Zanimljivosti iz tiska ili portala

[milić]

Jedan šarmantan članak, moga i još nečijega, Kluba prijatelja grada Trsata.

Trsatski vrtovi

Mnogo se ljudi interesiralo i pitalo o tome tko i kako uređuje vrt u samostanu franjevaca na Trsatu. Što predstavljaju ovi bazeni? Što je to eko uzgoj? Tko to sve radi? Tko ih plaća? – Samo su neka od pitanja koja su ljudi postavljali tokom radova u vrtu. Stoga, ovaj tekst namijenjen je da riješimo upravo te neke nedoumice ...

https://kpgt.hr/2016/12/01/trsatski-vrtovi/

[elvis]

https://lider.media/aktualno/rijeka-na-gradski-toranj-vraca-dvoglavog-orla-kojeg-su-razbili-komunisti-obezglavili-fasisti/

Rijeka na gradski toranj vraća dvoglavog orla kojeg su razbili komunisti i obezglavili fašisti

Riječki gradonačelnik Vojo Obersnel najavio je u petak na konferenciji za novinare da će uskoro na vrhu kupole riječkoga gradskog tornja ponovno biti postavljena skulptura povijesnoga dvoglavog orla u sklopu projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Obersnel je rekao da je riječ o dijelu riječke povijesti bez bilo kakvih ideoloških predznaka i drugih konotacija te kako očekuje da će skulptura orla, čije su obje glave okrenute ulijevo, biti postavljena tijekom travnja. Cijela operacija stajala je oko milijun kuna, a postavljenje će biti organizirano s iznenađenjem.

Po podatcima iz gradske uprave, za izradu skulpture angažiran je docent na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci Hrvoje Urumović, a izrada je počela u lipnju 2016. Inicijativu za vraćanje dvoglavog orla pokrenula je udruga građana “Slobodna država Rijeka”.

“Indeficienter”

Povijest riječkoga dvoglavog orla počinje 1659., kada  ...

https://lider.media/aktualno/rijeka-na-gradski-toranj-vraca-dvoglavog-orla-kojeg-su-razbili-komunisti-obezglavili-fasisti/

[zokxy]

Da li ste znali da je slavni Picasso napravio plakat za film 'Bitka na Neretvi'?

Film Bitka na Neretvi snimljen je prema istinitim događajima iz Drugog svjetskog rata. Svojevremeno je bio i najveća europska produkcija po broju glumaca, statista i uloženim sredstvima.

Film je bio nominiran za filmsku nagradu Oscar u kategoriji za najbolji strani film, a u njemu su glumile najveće domaće i svjetske zvijezde tog vremena. Muziku je napisao Bernard Herrmann uz londonsku filharmoniju, no da li ste znali da je plakat za film napravio Pablo Picasso?


A kako se to desilo?

Priča kaže: 1964. godine u Monte Karlu je dokumentarni film Veljka Bulajića Skopje 63 dobio Grand prix Zlatna nimfa i nagradu kritike. Predsjednik žirija bio je francuski akademik Marcel Achard, koji je za vrijeme festivala stanovao kod svog prijatelja Picassa i pokazao mu kopiju filma u njegovom studiju. Picasso je došao na završnu svečanost festivala i čestitao Veljku Bulajiću. Nekoliko godina kasnije Veljko Bulajić je Picassovom agentu u Parizu predložio da ga zamoli da napravi plakat za film Bitka na Neretvi. Pogledavši film Picasso je potvrdio da će napraviti plakat, ali da će uzeti dio iz svoje slike Sabinjanke i zatražio samo da boja plakata bude crvena. On nije tražio nikakav honorar, a jedini zahtjev mu je bio da dobije 12 boca vina iz Jugoslavije.

Inspiraciju za filmski plakat, Pablo Picasso je našao u mitu o Sabinjankama, koji je bio motiv više njegovih slika. Ovaj plakat ima sve karakteristike Pikasovog kubizma. Njegova geometrijska struktura nosi istinsku monumentalnu uzvišenost i nizom snažnih likova podseća na agoniju i apsurdnost rata. Jaka crvena boja plakata simbolizira herojstvo, stradanja, krv i borbu za slobodu.

Plakat za film "Bitka na Neretvi" je štampan u ograničenoj nakladi i svaki primjerak je potpisao Picasso na poleđini. "New York Times" je u nedjeljnom broju, u 1.200 000 primjeraka, objavio taj plakat.

