Šume u Hrvatskoj

[z355ko]

Odlučio sam se za otvaranje ove teme najviše zbog toga jer se o šumama doista malo zna , a i ono malo što se zna često se pogrešno tumači.
Nad šume u Hrvatskoj su se sada nadvili crni oblaci , oko na njih su bacili grabežljivci, predatorii za koje svjedočimo i da proždiru i ostale strukture našeg društva, no o tome malo kasnije, za početak ipak da kažem nešto o našim šumama.

pogledajte emisiju o tome na: http://mreza.tv/oluja-ozane-basic/ odaberite emisiju od 10.04.

Dakle, šume su živi organizam, šume su šumsko tlo suvislo obraslo šumskim drvećem i grmljem prizemnim rašćem i mikroorganizmima koji zajedno tvore tzv biocenozu , gdje se trajno proizvodi drvna masa i općekorisna dobra. U šumi vlada ravnoteža i uzajamni odnosi između životne zajednice.
To je najsloženiji ekosustav na svijetu.
Šumom mora gospodariti šumarska struka jer jedino šumari doista znaju sa šumom, a to su dokazali sačuvavši naše šume, pa sad imamo najočuvanije šume u Europi , a možda i u svijetu.
Zakon o šumama iz 1897. godine kaže: da se šumom mogu baviti samo akademski obrazovani stručnjaci.(taj je zakon donesen nešto ranije , 1891. no u Hrvatskoj se primjenjuje od 1897.g. )
Najprije je bilo šumarsko učilište u Križevcima, ali donošenjem spomenutog zakona , osniva se već 1898.g. ŠUMARSKA AKADEMIJA U Zagrebu i ona do dana današnjeg "proizvodi" šumarske inžinjere.
Naše su šume prirodne šume, 98% naših šuma su prirodnog porijekla , sačuvane posebnom brigom naših šumara. Šume imaju vrijednost u drvu, ali se zna i da trideset puta veću vrijednost one imaju kroz općekorisne funkcije , za sve nas i našu životnu okolinu šume su prava blagodat.
Šumama u Hrvatskoj šumari gospodare potrajno, pažljivo birajući stabla koja će se sjeći i ostavljajući uvijek dovoljno da se šuma za kratko vrijeme može obnoviti , opstati i ostati prirodna.

[z355ko]

što o šumama kaže ustav RH: čl. 52
"Članak 52.
More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.
Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti."
 nadalje u zakonu o šumama se kaže:
"ZAKON O ŠUMAMA
 
I. OPĆE ODREDBE
 
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaga­nje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti.
Članak 2.
(1) Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.
(2) Šume i šumska zemljišta zaštićuju se i koriste na način određen ovim Zakonom i posebnim propisima.
Članak 3.
(1) Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način uprav­ljanja i gospodarenja.
(2) Općekorisne funkcije šuma jesu:
– zaštita tla od erozije vodom i vjetrom,
– uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te sprečavanje bujica i visokih vodnih valova,
– pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom,
– povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost,
– pročišćavanje onečišćenoga zraka,
– utjecaj na ljepotu krajobraza,
– stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje,
– osiguranje prostora za odmor i rekreaciju,
– uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnog i seoskoga turizma,
– očuvanje genofonda šumskoga drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze,
– očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza,
– podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.) šumovitog krajobraza,
– ublažavanje učinka »staklenika atmosfere« vezivanjem ugljika te obogaćivanje okoliša kisikom,
– opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkoga kapitala velike vrijednosti te
– značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica."
da ne citiram dalje sam zakon tu ću stati, no ako neko želi detaljnije proučiti može to na stranici:http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/290164.html
mislim da bi daljnje citiranje zakona o šumama zapravo odbilo čitatelje od daljnjeg čitanja ove teme, pa prelazim praktičniji dio , odnosno kako to u stvarnosti izgleda, kako se to šumari brinu za šume.

[z355ko]

mala digresija
upravo sam vidio odluku predsjednika uprave HRVATSKIH ŠUMA d.o.o. kojom se odobrava isplata stimulacije radnicima za uspješno obavljen posao u prošloj godini , a na osnovu ostvarene dobiti HŠ od oko 100 000 000 kn, stimulacija je u iznosu od 1(slovima= jedne ) kn, pa neka bude znano cjelokupnoj javnosti kako je to kad predator preuzme vođenje neke tvrtke.

