Šume u Hrvatskoj

[Garbas]

 

[z355ko]

da sam bio na pravom putu pokazat će vam i nova emisija "oluja" tv mreže od 19.5. gdje njihova novinarka prilično duboko zaviruje u zečju rupu, pa evo je:

http://mreza.tv/oluja-ozane-basic/
(za one koji će emisiju otvarati za koji mjesec, napomena potražiti emisiju prema gornjem datumu , a s popisa s desne strane)

emisija traje oko 45 minuta, koje treba odvojiti i gledati poput onih serija.

[z355ko]

Malo sam zastranio s teme sa ovim aktualnim pričama oko pljačke HŠ,  no evo malo ću osvježiti temu sa pojašnjenjem nekih termina te s tim u vezi i značajnim načinima upravljanja šumama.
Najprije ću obraditi preborne šume, šume koje su najsličnije prašumama i u kojima ......, no idem po redu, što su to preborne šume?

Preborna šuma je vrsta šume u kojoj se na jedinici površine nalaze stabla različitih debljina (prsnih promjera) i različitih visina.Preborne šume zauzimaju u Hrvatskoj površinu od 140 000 hektara i to uglavnom u Gorskom kotaru i Lici od 700 do 1300 m nadmorske visine. Javljaju se i na Medvednici, Macelju, Ivanščici i Papuku. To su vrlo vrijedne sastojine s gospodarskog i ekološkog gledišta. Preborni način gospodarenja nastao je u 19. stoljeću, s ciljem pronalska boljeg načina gospodarenja šumama na kršu.
Stabla su nepravilno razmještena i tvore preborni sklop. Preborno se može gospodariti samo u onim šumama u čijoj strukturi dominira obična jela. Ona je temeljna vrsta prebornih šuma i prebornog načina gospodarenja. Uz nju se često pojavljuju smreka i bukva. Jela je skiofilna vrsta drveća, ima sposobnost čekati u zasjeni povoljnije uvjete i godinama vrlo sporo rasti, dok se ne pojavi više svjetlosti pa su zbog toga u prebornim šumama stabla jele različite starosti i visine. Neko nisko stablo jele može biti puno starije, od nekog puno višeg, ako je to drugo imalo puno povoljnije uvjete za rast i prirast.

U prebornoj šumi, drvna zaliha je ravnomjerno raspoređena, sklop je stepenast, pomlađivanje je neprekidno, stara se sastojina ne uklanja, ima veliku biološku stabilnost i strukturnu labilnost. Gospodari se bez ophodnje, umjesto koje se koristi ophodnjica koja obično traje 10 godina. Gospodarska jedinica se podijeli na 10 dijelova i svake se godine prorjeđuje jedan dio, a u 11. godini se ide ispočetka. Prebornom se sječom u isto vrijeme njeguje, odabire (prebire), obnavlja i eksploatira šuma. Intezitet sječe je između 10 i 30%, optimalno 20-25%. Optimalan omjer četinjača i listača je 70%:30%. Od bjelogorice najčešće se javljaju: bukva, gorski javor, brijest vez, lipa, divlja trešnja i jarebika.

Pa evo nekoliko slika preborne šume

[Garbas]

 

[milić]

Kako ono? 40 kuna po danu za obitelj puta 30 dana jednako 1200 kuna. I to bez grijanja i hlađenja. A gdje su drugi troškovi napr. odjeća, manikura...

[Sabina]

Najprije ću obraditi preborne šume, šume koje su najsličnije prašumama i u kojima .....

Imam pitanje...ne radi se o šumi bora već prešumovitoj običnoj šumi. Ja imam osjećaj da su nam šume preguste. Znam sad ce skočiti ljubitelji prirode, ali mi se čini da se kroz šume ne moze ni prolaziti od gustoće te da stabla smetaju jedno drugome.
neki dan mi je pricao susjed kako je to nekada sve bilo golo, valjda su ljudi vise sjekli sumu i imali blago, i da je bilo puno ljepse.
 
Zanima me kako šumar gleda na to i dali smatra da je planirana sječa stabala dobro ili loše za šumu. Neki dan gledam koliko je stabala zimus porusila bura na Kukuljanovu da su bila planski sječena toga bi sigurno bilo manje.

[z355ko]

Sabina
Šume su samoodrživi sistemi i ako ih se ne dira one su savršene takve kakve jesu, sve se unutar tog sistema samo podešava i podliježe prirodnim zakonima, čovjek to samo može pokvariti. Već sam napomenuo da šumari ulaskom u takav savršen sistem nastoje sa što manje utjecaja polučiti što bolji rezultat u proizvodnji toliko važne sirovine kao što je drvo. U tzv razvijenim zemljama , želeći ODMAH veliki profit toliko su devastirali svoje šume i pretvorili ih u plantaže koje  su potpuno uništile tlo i sada se cijeli komleksi suše.
Što se tiče pregustih šuma, to je samo osjećaj, stvar je u tome da se na nekadašnjim goletima zasijala šuma, pa oni koji se sjećaju tih područja kao livada ili plješina s ponekim stablom žale za tim. Priroda se tu pobrinula na taj način da su okolna ili možda ona rijetka stabla koja su tu postojala ZASIJALA površinu svojim sjemenom, mnoge vrste drveća ne rađaju svake godine, ali kad rađaju, rađaju obilno. Tako obilno zasijano sjeme nikne poput žita. Tijekom odrastanja stabalca se u borbi za prostor nadmeću i prirodnom selekcijom preživljavaju samo jača stabla. U jednom periodu takva je sastojina (tanjih stabala) stvorila sklop(potpuno pokrila površinu i ne dozvoljava da svjetlo prodre na zemlju) i tada je to za nas pregusta šuma. Kada stabla "odrastu" i nadebljaju se ima ih manje ali su krošnjom šira i tad nam se čini da je šuma rijeđa, no pogledamo li gore vidjet ćemo da je sklop zatvoren(SKLOP= termin koji se koristi kad se želi reći da su krošnje stabala u dodiru jedna s drugom, potpuno pokrivaju površinu i  sprečavaju  prodor svjetla ). Možemo reći da su mlađe šume gušće, dok su starije rjeđe. U prebornim šumama govorimo i o slojevima, gdje su odrasla stabla "rjeđa" dok u donjem sloju živi podmladak koji može biti i tako gust da se uopće ne može proći.
Ne znam o kojoj površini ili šumi govori tvoj susjed, no jasno mi je da neki vole da im je prostor kojim se šeću osvjetljen suncem, kako kažu "zračan", a možda se i boje te gluhe , guste i mračne šume u kojoj prebivaju svakakvi strašni stvorovi, kao na primjer vuk koji je pojeo Crvenkapicu   

