor.



sjemenke bukve u svojoj košarici, inače te su sjemenke vrlo ukusne i hranjive




i mlada bukova sastojina

[z355ko]

Kolega je nedavno dobio knjigu STABLOPIS autorice Ane Horvat ( http://www.kgz.hr/default.aspx?id=5471 ), pa evo naslijepo prenosim jednu pjesmu koju je napisao Luko Paljetak:
Šume
U šume moram poći, šume divlje
a ne znam zašto moram tamo poći
ni šuma ne zna, al sve su življe
glasnice njene vlažne jer u noći
šuma me zove, šuma, molim, pjeva,
lisice riđe pjevaju, i gljive;
sve su to suknje kojima je djeva
skrivala svoje male dojke , žive

otkrivajuć međutim bedra gola
i blijeda kao šume pune magle,
ali što mogu, ja sam ispod stola
stajao praveć kretnje vrlo nagle

Sada u šume moram, divlje šume;
dok čekam one već ulaze u me:
gle, već sam pola čovjek , šuma pola!
 

[z355ko]

evo još jedne pjesme iz knjige Stablopis našeg (senjskog) pisca Milana Krmpotića
ujedno i poruka iz njegove pjesme svima koji nemaju osjećaj za šumu, ponajviše Paveliću

OPREZNO KORAČAJ ŠUMOM

Oprezno koračaj šumom
da rosu večnosti s grana ne otrusiš
da ne probudiš vjetrove što u krhkim
krošnjama drijemaju
i ne oživiš mrazove u otpalu lišću!

Oprezno hodaj šumom
da ne uznemiriš ptice
dok u gnijezdima griju još nerazmahana krila,
da ne razljutiš otrovne čuvarice tmine
što čuvaju trezore neputa u korjenja
i medvjede, dobroćudne domare,
u špiljskom ne prekineš drijemežu!

Oprezno, zaboga, oprezno
koračaj pahuljastim koracima ushita!
Neka svaki koračaj
bude lepet leptirovih krila,
a svaka želja puna mirisna peluda!

Kad napuštaš šumu,
samo ono što ti u srce stane
ponesi iz nje!
Šuma u tebi lakše će razumjeti
šumu u planini!

 

[zokxy]

 
A kako šumari u zadnje vrijeme ostave šumu nakon sječe to je ko slon u staklari! Granje posvuda, šiblje, kaverne u tlu od vučenja debla, vlake kojima ide voda kuda nikad nije išla prije... Upravo u srpnju idem sanirati takvu štetu oko Lepenice

[z355ko]

Da nažalost istina je da se događaju i štete, što je više vanjskih suradnika to je veća mogućnost za nastanak štete, u trci za profitom mahom priučeni kooperanti sa neukim radnicima rade velike probleme. Nažalost na javnim nadmetanjima posao dobivaju oni koji ponude najmanju cijenu izrade i onda jednostavno ne mogu pravilno raditi da bi se uspjeli pokriti, to je naša stvarnost. Kako u svim ostalim strukama , tako i kod nas. Zamisli sad da si prisiljen dati rad na uređenju nekog korita rijeke na licitaciju i dobije  posao neko ko će to napraviti u pola tvoje cijene, što misliš kako bi taj rad izgledao? A kod nas se pokušava nametnuti što više takvih i to u svim segmentima proizvodnje. Ako im se prigovori na kvalitetu onda idu i prijetnje tipa ono kao jednostavno jedan dan nećeš izaći iz šume ili ja sam si dobar s Pavelićem pa ću njega zvat budeš li piz...o, ili hoćeš da odem pa ti objašnjavaj zašto nije posao napravljen i tako u tom stilu. Srećom šuma se brzo revitalizira.

[Sabina]

sjemenke bukve u svojoj košarici, inače te su sjemenke vrlo ukusne i hranjive

Ovo sam jednom probala i zaključila da ima isti ukus kao i marun...nisam imala pojma da je bukva...svaki dan nesto novo naučim

[z355ko]

tek da ne umre tema, evo jedne pjesmice na koju sam , onako usput naletio:

Grigor Vitez

Kad bi drveće hodalo,
Šume bi se razilazile na sve strane.
Drveće bi hodalo,
A mahale njihove grane.