Prije premijere filma razvila se rasprava o tome kome će pripasti. Bilo je ideja da bude u Saveznoj skupštini, u Izvršnom vijeću ili u Titovom kabinetu. Plakat je ipak zadržao Veljko Bulajić jer ga je i platio. Koštao je, kako smo naveli, samo 12 boca vina, jer toliko je Picasso tražio. Veljko Bulajić mu je napravio izvrsnu kolekciju vina iz Srbije, Dalmacije i Makedonije.

Inače, procjenjuje se kako je na film potrošeno između 4,5 i 12 milijuna dolara. Ako se račna inflacija, iznos bi se popeo na 70 milijuna. Film je sniman 18 mjeseci, a sponzoriralo ga je 58 privrednih kompanija. Osim velikog broja poznatih glumačkih imena, film je imao i nevjerovatan broj statista, više od 10 tisuća.

Na premijeri 29. studenog 1969. u Sarajevu bili su i Sofia Loren i Omar Shariff. U filmu su glumili čuveni Orson Welles, Sergej Bondarčuk, Yul Brynner, Anthony Dawson, Milena Dravić, Boris Dvornik, Milena Dravić, Ljubiša Samardžić, Velimir Bata Živojinović, Lojze Rozman, Nikola-Kole Angelovski, Stole Aranđelović, Miha Baloh, Faruk Begoli, Milena Dapčević, Dragomir Felba, Fabijan Šovagović, Pavle Vujisić, Abdurahman Šalja, Radko Polič, Branislav-Ciga Jerinić...

Picasso je u svojoj karijeri izradio samo dva filmska plakata. Jedan za španjolski film "Andaluzijski pas" iz 1929. godine, a drugi za "Bitku na Neretvi".

Treća slika je naš plakat za naša kina. Razlika? 

[elvis]

Treća slika je naš plakat za naša kina. Razlika? 

Fora priča. 

No kako sam,naravno, taj film gledao na TV, plakat ionako nikada nisam vidio.

[elvis]

Još prije nekoliko godina je povjesničar Vladan Jovanović došao do šokantnog zaključka. Povardarje, a s time i Jugoslavija, ispunjavalo je 43% legalne svjetske potražnje za opijumom između dva svjetska rata. U svom članku, Rađanje balkanske Kolumbije, opisao je i kako je u čitavu krijumčarsku mrežu bila uključena i država.Kako prenosi srpski Nedeljnik, od 1919. godine pa sve do početka tridesetih, glavni posrednici u izvozu makedonskog opijuma bili su konzulati Kraljevine SHS u Marseilleu, Parizu, Baselu, Londonu, Bostonu i Chicagu. Kupci su se obraćali izravno u konzulat, oni bi zatim javili se Ministarstvu trgovine i industrije, a ono bi onda angažiralo ovlaštene izvoznike. » ExpressPermalink

Zašto je trebalo krijumčariti za legalne potrebe ?!?!? 

https://www.express.hr/life/najveci-proizvodac-opijuma-bila-je-jugoslavija-13005

[milić]

net.hr - slučajno naletio.
Time laps iz pulskog Uljanika o gradnji i porinuću cruisera Scenic Eclipse.
Pijaža mi se! 

https://www.telegram.hr/zivot/ovo-se-kod-nas-ne-vida-bas-cesto-objavljen-je-time-lapse-video-gradnje-golemog-broda-u-uljaniku-izgleda-spektakularno/

[elvis]

https://www.zurnalist.online/opus/majmuni-gangsteri-i-heroji/general-petar-stipetic-hrvatski-bog-mars/1345/

Kad je počela Oluja, najveći hrvatski general držao je mrtvu stražu u Slavoniji. Tamo ga je plasirala ljubomora načelnika Glavnog stožera, fosilnog vojskovođe Janka Bobetka. Kao njegov pomoćnik za kopnenu vojsku, general-pukovnik Petar Stipetić godinu dana sastavljao je dispoziciju za napadnu operaciju, kojom će Hrvatska vojska skršiti Krajinu, te dovršiti ratni pothvat što je zamalo uspio još u zimi prve ratne 1991. godine, ofenzivom u Zapadnoj Slavoniji, kad je pola milijuna Hrvata (i vrlo velik broj hrvatskih Srba, što je manje poznato i uopće nije istraženo) navuklo istočnonjemačke uniforme, te stalo pod oružje, osvojeno u magazinima ratne rezerve, dok u Beogradu, među čitateljima Duge, nisu mogli prikupiti ni bataljun grenadira, koji će se kroz slavonsko blato, za tenkovima JNA odvucarati do virovitičko-karlobaškog limesa memorandumske Velikosrbije. Tko je ondje htio dobrovoljno u rat u Hrvatsku, stupao je u romantične Bele orlove, koji su se specijalizirali za bijelu tehniku, palili, silovali i ubijali, što je, naravno, puno zanimljivije od ležanja u kalu propisno iskopanog zaklona za stojeći stav, dok ti preko glave ori artiljerijska priprema, a naprijateljska pješadija navire u juriš na bod – sve na nekoj tuđoj njivi, koja se, slijedom događaja, našla odjednom u inozemstvu…