[elvis]

pa oni koji se sjećaju tih područja kao livada ili plješina s ponekim stablom žale za tim.

Ili žale za danima kada nisu morali čistiti lišće iz dvorišta 

Odmah uz naše dvorište su nikla su 3 hrasta koji "istresu" gomilu lišća u jesen i proljeće u naše dvorište, a punac kaže da ih je rukom mogao iščupati kada su se doselili da je samo znao i nitko ne bi ni primjetio... a sada ih ne smiješ taknuti jer su tuđi .. ai pitanje je kako takve mrcine odmah do kuće srušiti. 

[z355ko]

Što se tiče rušenja , nema problema, postoje specjalizirane ekipe koje to "kirurški" obave tako da ne naprave nikakvu štetu, stablo se dio po dio reže od vrha i svaki se komadić spušta užetom na pod. Ukoliko se ukaže potreba za tako nečim mogu dati broj telefona. Znam da su na nekim grobljima uklanjali stabla bez da oštete grobove ispod.
Što se tiče lišća, gledaj to sa ljepše strane, nemoj lišće skupljati dok svo ne padne, a onda ga smjesti u neki prostor i sačekaj da se pretvori u humus, ili jednostavno vrt malčiraj s njim najesen, pa će biti i neke koristi od njega.

[Asterix]

ajme elvis, čemu sve betonizirati, ajde još shvatila bih da stablo ugrožava kuću, ali rezati zbog vlastite komocije.. 

z3555ko ... u potpunosti se slažem s tobom 

[elvis]

Objasnite vi to mojoj punici 

[z355ko]

dakle to je vjerojatno nemoguća misija, ali za utjehu ću ti reći , zamisli kako je tek arapima, oni imaju više žena, pa logično imaju i više........

[Sabina]

hvala z355ko...jako si mi lijepo to objasnio.
I ja smatram da je suma samoodrživ sistem i da borbom za opstanak opstaju samo najače jedinke a truli i oštećeni da sami padaju i stvaraju hranu ostalima.
A mojim susjedima (kao vjerojatno i meni) smeta ta neprohodnost i strah što nemamo slobodan vidik nego se odjednom iz gustiša pojavi vepar  . Desilo mi se vise puta da idem i puteljak odjednom nestane i samo se pojave tanka stabalca koja vise liče grmlju nego stablima...
Recimo jako mi se sviđa šuma kao ona na Učki (gdje smo nedavno prolazili) kada velika stabla toliko zaklone svjetlost malima da sve ono niže jednostavno ne uspjeva...ali to je moje viđenje i briga sumu sta ja mislim.

Lišće mi nikada nije smetalo, dapače obožavam šuškanje lišća pod nogama...ali neprohodan teren ili "vuk od Crvenkapice" mi cesto zadaju glavobolje

[elvis]

Desilo mi se vise puta da idem i puteljak odjednom nestane i samo se pojave tanka stabalca koja vise liče grmlju nego stablima...

Puno puta na putevima do Rupnikovih bunkera sam doživio tako nešto ... ideš putem kojim bi mogao i običnim autom a kamoli terencem i onda naletiš na dio gdje ne možeš proći ni motorom koliko je drveća naraslo ...

[z355ko]

Osim iskorištavanja drva u šumama , šumari se bave i takozvanim uzgojem šuma. Zapravo taj naziv ne pokriva sve što to u praksi znači. A znači da su šumari prema zakonu o šumama obavezni obavljati poslove propisane gospodarskom osnovom, poslove koji se odnose na čuvanje šuma, zaštitu šuma, njegu šuma, održavanje prilaznih puteva, održavanje vodotokova koji nisu u nadležnosti drugih subjekata, podizanje novih nasada na površinama koje su neobrasle a pogodne su za to. U praksi to otprilike znači da polovina zaposlenih u šumarijama radi na poslovima koji ne donose direktan prihod, ali pridonose kvalitetnom održavanju šuma. U prebornim šumama odabir i obilježavaje stabala za sječu također se smatraju uzgojnim radom , jer pridonose potrajnosti šuma. Mnogi političari zato smatraju da se to treba promjeniti i preusmjeriti sve radnje na profit i žele otpustiti dio radnika koji rade te poslove. No kako se kaže stablo raste 25 mandata jednog političara , pa ćemo i ovu situaciju preživjeti.