Sto godina Trsatskog parka: Stručnjaci predstavili smjernice za njegovu obnovu 
U sklopu Dana Mjesnog odbora Vojak u Osnovnoj školi „Vladimir Gortan“ održana je javna tribina „Trsatski park – jučer, danas, sutra“, posvećena povijesti, sadašnjem stanju i budućnosti jednog od najvažnijih riječkih zelenih i povijesnih prostora. Tribina je održana u godini 100. obljetnice osnutka Trsatskog parka i 50. obljetnice smrti njegova hortikulturnog tvorca Josipa Kulfaneka.
U raspravi su sudjelovali stručnjaci za krajobraznu arhitekturu, urbano šumarstvo i konzervatorsku zaštitu, predstavnici Grada Rijeke i KD-a Čistoća te zainteresirani građani. Predstavljeni su i rezultati istraživanja javnog mnijenja u kojem je sudjelovalo 410 građana, većinom stanovnika Trsata, Vojaka i okolnih mjesnih odbora.
Krajobrazna arhitektica Dobrila Kraljić podsjetila je kako je park osnovan 1926. godine, kada je Rijeka s manje od 20 tisuća stanovnika za njegovu izgradnju izdvojila površinu od 33 tisuće četvornih metara.
„Možda je najzanimljivije upravo to što je ovo riječki park. Kada Grad Rijeka 1926. godine shvati da treba imati veliki park te, s nepuna 20.000 stanovnika, za njega izdvoji 33.000 četvornih metara, možemo zamisliti koliko je to tada bio velik iskorak“, istaknula je Kraljić.
Projekt parka izradio je gradski arhitekt Zlatko Prikril, dok je za njegovo uređenje angažiran vrtlar Josip Kulfanek, školovan u Brnu. Kraljić je naglasila da Trsatski park nije oblikovan prema nekom već postojećem europskom modelu, nego kao autentičan primorski perivoj.
Velik dio tribine bio je posvećen i stanju stabala. Urbani šumar Fran Poštenjak kazao je kako je struktura populacije stabala dobra te da posebnu vrijednost predstavljaju starija i veteranska stabla koja bi, gdje god je moguće, trebalo sačuvati. Inventarizacijom su utvrđene 24 različite vrste stabala, a gotovo 40 posto čine crnogorične vrste.
Konzervatorica Nina Hraba istaknula je kako je riječ o najvećem riječkom povijesnom perivoju, koji povezuje povijesno krajobrazno oblikovanje, primorsku hortikulturnu tradiciju i suvremeni pristup očuvanju urbane bioraznolikosti.
Predstavljeni su i dosadašnji zahvati u parku. Obnovljeni su pojedini drvoredi čempresa, posađeni grmovi lovora, tise, cedrovi, lipe i druge vrste kojima se nastojalo nadomjestiti vegetaciju izgubljenu tijekom godina.
Jedan od prvih novih zahvata trebao bi biti postavljanje javne rasvjete. Grad će najprije pripremiti projekt i provesti postupak odabira izvođača, a početak radova očekuje se krajem godine. Za sljedeću godinu predložena je i izrada konzervatorskog krajobraznog elaborata za dio parka od Radićeve ulice do Šetališta Joakima Rakovca.
Upravo je rasvjeta bila jedna od tema koja je izazvala raspravu među građanima. Dok dio sudionika smatra da je potrebna uz glavne staze, drugi su mišljenja da joj u parku nije mjesto. Zajednički stav bio je da eventualna rasvjeta mora biti pažljivo projektirana kako bi što manje utjecala na biljni i životinjski svijet.
Cilj budućih zahvata bit će postupna obnova Trsatskog parka uz očuvanje njegovih povijesnih, krajobraznih i prirodnih vrijednosti.
Program Dana Mjesnog odbora Vojak završit će sadnjom cedra i hrasta u okolišu škole, na prostoru nekadašnjeg Kulfanekova rasadnika, a posjetitelji su mogli razgledati i izložbu „Stoljeće trsatskog parka“, posvećenu njegovoj povijesti i ulozi u životu Trsata, Vojaka i Rijeke.
https://www.fiuman.hr/sto-godina-trsatskog-parka-strucnjaci-predstavili-smjernice-za-njegovu-obnovu/