[z355ko]

Pa kako to šumari na znanstven i stručan način gospodare šumama?
Zapravo je jednostavno, korak po korak ću pokušati objasniti kako.

Da bi uopće bilo moguće gospodariti nekim šumama te šume je potrebno najprije urediti, doduše gospodari se i neuređenim šumama ali to se svodi na puku zaštitu i očuvanje zatečenog stanja. Uređenje šuma podrazumijeva snimanje postojećeg stanja na nekoj šumskom cjelini, te na osnovu utvrđenog stanja šumarski stručnjaci posebno educirani za te poslove , daju smjernice za daljnje upravljanje šumom na tom području. Dakle rade se terenske izmjere svih stabala na tom prostoru, ustanovljuje se prirast,istražuje se sastav tla, nagib, ekspozicija i još čitav niz čimbenika bitnih za tako složeni ekosustav, nakon toga se objavljuje(takozvana šumarska biblija) OSNOVA GOSPODARENJA za neko područje(na primjer svima vam je poznato da se smetlište Marišćina nalazi u šumi Lužina pa se za to područje osnova gospodarenja zove: ŠUMSKOGOSPODARSKA OSNOVA ZA GOSPODARSKU JEDINICU LUŽINA)
Ta debela knjižurina sadrži sve potrebno za gospodarenje tom cjelinom, od povijesti tog područja pa do sadašnjeg stanja i propisa kojih se treba strogo držati kako bi se zadržala što bolja očuvanost i eventualnim zahvatima što manje narušio prirodni slijed, a da se ipak i nešto zaradi. Naravno naglasak je na čuvanju i zaštiti , te na mjerama kojima bi se moglo utjecati da ta šuma bude kvalitetnija, pazeći pritom da te šume što više ostanu prirodne, bez unošenja vrsta i jedinki koje nisu tu prije živjele . Nekad to nije moguće, pa na mjestima koja su zbog kojekakvih razloga ostala bez šumskog pokrova, šumari formiraju umjetno podignute sastojine što sličnije onima koje se mogu naći u okolici ili u nekim slučajevima unose se takozvane pionirske vrste, jednine koje zapravo mogu opstati na neki terenima.

Takav način gospodarenja je u koliziji sa sadašnjim zahtjevima lakomih ekonomista i tržišnom ekonomijom, koji sve podređuju brzoj i što većoj  zaradi sada i odmah, ne vodeći računa što će nam ostati za sutra. Jedan takav "matematičar" je upravo zasjeo na "tron" uprave HRVATSKIH ŠUMA d.o.o. s ciljem da ostvari što veći profit  i tako napuni uvijek gladni proračun(a i svoj đep). Tim načinom neće samo uništiti dugogodišnji trud šumara, već će zasigurno promjeniti i demografsku strukturu ruralnih područja u kojima najčešće žive obitelji šumara , ali i obitelji zaposlenika u srodnim djelatnostima, pa možemo očekivati i gašenje čitavih naselja (nap u Gorskom kotaru).

[elvis]

Takav način gospodarenja je u koliziji sa sadašnjim zahtjevima lakomih ekonomista i tržišnom ekonomijom, koji sve podređuju brzoj i što većoj  zaradi sada i odmah, ne vodeći računa što će nam ostati za sutra. Jedan takav "matematičar" je upravo zasjeo na "tron" uprave HRVATSKIH ŠUMA d.o.o. s ciljem da ostvari što veći profit  i tako napuni uvijek gladni proračun(a i svoj đep).

Već sam bio krenuo pisati komentar da je za dobro stanje naših šuma zaslužniji  izostanak "matematičara", odnosno predatora nego trud šumara, jer što jedan lud pokvari ni sto pametnih ne mogu popraviti. 