Kad bi drveće hodalo,
I parkovi bi šetali nedjeljom sa šetačima,
A možda bi i zaigrali malo sa igračima.

Kad bi drveće hodalo,
Među pticama bi došlo do velike pometnje,
Jer bi i gnijezda krenula u šetnje.

Kad bi drveće hodalo,
Ja bih pisao naranči s juga
Nek dođe kod moga bolesnog druga.

[z355ko]

da ne bi sve ostalo na poeziji, nekakav se šumar potrudio napisati i mali prozni sastav kojeg prenosim u cjelosti, najviše zato jer su taj skromni uradak odbile sve veće novine pa evo ga:
"UPRAVA KOJA NE ZNA KAMO ĆE,  TAMO I DOĐE

Doba kada vlada tehnička Vlada u svim državnim firmama je razdoblje kada su radnici mirni. Sve aktivnosti oko restrukturiranja, reograniziranja, kadroviranja zaustavljene su i ostavljene pobjednicima predstojećih izbora. Jedino u HŠ d.o.o. nema mira.
Još na početku svog mandata čelni ljudi najavili su dubinsko snimanje (due diligence), pa onda restrukturiranje, reorganiziranje i racionalizaciju firme. Usta su bila puna priča o previše ljudi na čelnim mjestima, a premalo na terenu, prevelikim dubiozama u firmi, prevelikim rashodima…, a premalim prihodina.
Na kraju mandata može se reći da je malo toga dobroga napravljeno. U stvari jedino dobro što je napravljeno je što se svetim kravama pokazalo da nisu svete, a onda su se po inerciji stvari posložile .
Najviše je nastradao stručni kadar i to onaj koji je najviše na terenu, koji najviše povuče kada treba izvršiti plan.  Njih se još uvijek proglašava viškom, premješta na nesistematizirana radna mjesta, prijeti prijavama, a sve to „uz njihovu“ suglasnost. 
Počelo je famoznim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (2013.g.) u kojemu se degradirane šume ( a takvih je dosta u priobalju od Istre do Dubrovnika, pa u Lici i Kordunu – nekoliko stotina tisuća hektara) i šumska zemljišta jednostavnom odlukom mogu prenamijeniti u poljoprivredno zemljište.  Zbog toga je u tim krajevima navala za zakupe zemljišta u svrhu pašarenja, pa čovjek dobije dojam da se šumarije pretvaraju u stočarske farme unatoč tome što postoji velika površina zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na tim područjima. Novci koje HŠ d.o.o., odnosno država zarade nisu ni sjena onom što bi se zaradilo kad bi to zemljište bilo pošumljeno.   
Vjerojatno su čelni ljudi u Ministarstvu poljoprivrede (u kojem se čudnim odlukama našlo šumarstvo, ali ne i u nazivu) i HŠ d.o.o. mislili kako će se time riješiti tih površina koja ne donose trenutnu dobit u kubicima drvne mase, pa su krenuli u reorganizaciju HŠ d.o.o. i to po sistemu APP – ako prođe – prođe,  s dinamikom provedbe pokušaja i pogrešaka.
U svrhu toga su napravili kategoriziranje pojedinih šumarija. Izvor nam je rekao da “... ta ideja nije loša, ali je loše odrađena i parametri koji su uzimani za izračun pojedinih kategorija su nestručni i netočni. A da se ne govori o tome da su šumarije u Dalmaciji zakinute . Za njih čak nije ni obavljen izračun kategorije pa je rezultat  toga višak inženjera šumarstva.Da stvar bude bolja, precedura donošenja tog Pravilnika je pogrešna i na traženje ministra Mrsića kojem je taj pravilnik dat na savjetovanje, Pravilnik je poslan da sud donese konačni pravorijek. Što ako sud kaže kako je taj Pravilnik ništavan i da se sve mora vratiti kako je bilo?“
Naš izvor nam je objasnio kako je kategorizacija pokazala da u nekim šumarijama ima viška revirnika, a u nekim manjka.  I da je Uprava Hš d.o.o. početkom 2015. raspisala interni natječaj za popunjavanje praznih mjesta na koji se nitko iz HŠ d.o.o. nije javio. Kako saznajemo razlog je što revirnici nisu znali tko ide, tko ostaje. Osim usmenih telefonskih razgovora  koji su bili nalogodavni -  nije bilo objašnjeno po kojim se kriterijima određuje tko ide, a tko ostaje u svojoj šumariji. Što upućuje na kršenje Zakona o radu (ZOR).
Nakon toga su HŠ d.o.o. oglasile javni natječaj za revirnike i primljeno je 88 novih (starih) inženjera šumarstva.