 

 

Pristajući na primirje u prosincu 1991. Tuđman je rat kukavički ispustio u Bosnu, kako bi s Miloševićem ostvario nagodbu, umjesto da ga porazi, smatrao je general Tus, načelnik Glavnog stožera, pa nije ni otišao u Sarajevo, na potpisivanje sporazuma, nego je poslao svog zamjenika, generala Stipetića. Kad je četiri godine kasnije na Brijunima razmatrana zamisao Oluje, Tuđman je odbio Tusov brilijantni strateški manevar forsiranja Save kod Orašja, gdje bi bio presječen krajinski Koridor, te otvoren put u Srednju Bosnu. Umjesto šah-mata u dva poteza, izvodila se stoga široka ofenziva pješacima po cijeloj ploči, budući da nakana ionako nije bila momentalno uništenje neprijateljskog vojničkog otpora, nego da se, frontalnim nadiranjem domobranstva, svu Srbadiju otjera u božju mater. “Vi, Tus, ne znate politički misliti!”, priprijetio mu je prstom Vrhovnik na brijunskoj esplanadi, ispred društva koje se okupilo na Titovim pletenim foteljama u koje su se uvalili Gojko Šušak, bivši emigrant, pouzdanik franjevaca i gangstera, otavski pizza-man, koji je dotjerao do hrvatskog ministra obrane; zatim matora ninja-kornjača i načelnik Glavnog stožera, four star general Janko Bobetko; te Davor Domazet uspravni, kočoperni sinjski stožerni komodor u mornaričkoj bijeloj gali, držanjem i brkom nalik na oberkelnera u boljem opatijskom hotelu, ovdje u funkciji šefa vojne obavještajne službe. Njima su bili jasni politički prioriteti, jer su i došli na položaje kad je Tus istisnut i imenovan savjetnikom, a Stipetić odgurnut na sporednu funkciju zapovjednika zagrebačkog zbornog područja, što je omogućilo da se mirno započne rat protiv Muslimana u Bosni.

[...]

[Rijeka]

Moja Rijeka:

U Rijeci zasvijetlio prvi 'ženski' semafor!

Na semaforu kod Palače Modello zasvijetlila je prva 'ženska' silueta! Klasični muški lik pješaka zamijenjen je 'ženskim', a do Međunarodnog dana žena, siluete u haljinicama pješacima će svijetliti na ukupno pet semafora na prijelazima u Adamićevoj ulici. Rijeka je tako postala prvi grad u Hrvatskoj koji je dobio „ženske semafore“, čime je još jednom potvrdio reputaciju otvorenog grada spremnog za inovacije i otvorenog za različitost.


Za pripremu novih maski za pješačke lanterne na pet pješačkih prijelaza u središtu grada pobrinuo se Rijeka promet nakon što je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel podržao inicijativu koju je pokrenula udruga SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava.

"Postavljanjem ženskim semafora nastoji se smanjiti nesvjesne predrasude koje podržavaju spolne stereotipe i promovirati jednakost, za koju je Rijeka uvijek bila otvoren grad", kaže Dunja Roić koordinatorica i savjetnica za pravna pitanja Udruge SOS Rijeka, dodajući da je ideja nastala po uzoru na ovu pozitivnu praksu i u drugim europskim gradovima.

Promjena čovječuljka na riječkim semaforima samo je dio programa koji SOS Rijeka priprema u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana žena – 8. ožujka. „Ove godine s udrugom PaRiter organizirat ćemo već tradicionalni Noćni marš za ženska i ljudska prava, popraćen edukativno-informativnim sadržajem - interaktivnom kartom Rijeke s označenim ulicama koje nose ime po ženskoj osobi, a u sklopu programa "Upoznajmo svoj grad da bismo ga više voljeli" Centra za tehničku kulturu Rijeka planiramo i svojevrsnu „ženska šetnju“ tim ulicama“, najavila je Dunja Roić. U pripremi je i koncert, a sve detalje znat ćemo uskoro.