[z355ko]

Elvis, dugo sam razmišljao što ti odgovoriti, kroz našu svijest o šumama i šumarima provlači se teza, krivnja, da šumari u stvari bespoštedno eksploatiraju šume i da šume ustvari treba štititi od šumara, što je poptpuno pogrešno i zlonamjerno, no krenimo redom:
u zadnje vrijeme niču raznorane javne ustanove za zaštitu prirode , koje se bave zaštitom utoliko što zapravo ništa ne rade pa se šuma sama prirodno obnavlja dok oni sade cvijetiće po Opatiji (što ne bi to trebali raditi parkovi i nasadi?) ili pak prstenuju ptičice(a što onda rade razne ornitološke udruge) i uglavnom su svrha sami sebi i novac iz proračuna uglavnom ide na njihove plaće i održavanje šminkerskog voznog parka. Jalove ustanove si mogu to priuštiti je se bave područjima gdje je zaštita jedina svrha i namjena,  područja koja su im dodijeljena očuvana su dugogodišnjom pažnjom upravo šumara u šumarskim poduzećima.No da se sad previše ne zadržavam na tim anomalijama koje su nam se prilijepile kad smo osnovali državu, radije ću reći nešto o šumarima.
U našem sadašnjem društvu postoji potreba za drvom, kao što je i u prijašnjim društvenim uređenjima postojala potreba za uporabom drva u razne svrhe, zapravo možemo reći da oduvijek postoji potreba za drvom i da kroz cijeli ljudski vijek postoji potreba za proizvodima od drva, pa se može reći da je drvo: koljevka tek rođenom djetetu, stolica na kojoj sjediš, stol za kojim objeduješ , krov iznad glave, veslo na tvojoj barci , ograda ...... i na kraju lijes u kojem te pokopaju.

Oduvijek se je drvo koristilo da nama bude udobnije, drvo je dakle bogatstvo koje pripada svima nama i UPRAVO TU ŠUMARI DOBIVAJU SVOJE PRAVO ZNAČENJE jer kako DOBITI drvo, a ne  UNIŠTITI šumu ?

Šumi ljudi ne trebaju, šume su postojale oduvijek i prirodno  se obnavljaju. Ljudima šume trebaju, pa se nalazimo u velikoj dilemi kako koristiti šumsko bogatstvo, a da ne uništimo šume. Kako dobaviti dovoljno ogrijeva za grijanje, dovoljno trupaca za pilane ,  a opet ostaviti dovoljno da imaju i naša djeca. Svima je znan primjer Velebita, zapravo one strane Velebita prema moru gdje su nesmiljeno sjekli Mlečani i potpuno je ogolili. Primjera ima i u tzv. zapadnoj Europi gdje su prirodne šume gotovo potpuno nestale, predatorski uništavane od raznoraznih pohlepnih menađera i korporacija koje su imale samo jedan cilj PROFIT. Mi smo šume naslijeđene od naših djedova čuvali i očuvali do dana današnjeg kroz razne sisteme  i možemo se time ponositi. Tijekom vremena postojale su razne organizacije i poduzeća koja su se bavila šumarsvom na ovom području pa ću o tome u slijedećem nastavku.

[elvis]

Vjerojatno sam se krivo ili barem nejasno izrazio. Nije moja teza da su šumari beskorisni ili da ništa ne rade nego da se ne mogu suprotstaviti, barem ne uspješno i/ili dugoročno, "poduzetničkim predatorima".

Ako se pojavi dovoljno jak "igrač" za dobrom političkom zaleđinom,  koji želi svake godine 10-20-30-...% rast "proizvodnje" i nije ga briga što će biti poslije njega ... mogu šumari raditi najbolje što mogu ali šume će na kraju nestati. 

[z355ko]

da , hm
izgleda da se ni ja nisam dobro izrazio
dakle u sadašnjim uvjetima rast proizvodnje za 10 , 20 , pa i 3O % je ne samo moguć nego i poželjan(kako u kojem kraju)jer se koristi manje od školski (znanstveno) dopuštenog, no ono što se želi, je uništiti šumarsvo Hrvatske i upravljanje šumama prepustiti kojekakvim međunarodnim korporacijama za 1 (jednu) kunu.
 Na isti onaj način kako je uništena Hartera, Torpedo , 3 maj i ......(dopuni sam), na isti onaj način kako je to provedeno u pedesetak zemalja svijeta, otete su banke, poduzeća, šume i vode , sve,  a stanovnici svedeni na razinu roblja i na kraju su žedni vode, pored vode u potoku(prisjetite se južne Amerike , posebno Argentine, Čilea).