„Ne bi to bio nikakav problem. HŠ-u trebaju inženjeri, posla ima, ali je problem što se sad javlja višak inženjera jer se nisu premjestili oni koji su prekobrojni u svojim šumarijama. Ovih dana je u tijeku pozivanje ljudi telefonom da uz svoju suglasnost pristanu na premještanje na nesistematizirana radna mjesta, na radna mjesta koja su po više od 100 km udaljena od njihovih mjesta stanovanja. Ništa se ne dobiva „službeno“ , pa su ljudi zbunjeni i pod pritiskom. Teško je tako uredno obavljati svoj posao. Ima radnika manje (oko 1300), a sve je više posla na terenu. Povećan je sječivi etat, ali i loša organizacija posla, previše svakodnevnog administriranja i manja kontrola u proizvodnji gdje se događaju novci. Dodajmo k tome da se traži od stručnog kadra da uskaće gdje god nedostaje radnika (osim sjekača i traktoriste), pa se dešava da se radi više poslova odjednom (možemo to nazvati multipraktik radnik). Nemojte shvatiti kako se mi šumari bojimo rada, da ne želimo raditi, ali da baš moram ja kao inženjer istovremeno biti i poslovođa i čuvar šume, a i odrađivati svoj posao... malo čudna organizacija, morate priznati  ispričao nam je naš izvor. Doprinos tome je nepostojanje opisa poslova za radna mjesta u HŠ, što je uzrok provođenja mobinga po horizontali i vertikali, samo morate pronaći metu – radnika.
Pored revirnika spominju se čuvari šume čiji se broj vezuje za broj revirnika u HŠ.  Tako se javlja problem u šumarijma kojima je smanjen broj revirnika . Tu sad, po izračunima Uprave HŠ (predsjednik nam je matematičar!), ima viška čuvara šuma.
S obzirom na to da se ova sad već tehnička Vlada stalno poziva na poštivanje zakona i držanje reda postavlja se pitanje je li ministar Jakovina uopće pročitao Zakon o šumama (ZOŠ)? Prema ZOŠ-u šumu i šumsko zemljište u vlasništvu RH HŠ d.o.o. moraju čuvati. Moraju njime gospodariti pažnjom dobrog gospodara. A oni niti mare, niti su dobri gospodari. Tako se pojavljuje sve veći broj šteta u šumi od nepoznatog počinitelja. Lugari na revirima uglavnom ne rade svoj zakonski posao kako ne bi bili neposredni očevidci onog nezakonitog što se događa na terenu.
Prošlog i pretprošlog  ljeta je bila napeta situacija s beračima smilja. Premali broj ljudi nije mogao pokriti sve površine obrasle smiljem.  Problemi još uvijek traju jer se pojačava trend sadnje smilja,  uzgajivači smilja su otkrili da su im najbolje sadnice one koje iščupaju iz prirodnog staništa, a broj čuvara šuma i revirnika se nakon trećeg kvartala u Dalmaciji smanjio. Država je vlasnik i gljiva, lavande, humusa, kamena, različitih šumskih plodova, i dr. nedrvnih proizvoda, a tko s njima gospodari, čuva ih i štiti u interesu RH kada su sada eto po namjeni poljoprivredno zemljište?
Nas obavezuje Natura 2000, Ekološka mreža i Kyoto obaveze prema EU i prema ZOŠ-u i nekim drugim nacionalnim zakonima i podzakonima, a Uprava se ponaša kao da će to raditi u našim šumama netko drugi. 
Kada se radilo o brojnim otpuštanjima do prošle godine onda je „svevišnja Uprava“ taj svoj postupak stručno definirala kao racionalizaciju zbog uvođenja novih tehnologija, video nadzori, GPS nadzori kod automobila, nadzori na računalima i sl., a danas kada premješta lugare i revirnike to je zato što je našla svoje kriterije za novu kategorizaciju organizacijskih jedinica. Uglavnom, sve što ova Uprava radi u cilju je stvaranja „neprijateljskog“ okruženja s radnicima. Postavlja se onda logično pitanje; kako je moguće revitalizirati šumsko gospodarstvo u neprijateljskom okruženju?
Kada se javno od šireg šumarskog kruga posumnjalo u  ispravni put transformacije Društva HŠ d.o.o. na inicijativu sindikata koji djeluju u tvrtci došlo je u prosincu 2014.g. do potpisivanja tripartitnog Sporazuma o reguliranju prava i obveza između sindikata, Uprave i resornog ministarstva. Jedan od ključnih zadataka bio je i ostao izraditi certifikat izvrsnosti za HŠ ISO 9001 koji je obuhvaćao segmente kao što su; optimizacija broja zaposlenih, analiza zatečenog stanja interne legislative, ocjena tehnoloških procesa, a sve to u skladu sa zakonima i drugim aktima koji se odnose na proizvodni potencijal šumskog gospodarenja na šumsko-gospodarskom području u vlasništvu RH. Konkretni zadatak, uz osiguranje socijalnog mira trebalo je obaviti do kraja lipnja o. g., ali kako onda tako i sada ništa se nije napravilo zbog neodgovornosti Ministarstva poljoprivrede i Uprave HŠ d.o.o.
U svemu ovome ako se vratimo na core business, ključni dokument koji na nacionalnoj razini 10-godišnjim razdobljem usmjerava šumsko gospodarenje je Šumsko-gospodarska osnova područja RH (2006-2015). Po ovome dokumentu kojega izrađuju timovi šumarskih stručnjaka zajedno s vlasnikom, tj. RH, zakonito poslovanje HŠ d.o.o. vrlo je upitno. Iz izvora bliskih HŠ-u i ministarstvu inspekcija u šumarstvu i lovstvu ustanovila je na terenu niz vrlo ozbiljnih propusta i namjera koji podliježu kaznenim odredbama Zakona o šumama (ZOŠ) i drugih zakona. Evo vrlo ozbiljnih navoda o kojima se javno priča po kuloarima u šumarskom i drvnom sektoru;
