Minakov put, kamena oznaka

[Kigor]

Na zapadu grada Rijeke nalazi se Minakovo a na početku ili ulice Minakov Put

[Kigor]

ispred broja 1 nalazi se kamena oznaka kao na fotografiji.



Vidi se jasan natpis:
N: IV
MDCCXI I
(?)P.I VI

No o čemu se tu radi. Dilema traje godinama jedino objašnjenje sam dobio na jednom forumu (hvala Jazbac!):
"Prema pisanju A. Senčić u VII Zborniku Kastavštine da je područje Kastavskog kapitanata bilo do 1792. godine do "rečekega jardina" tj. do potoka na području današnje Mlake. Nakon te godine razvojem pojedinih naselja organiziraju se i samostalne crkvene jedinice, župe ili kapelanije. Tako se od Kastva najprije odvaja Klava, zatim Volosko (1791.), Opatija 1844. , Rukavac 1849., Sveti Matej 1850, Zvoneće 1857., Brgud (u općini Matulji) 1859. te Zamet 1901.
U to vrijeme (1630. - 1773.) Kastavskim kapitanatom upraljavaju Jezuiti - isusovci."
A pošto se na Turnu, koja stotina metara dalje nalazio samostan moguća da je ovo bila neka oznaka puta ili još logičnije oznaka neke granice.

[jazbac]

Uf, ovaj kamik i mene već dugo muči. Osim kopanja po literaturi gdje sam našao samo ovo gore napisano još sam se i raspitivao kod ljudi koji znaju nešto o povijesti. Nitko ne zna o čemu se tu točno radi, ali mi je jedan od sugovornika rekao da ne treba odbaciti mogućnost da je ovaj kamen premješten prilikom novih razgraničenja, a kao što se zna pod upravom Kastavske gospoštije bilo je područje do Mlake. Kako se Rijeka širila tako se granica pomicala prema zapadu.
Na kamenu je uklesana godina 1712. , a moguće je da je i 1713. (zbog velikog razmaka između I  I).
Kobler je utvrdio da se po uklesanim simbolima najvjerovatnije radi o graničnom kamenu.

[Daluka]

Na zapadu grada Rijeke nalazi se Minakovo a na početku ili ulice Minakov Put

ispred broja 1 nalazi se kamena oznaka kao na fotografiji.
Vidi se jasan natpis:
N: IV
MDCCXI I
(?)P.I VI

Nažalost nisi fotografirao drugu stranu, očekivana oznaka bi bila CF (confine forestale, šumska granica), slijedom te oznake moguće značenje ostalih oznaka bi bilo:
N: = numero
IV = redni broj biljege, oznake
MDCCXII = godina postavljanja (označavanja)
?P.I VI = neznam za sad, mogla bi biti mjera za duljinu
 P od Perticha

U podnožju stupa, nekakav grb?

Na starim kartama Kastavske comune Minakov put je bio međaš između Rubešove i Jurčićeve županije (općine, porezne općine) ili kako se već zvalo u to vrijeme.

[Daluka]

 na Turnu, koja stotina metara dalje nalazio samostan

Gdje i kad je na tom predjelu bio jezuitski samostan, pokušavm pronaći nešto o tom samostanu, bez uspjeha?

[Kigor]

Vrlo zanimljivo!
Idem kasnije uslikati i straznju stranu i vidit dal ima neki grb.
A zs samostan sam samo cuo od osoba koji su zivili u kuci bivseg samostana. Preuredenoj. Tako su pricali no i odavno su pokojni


Sent from my iPhone using Tapatalk

[Daluka]

Vrlo zanimljivo!
... dal ima neki grb.
A zs samostan sam samo cuo od osoba koji su zivili u kuci bivseg samostana. Preuredenoj. Tako su pricali no i odavno su pokojni

Svi zapisi o tom vremenu upućuju na aktivnosti Isusovaca, Isusovačkog kolegija na područje oko katedrale Sv. Vida.
Vezano za grb mislio sam na zaokruženi dio na fotografiji, na suprotnoj strani mogla bi se očekivati slova.
Ovakav tip međaša je dosta čest po Istri.

[Daluka]

MDCCX???
S obzirom na veličinu slova i razmake između njih, mislim da se radi o MDCCXLII, 1742. godini.

[Kigor]

Evo danasnjih fotki. Iza nema nista








Sent from my iPhone using Tapatalk

[kobler]

... "Prema pisanju [arhiviste iz riječkog arhiva] A(lbina). Senčića u VII Zborniku Kastavštine da je područje Kastavskog kapitanata bilo do 1792. godine do "rečkega jardina" tj. do potoka na području današnje Mlake. Nakon te godine razvojem pojedinih naselja organiziraju se i samostalne crkvene jedinice, župe ili kapelanije. Tako se od Kastva najprije odvaja Klava [Klana?], zatim Volosko (1791.), Opatija 1844., Rukavac 1849., Sveti Matej 1850, Zvoneće 1857., Brgud (u općini Matulji) 1859. te Zamet 1901. U to vrijeme (1630. - 1773.) Kastavskim kapitanatom upraljavaju Jezuiti - isusovci."

Nadam se da primjećuješ da Senčić piše o dobu nakon ukidanja Isusovaca, tako da se to ne odnosi na ovaj stup. Stoga je malo teško prihvatiti Senčićev zaključak "u to vrijeme" - trebalo bi "prije tog vremena".