Ideja ili zamisao je da se upropaste i  rasformiraju HŠ ili jednostavno da se djelokrug rada HŠ preda u ruke međunarodnim korporacijama i to podjelom na Ravničarske jednodobne šume bogate hrastom i nekim vrijednim ravničarskim sastojinama,koje bi preuzela jedna grupacija,  te na gorske preborne šume bogate jelom, smrekom, bukvom, da se iz njih u što kraćem vremenu izvuče što više, dok bi se treći dio takozvanih primorskih i kraških šuma prepustio na upravljanje nekakvim ustanovama jer se tamo nema što ukrasti, jedino što bi se neke površine izlučivale najprije s namjerom da se zasade nekakvi maslinici , a kad bi masline propale ili bi ih spalili jednostavno bi napravili hotele i dalje se scenarij zna. To je namjera, a ne slučajan slijed događaja. Namjera, a ne nesposobnost ili nemar ili neznanje. to je PLAN.

[Rijeka]

Kako se uopće zna koliko se smije sjeći, kako se do te količine dolazi?   

[z355ko]

Kroz povijest , šumarstvom su se u našim krajevima bavili razni pojedinci "vlastelini"  ustanove i poduzeća, teško mi je sad generalno pisati za cijelu Hrvatsku pa ću se, povijesno, osvrnuti na ovaj naš kraj, mislim da je u svim krajevima bilo manje više isto samo se radilo o drugim imenima.U ovim našim krajevima šume su većinom pripadale Frankopanima (do1671 godine). Nakon njihove smrti šume konfiscira austrijski dvor i osniva se komorno dobro. Nakon toga šume preuzima mađarski grof Batthyany, pa kasnije Thurn Taxis, Negovetić, zapravo i još neki manje poznati vlasnici, već kako koji dio . Poslije 1872 neke dijelove šuma kupuju mještani za svoje potrebe , osnivaju se zemljišne zajednice, neke dijelove koriste tadašnje općine. Nakon I svjetskog rata situacija se dodatno komplicira uspostavljanjem granice Jugoslavije i Italije te ima raznih vlasnika koji svaki na svoj način pokušava upravljati tim vrijednim posjedom, šume se kroz to  vrijeme koriste za lov i nešto za brodogradnju, pristupačnije dijelove eksploatiraju privatne tvrtke-pilane i lokalne zajednice za ogrijev i građu za gradnju kuća, razvojem tehnologija šuma postaje sve zanimljivija kao sirovina pa niču pilane po selima Gorskog kotara, ali i u šumama da budu što bliže sirovini. To je vrijeme početaka organiziranog šumarstva kakvo danas poznajemo.

[z355ko]

Poslije drugog svjetskog rata, šumama upravljaju NOO(narodnooslobodilački odbori) i to do 1947. godine kad se osnivaju ŠIPOVi (šumskoindustrijska poduzeća) ,već godinu dana kasnije osnivaju se šumska gospodarstva i u Rijeci je to šumsko gospodarstvo Viševica. 1949. godine ŠG Viševica se raspada na više ŠG i to : ŠG Delnice, ŠG Bitoraj, ŠG Viševica (stanuje u Rijeci),u se vrijeme nakratko osniva kotarsko šumsko gospodarstvo Tuhobić,  da bi već 1950. godine ponovo zaživilo ŠG Viševica s upravom(direkcijom) u Rijeci. To traje svega 4 godine i nakon toga šumarije koje su bile u sastavu posluju samostalno i to do 1960.g. kada se osniva šumsko gospodarstvo Delnice, ono traje do 1985. kada se prefolmulira samo naziv i unutrašnji ustroj dok sve ostalo ostaje manje više isto(riječ je o formiranju famoznih OOURa), to traje do 1.1.1990. g kada se formira javno poduzeće Hrvatske šume. Javno poduzeće je nekako svima trn u oku, ne samo šumarsko već i ostala, te se tvrdnjom da moderan svijet ne poznaje javni oblik vlasništva 2002.g. javno poduzeće otima svima nama i pretvara u trgovačko društvo u 100% vlasništvu REPUBLIKE HRVATSKE(tko je vlasnik pa REPUBLIKE HRVATSKE?). To je bio zbilja najkraći mogući prikaz povijesnih transformacija upravljanja šumama, iz toga se može i isčitati da su tu uvijek imale ulogu nekakve političke garniture i da se nastojalo na razne načine organizirati šumarstvo, izvlačiti dobit, no od početaka organiziranog šumarstva uvijek su poslovi sa šumama povjeravani šumarskoj struci, bilo je raznih političkih pritisaka da se poveća proizvodnja, da se što više izvuče iz šuma sa što manjim ulaganjima, no nikad  niko nije imao namjeru sve šume oteti ljudima Hrvatske, dosad. Sve je formalno započelo sa poduzećem "Sunčane šume", no o tome u slijedećem nastavku.