   Utvrđene su u odnosu na propise nezakonite sječe u količinama većim od 1 mil. m3/god. Na 50 % podružnica HŠ d.o.o. i to najvrjednijih vrsta drveća čija konjunktura na tržištu drvne sirovine stalno raste. No, unatoč takvom tržištu cijene drvnih sortimenata u HŠ su ostale iste, a u odnosu na okruženje niže su za 30-40 %. Mada, svi nalazi inspekcije ukazuju kako je drvni fond devastiran jer je posječena glavnica najvrjednijih vrsta drveća.
   Radovi uzgajanja šuma (zeleni radovi) koji su obvezni ne izvršavaju se, što će u vrlo bliskoj budućnosti  štetiti interesima RH (procjena oko 100 mil. kn).
   Hrvatske šume d.o.o. sudjeluju u nezakonitim radnjama oko godišnjih ugovora s drvnom industrijom (DI) jer svojom neekipiranošću i ne kontroli progledavaju kroz prste izvozu oblovine u EU i trećim zemljama (umiješanost i carine) u količinama većim od 25 % ugovorenih na godišnjoj razini. Tako su prošle godine Pavelić i Jakovina na graničnom prijelazu u D. Miholjcu morali carini osobno objašnjavati zašto je nekoliko kamiona pilanskih trupaca deklasirano u ogrjevno drvo.
   Ukidanjem službe nabave u HŠ d.o.o. otvoren je prostor netransparentnoj komercijali i nezakonitostima što je suprotno direktivama EU – cilj je pogodovati pravnim i fizičkim osobama, sve na štetu Društva HŠ d.o.o. Inspekcija je na reviziji velikog uzorka kupoprodajnih ugovora s DI otkrila štetu protiv interesa RH u visini od preko 400 mil. kn. U poreznom smislu šteta za proračun RH značajno je veća zbog umanjenog poreza (PDV).
   Šumarska inspekcija na terenu nije ekipirana i ne obavlja svoj posao uredno i u dinamici sukladno poslovnim događajima jer bi po njihovim zapisnicima sve bilo jasno kao dan. Zato počesto njihovu ulogu zbog lokalne dramatike preuzima DORH ili MUP zbog anonimnih dojava, a zapravo radi se o potpunoj operativnoj nestručnosti, privid je kao da se nešto radi i nadzire, a stvarno sve se zataškava ili obustavljaju daljnje radnje. Kako i ne bi kad je po ustrojstvu krajnji šef svih šumarskih inspekcija resorni ministar Jakovina.
U HŠ d.o.o. stvari se zataškavaju uz pomoć Sektora interne revizije i Sektora komercijalnih poslova na čija čelna mjesta je predsjednik uprave HŠ Ivan Pavelić doveo i zaposlio izvana ljude bez natječaja, iako je to bilo protivno uredbi Vlade o nezapošljavanju novih ljudi u tvrtkama u većinskom vlasništvu države.
   Ovakvim nezakonitim postupcima ugrožena je tvrtka i njezini radnici i s pravom se postavlja pitanje održivosti HŠ d.o.o. Tko će sve ovo sanirati?
U pogledu toga ZOŠ je vrlo jasan – kada ne siječeš prirast već glavnicu drvnog fonda onda se sječa mora zabraniti, biološka obnova šuma (zeleni radovi) propisani 10-godišnjim planovima moraju se izvršavati, u suprotnom nadležne institucije trebaju pokrenuti mjere za primjenu sankcija od kojih se primarno uklanjaju osobe koje to čine (u ovome slučaju odgovorne osobe su upravitelji šumarija, voditelji uprava i Uprava HŠ d.o.o.).
Kako je tvrtka HŠ totalno centralizirana rezultat svega ovoga je nestručan pristup Uprave na zakonito poslovanje Društva što ima za posljedicu ugrožavanje šumarske proizvodnje u smislu potrajnosti u pridobivanju i korištenju  proizvoda od šumarstva.
Naš izvor nas je upozorio da je možda ovakvo stanje u HŠ s razlogom. Naime nedavno se pokrenulo osnivanje nove tvrtke (nije tvrtka kćer!)  Hrvatsko drvo d.o.o. (HD) koja bi skupa s ostalim drvoprerađivačima prodavalo drvo, a HŠ bi vodile glavnu riječ (sa samo 25 % osnivačkog udjela).
Ostale navedene djelatnosti kojima bi se  firma HD bavila navedene su i u Izjavi o osnivanju i kojima se također bave HŠ.  Nije li ovo kartelsko udruživanje protivno i Ustavu RH u kojemu stoji kako je šuma od interesa za RH.
Naš izvor nas je podsjetio na prošlogodišnju aferu s davanjem u zakup apartmana privatnoj tvrtki Krula d.o.o. kojima su HŠ do tada gospodarile. Kako stvari stoje još se ne vidi da je pozitivna stvar što se to dalo u zakup. Zakupoprimac Krula d.o.o. i nakon protekle dvije turističke sezone nije uplatio HŠ d.o.o. niti jedne lipe po osnovu zakupnine.