[elvis]

Da nije lijenih brodograditelja, svako dijete u ovoj zemlji danas bi već imalo vlastiti stan s bazenom na balkonu, Hrvatska ne bi bila sinonim za korupciju, a od prosječne plaće mogao bi se kupiti jedan polovni, ali očuvani Boeing 737

Radnici u brodogradilištima mogli su se na vrijeme prekvalificirati i danas bi zarađivali solidnu lovu smišljajući aplikacije za mobitele koje navode savršenu dužinu trepavica u odnosu na veličinu lica.


http://www.forum.tm/vijesti/da-nije-brodogradilista-hrvatska-bi-danas-bila-svicarska-7102
 

[milić]

 

Ne da mi se pisat. 

[zokxy]

Makedonija, Skoplje. Ljudi ispred gradske vijećnice ostavljaju cipele svojih najmilijih koji su otišli u potrazi za poslom

[Magnum]

Karnevalski dodatak u Novom listu...

Sedma sila 


 

[elvis]

 

[elvis]

Slijedom ovog članka na Faktografu, možda bi trebalo izmjeniti tekst u postu  :
http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2840.msg67603#msg67603

iz:
1944.01.25.
Minirana i srušena riječka velika sinagoga.

1944.01.25.
Minirana i zapaljena riječka velika sinagoga.

A možda ni datum nije točan ?

Povjesničarka umjetnosti i arheologinja Radmila Matejčić, posvetila je poglavlje svoje knjige “Kako čitati grad” Velikoj sinagogi: “Židovska sinagoga, Hram nestao u vihoru rata”. U njoj je navela datum miniranja sinagoge, koji nije u skladu sa zapisima A. Kleina. Međutim, ona je najčešće citirana po pitanju sudbine sinagoge.[...]
“Ovu velebnu građevinu, nastalu u Rijeci u sjajnom razdoblju njenog urbanističkog napretka, povijesno svjedočanstvo Židovske vjerske zajednice u Rijeci i njenih ogromnih financijskih žrtava uloženih u izgradnju tog hrama, bezobzirno su minirali nacistički okupatori 25. siječnja 1944. godine”, navodi ona.

Sanja Simper u knjizi “Od emancipacije do holokausta, Židovi u Rijeci i Opatiji, 1867.-1945.“, među ostalim, navodi: “U požaru nakon eksplozije koju je izazvala njemačka policija, 30. siječnja 1944. uništen je židovski hram u Ulici Pomerio, unutrašnjost s namještajem i opremom, uredske prostorije i arhiv te biblioteka”.

Irvin Lukežić u članku “Riječki židovi i holokaust” objavljenom u časopisu Novi Omanut također navodi da je sinagoga zapaljena 30. siječnja.

Bilješke Arminia Kleina
Židovski hram lociran u ulici Pomerio br. 31 bijaše spaljen od strane njemačke policije /S. D./ smještene u školi na Mateottijevu trgu 30. siječnja 1944. unutrašnjom eksplozijom.

Konzervator Nenad Labus puno je oštriji prema svjedoku Peču.
“Vjeru svakako poklanjam svjedočenju Armina Kleina, zato što je osoba direktno involvirana u ova događanja, a malo je razloga zbog kojih bi iskrivljavao ili izmišljao, uljepšavao činjenice. Stoga posve vjerujem njegovom zapisu”, navodi Labus. No, Maks Peč “nikako nije takav svjedok”, jer je kod njega bila prisutna “jedna nota ‘resentimenta’ prema vlastima u Jugoslaviji kojom ih voli ocrniti i podcrtati svoje domoljubne osjećaje”.

“Već za minimaliziranje štete – ‘mali dio krova’ – demantiraju ga fotografija iz 1945. i već spomenuti Kleinov zapis”, piše nam Labus, dodajući da ne vjeruje ni da se sinagogu moglo jeftino obnoviti, “a uopće mu ne vjerujem kad sugerira da je jedini motiv neobnove neprijateljstvo prema religiji”.

https://faktograf.hr/2020/02/29/velika-rijecka-sinagoga-maks-pec/

[zokxy]

Nadajmo se da će ovo ispast istina, a ne predizborna farsa. Jer, budimo realni, ovakvi potezi vuku se naravno samo pred izbore!

Ukida se mostarina: Od idućeg tjedna besplatan Krčki most! - Torpedo.media
https://torpedo.media/ukida-se-mostarina-od-iduceg-tjedna-besplatan-krcki-most/