[z355ko]

Riječanka hvala na pitanju
da to malo pojasnim, u uređenim šumama temeljem izmjere, kod izrade osnove gospodarenja utvrđuje se i prirast, te na osnovu tih podataka može se reći koliko se šume(drvne mase) može sjeći, a bez da se naruši prirodna ravnoteža. Ta drvna zaliha predviđena za sječu naziva se još i etat i u ovim našim šumama ona se utvrđuje za 10 godina, dok je kod slavonskih šuma situacija malo drugačija( 10 i 20). Etat je  propisan osnovom, no dopuštena su i određena odstupanja i tu se nalazi prostor za neko manje povećanje proizvodnje, već kako u kojem području, a i stoga što su u pravilu uređivači dosta oprezni kod određivanja etata i uvijek je etat  manji od prirasta. Obično kažu da je 10 godina nakon sječe drvna zaliha ne nekom terenu veća nego što je bila prije sječe, čisto iz razloga jer jedno veliko stablo zauzme prostor i svijetlo za desetak manjih stabala koja preživljavaju u donjem sloju, micanjem tog stabla , manja stabalca dobivaju i svijetlo i prostor i naglo krenu rasti pa je zbroj masa tih manjih stabala veći od mase stabla "majke", i tako gurajući se međusobno , prirodnom ili umjetnom selekcijom opet se izluči stablo koje će biti "majka" i osjemeniti površinu pa se krug zatvara.

[z355ko]

2010.g. Jako Andabak osniva poduzeće Sunčane šume, više o tome na linku:http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/hotelski-magnat-jako-andabak-u-djakovu-kupio-600-hektara-suma-116526
kako razna poduzeća koja se bave radovima u šumi niču svako malo, ova vijest nije ništa neobična. Temeljem nekakvih državnih sporazuma REPUBLIKA HRVATSKA vraća nekakve šume đakovačkoj nadbiskupiji, šume koje su joj nekad pripadale(prije drugog svj.rata). To su prekrasne hrastove šume, nakon dugogodišnjeg brižnog njegovanja stasale za sječu(branje masla) i gle čuda upravljanje tim šumama na nekakvom natječaju dobivaju Sunčane šume. Svi smo se tad začudili kako to da su Hrvatske šume propustile takkvu priliku i prepustile upravljanje zrelim šumama hrasta nekoj anonimnoj firmi. No bolje upućenima odmah je sve bilo jasno. Šumarija koja je dotad upravljala tim dijelom morala je gotovo prestati s radom i dio radnika je otpušten, a dio premješten u susjedne šumarije. Još jedna napomena, na linku ste mogli pročitati da je Jako Andabak  nekadašnji osiguravateljski magnat. E sad postaje zanimljivo, direktorica Sunčanih šuma je Marina Popijač , žena Đure Popijača , tadašnjeg ministra gospodarstva. Za zapitati se je jesu li slučajno Sunčane šume dobile to područje ili je ipak bilo malo rada "iza leđa"?
Idemo dalje, već odmah nakon početka rada to poduzeće krši sve uobičajne norme ponašanja i brojni su slučajevi kršenja zakona prijavljeni inspektoratu, ali tek rijetki mediji nešto o tome objavljuju npr.: http://www.index.hr/vijesti/clanak/sumarska-inspekcija-potvrdila-supruga-djure-popijaca-krsila-je-zakon/586377.aspx
i: http://www.index.hr/vijesti/clanak/ultimatum-supruzi-ministra-popijaca-zvizdacima-se-ne-daje-otkaz-vratite-ga-na-posao/585817.aspx

Zašto glavni mediji šute o tome?
Televizija?