Ovo bi bila istinska kronika slučaja HŠ d.o.o., a ne hvalospjevi koje smo imali prilike čitati u jednom časopisu prije tjedan dana od strane člana nadzornog odbora iz Požege riječi su našega šumara, sugovornika. U HŠ d.o.o. zbilja je da imamo jadne i poniženi ljude – radnike i struku koja se sustavno uništava. Uravnotežena sreća jedne firme posljedica je ostvarene pravednosti i čuvanja dostojanstva radnika. Ali u šumarstvo u Hrvatskoj došli su neki ljudi s nekom novom matematikom koja imperativno vidi samo novac i novac. Strelice koordinatnog sustava loših matematičara okrenute su prema sredini, obrnuto svom rastu u beskonačno. Centralizam je davno izišao iz mode, kao i put u središte zemlje. Ekonomija bez ljudi, nije ekonomija. Šuma i ljudi – ulaganje je u održivu budućnost. A u ovim nekim čudnim vremenima caruje; zavist, cinizam, ironija, osornost, apsurd, poražena stručnost i intelektualizam, lažne vrijednosti, centralizacija, one man show…
Struka i šuma u današnjim uvjetima stanja okoliša i Društva traži veća znanja nego ranijih vremena, čiji fokus promjene je čovjek – radnik. Na žalost, naši radnici u HŠ d.o.o. žrtve su autokratskog ponašanja „instant menadžera“.

