Obnovljen paviljon tržnice Brajda - nedostaju samo trgovciČlanak na linku:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Obnovljen-paviljon-trznice-Brajda-nedostaju-samo-trgovci
Paviljon tržnice Brajda zasjao je u novom ruhu; mjesec dana prije roka završeno je uređenje ovog zdanja izgrađenog 1896. godine koje je projektirao glasoviti tršćanski arhitekt Giacomo Zammati u neorenesansnom stilu, a sve financirala Komunalna banka (tadašnji investitor tog projekta). Radove sanacije pročelja i unutrašnjosti izvodila je Zanatska zadruga Gradin iz Rijeke, a Grad Rijeka, sadašnji vlasnik zgrade, za ovu investiciju izdvojio je 1.609.295 kuna.
Bravarija u antracit boji, a pročelje izvedeno u kamenu, betonu i cigli čija se dinamika ostvaruje u opeci žute i crvene boje – ponovo su kao nekad »zasjali« Brajdom. Samo da još unutrašnjost paviljona ispuni svoju svrhu te da prizemlje i prvi kat napokon budu popunjeni zakupcima, a ne kao sada skoro prazni. Prema neslužbenim informacijama, postoji mogućnost da se štandovi sa »zelenjavom«, koji se sada nalaze ispred zgrade, presele u unutrašnjost paviljona.
Objekt je saniran u nekoliko faza. Prije nekoliko godina dobio je novi krov, a sada ima novi interijer, koji je najviše devastiran 70-tih godina prošlog stolječa, te eksterijer. Obnovljena je kamena plastika, vijenci, erte, fasadni zidovi izrađeni od opeke, očišćen je u reljefu isklesan stari riječki grb koji se nalazi na glavnom ulazu te popravaljena cijela bravarija napravljena od kovanog željeza (vrata i prozori). Sve je rađeno u dogovoru s konzervatorima, a što se moglo popraviti – popravilo se. S pročelja su skinute sve reklamne ploče i klima uređaji.
I radovi u unutrašnjosti su gotovi, a uključivali su izvedbu glavnog napajanja, uređenje mjernih mjesta, postavljena je nova elektroinstalacija te rasvjeta. Za neka druga vremena odnosno tzv. treću fazu ostavljeno je uklanjanje vanjskih montažnih dijelova napravljenih od lima, zapravio nadstrešnica, gdje su sada ribarnica, kafić te kiosci.
Razlog za gradnju natkrivene tržnice na Brajdi krajem 19. stoljeća bio je opravdan, tvrdi u svojoj knjizi Radmila Matejčić »Kako čitati grad«. Ne samo da je s Kozale, Belvedera te Mlake bilo daleko ići na glavnu riječku placu; bilo je to vrijeme kada se Rijeka počela razvijati uz more od Žabice prema gradskom parku na Mlaki i kada se pojavila potreba da se oko željezničkog kolodvora uz sadašnju Krešimirovu ulicu podignu veći stambeni objekti, hoteli – pa tako i tržnica. Izgradnja paviljona na Brajdi svojevrsni je odraz, tvrdi dalje Matejčić u svojem djelu, podizanja životnog standarda građana čijim je potrebama i imovinskom stanju bila potrebna jedna takva monumentalna arhitektura srednjeeuropskog kruga.
Rekao bih ja da nisu toliko problem zakupci i njihov nedostatak, već KUPCI - njih nema, pa slijedom toga i zakupci zamiru.