Smjenom vlasti i ustrojem nove "vlade" šumarstvo se briše iz naziva ministarstva i samo se podrazumjeva da pripada ministarstvu poljoprivrede, mijenja se i uprava i na čelo dolazi Ivan Pavelić , nekadašnji menađer Heliosa (OSIGURANJA? kakve to veze ima s Andabakom?). Slučajno?
Tada se u svim važnijim medijima počinju otkrivati afere u Hrvatskim šumama, čak se to objavljuje i na dnevniku, no najviše se raspojasao "jutarnji list" čija novinarka koja piše o tome je osobna prijateljica Marine Popijač(slučajno?) ,često ih viđaju na kavi, te se iz globus grupe bez ikakvog skrivanja šire vijesti o rasformiranju Hrvatskih šuma i podjeli na tri dijela, od kojih je na jedan , onaj slavonski najvredniji bacio oko upravo , pogađate Andabak ili možda Sunčane šume , svejedno. Hrvatske šume doživljavaju neviđenu reorganizaciju dosad. Mimo svih elaborata i studija(mislim da ih je bilo oko 5) ustrojava se čudna i nakaradna uprava sa ljudima koji su potpuno neupućeni u šumarstvo.
Tad počinjem shvaćati što se to događalo u poduzećima u Rijeci, medijska hajka, namještanje uprave, podrivanje iznutra, gubljenje poslova , stečaj pa likvidacija, je li to i sad scenarij, meni izgleda da jest. Ljudima se u Hrvatskim šumama oduzimaju sredstva za rad, vozila se rasprodaju i sad se povećavaju troškovi prijevoza , otežano je obavljanje poslova na terenu, čuvanje šuma je gotovo onemogućeno a i mnogo drugih stvari da ih sad ne nabrajam.
Tema je sad tu otvorena i možemo operaciju pratiti uživo, samo se nadam da neće biti po onoj operacija uspjela pacijent mrtav.

[milić]

Bravo z355ko!
Bome ovo je napetije nego krimići Agathe Christie. Nitko ne može bolji krimić smisliti nego mi - Hrvati. Kakva Christieca, vidi amo ova prezimena - Andabak, Popijač, Požderač...

[z355ko]

tako je Miliću
napetije je nego u krimiću
a ta napetost traje, baš danas idu PRVE ekipe ljudi iz šumarija u upravu na dogovor u vezi "poslovno uvjetovanog otkaza uz otpremninu"
no danas možemo drugačije gledati na taj proces otimanja
tamo devedesetih godina kad je uništavana riječka privreda mogli smo misliti da su ta društvena poduzeća doista nesposobna za rad na tržištu
prisjaćam se Torpeda, Linić je tad govorio da to poduzeće samo gomila dugove, da se traktori ne prodaju jer su zastarjeli(no i dan danas normalno rade), no malo se znalo o tome da je uprava bila postavljena s njegove strane ili strane njegovih političkih suigrača, traktori su se tad mogli kupiti samo za gotovinu, devize i gle, čuda odmah nakon raspada Torpeda , traktore se moglo nabavljati po vrlo povoljnim kreditima, John Deere, fiat i da sad ne nabrajam marke postaju dostupniji nego ikad.
a u Rijeci nestaju radna mjesta i ljudi odlaze raditi kojekuda, u Italiju, Njemačku , nestaje potreba za školovanjem tih kadrova, pa treba i manje profesora, manja je potrošnja u trgovinama.
jedno po jedno poduzeće nestaje i svako povlači za sobom još čitav niz popratnih uslužnih, pa sad možemo vidjeti gdje smo, svako od nas ima nekoga u obitelji koji nešto izgubio u tim  turbulencijama i može reći nešto o tome.