U jednom od 574 državnih revira, listopad 2015.

[elvis]

Hrvatske šume ostvarile su u ovoj poslovnoj godini 2.084,7 milijuna kuna prihoda (1% manje nego u 2014., ali 7% više u odnosu na godišnji plan). Dobit prije oporezivanja iznosila je 235,2 milijuna kuna, a nakon 186,4 milijuna kuna. Prosječna neto plaća po radniku iznosi 6.006 kuna i u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću u Republici Hrvatskoj, koja iznosi 5.710 kuna, viša je za 5%. » Poslovni

http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/hrvatske-sume-ostvarile-najbolji-rezultat-u-povijesti--tvrtke-prosjecna-placa-radnika-preko-6-tisuca-kuna-313280

[z355ko]

kako je zanimljivo kad se nađe ovakav članak u novinama
no što se krije iz toga? jesu li lažni ovi pokazatelji, ne nisu lažni, istiniti su u potpunosti, ostvaren je taj prihod i ta prosječna plaća
zašto onda ovo uopće pišem?
Tko je otpočetka čitao ovu temu shvatit će da su šume u Hrvatskoj izuzetno očuvane i to pažljivim radom generacija šumarskih stručnjaka koji su kroz razne države i režime uspjeli očuvati šume.
Matematički gledano to baš nije dobro, dakle matematičari mogu bolje.
Zamislimo nešto jednostavnije, da u frižideru imamo hrane za deset dana, taman toliko koliko nam treba za cijelu obitelj, te se svakih 10 dana zaliha obnavlja.
Tada jedan član obitelji počne govoriti kako mu je malo i da treba više i svi počnu trošiti više i onda osmi dan više nema ništa, pa svi gladuju dva dana dok dođu nove zalihe. Da , ova je ekipa prodala u 7 godina količinu koja je predviđena za 10 godina, i sad postoje dva scenarija, ili će se slijedeće 3 godine proizvoditi manje ili će doći do poremećaja u potrajnosti. Albanija je zabranila sječu slijedećih 10 godina zbog ovakvih pretjeranih eksploatacija vrlih ekonomista i menađera i sad će 10 godina imati figu(albanci, austrijanci trljaju ruke)
što se tiče

[milić]

Slažem se u potpunosti s tobom. Bravo!

Korekcija, ne slažem se s jednom sitnicom.
Piše se menadžer, a ne menađer. 

[Kont]

Mislim da je dobro napisano. Menadžeri su oni koji su završili škole za managment izvan Hrvatske, a menađeri su ovi naši. Kod nas su se preko noći u menađere preimenovali dojučerašnji poslovođe, mali i veći rukovodioci, direktori itd. Vozači su se preimenovali u generale