A pošto se na Turnu, koja stotina metara dalje nalazio samostan moguća da je ovo bila neka oznaka puta ili još logičnije oznaka neke granice.

Tvoj originalni doprinos Senčićevom razmišljanju je isto malo klimav. Isusovci nemaju samostane nego kolegije.  Imaju i nesamostalne jedinice, hijerarhijski niže od kolegija - tzv. rezidencije. Sasvim je nemoguće da na riječkom području postoji još neki kolegij osim riječkog.
Stoga, ako je postojalo kakva isusovačka kuća u tom kraju, nije bila samostan. Po svoj prilici je bio stan nekoliko otaca ili čak laika zaduženih da nadziru poloprivredne radove na ovom području.

Što god da su ti kazali bivši stanari, pobrkali su i pripadnost te zgrade Družbi isusovoj po inerciji unaprijedili u samostan - uostalom, posve je moguće da je narod isusovački kolegij kolokvijalno i nazivao samostanom.

[kobler]

Što se tiče godine na stupu, Daluka je pravu, godina bi bila 1742.
No, skrećem pažnju da tekst zapisa NIJE talijanski nego latinski. Zato je N: = numerus, IV = quator, godina onako kako je Daluka pročitao, da ne mučim i sebe i vas i to na latinskom.
Što se grba tiče - Isusovci nemaju grb, imaju znak. Ako se što očekuje onda je to ovakav znak.
A što se tiče prazne stražnje strane: "confine forestale" je opet na talijanskom. Isusovci u službenim stvarima rabe latinski, pa bi trebalo "confinium silvestris" ili štogod slično.
Nadalje, kako je ovo očito međaš a ne oznaka granice u smislu razgraničenja državina, sa stražnje strane se i ne očekuje ništa.
I konačno, godina 1742. je malo okasno - Isusovci su tu cijelo stoljeće i više, tako da bih ja, da znam kad je sagrađen Minakov put postojanje tih međaša najradije doveo u vezu s tom gradnjom.

[Daluka]

"Prema pisanju A. Senčić u VII Zborniku Kastavštine da je područje Kastavskog kapitanata bilo do 1792. godine do "rečekega jardina" tj. do potoka na području današnje Mlake.

Ovo je također interesantno.
Kastavska gospoštija (komuna) je po svemu sudeći na istoku završavala otprilike na Kantridi, području brodogradilišta 3. maj.
Zašto je Senčić iznio takvu tvrdnju, možda iz krivog tumačenja dijela ugovora o primopredaji Kastavske gospoštije između  austrijske Državne riznice i viteza Ivana Krstitelja Thieryja, sklopljenom 1784. godine.
"Istrumento della risegnazione
il quale specifica come sia stato ceduto il Dominio di Castua spettante al fondo pubblico Scolastico al signor Cav. Giovanni Thiery per fior. 100000, da pagarsi el Reg. Erario, ed altri 2000 fior, alla Città di Fiume per la costruzione della strada da Lazzaretto per Ponsal verso Castua, ed a tenore della Reg. risoluzione resignato  al nominato Sig Cav. coll’ultimo luglio 1784."
daje 2000 forinti gradu Rijeka za (do)gradnju ceste  prema Kastavu

Tvrdnji da je granica izmedju Kastavske gospoštije i Rijeka završavala na Kantridi imamo u Koblerovoj knjizi "Povijest Rijeke" (Giovanni Kobler, MEMORIE PER LA STORlA DELLA LIBURNICA CITTA DI FIUME).
"Prema tužbi iz 1579. godine, podnesenoj protiv Kastavaca zbog nasilja, godine 1580. provedeno je saslušanje svjedoka, a u zapisu, koji se čuva u Arhiđakonskome arhivu, čitamo kako su se povodom sajma na dan Sv. Jakova, 25. srpnja 1579., kada je riječki vikar, po ovlaštenju samostan­skog priora htio otvoriti ples, kastavski sudac i kancelar tome usprotivili, tvrdeći da to pravo pripada kastavskoj općini. Kako je mnogo prisutnih Riječana stalo u obranu priora, gospodara posjeda, nastala je tučnjava iz koje su se  Riječani na vrijem povukli. Događaj je zanimljiv za riječku povijest, jer je iz njega potekla pučka svečanost, koja se od tada održavala svake godine na dan 25. srpnja u Rečicama na riječkome području, a trajala je do polovice ovoga stoljeća. Prije su Riječani u velikom broju odlazili na sajam Sv. Jakova u Opatiju, a na povratku, pred večer, dočekivali su ih prijatelji i rodbina pod jablanima u Rečicama, gdje se održavala svečanost, no nakon opisanog događaja, koji je možda bio vrhunac prethodnih nesuglasica, žitelji Rijeke su prestali odlaziti taj dan u Opatiju, sastajući se u popodnev­nim satima pod jablanima u Rečicama, gdje su ostajali do kasno uvečer na pučkoj svečanosti i ples uz zvuke tororoa."

[jazbac]

Ovako o Turnu piše Matko Laginja u svojoj knjizi: "Kastav grad i obćina". On Turan smješta u zametsku županiju


A ovako zbori Ivo Jardas u svoj "Kastavšćini". On pak Turan smješta u Jurčićevu županiju.

[Daluka]

Ovako o Turnu piše Matko Laginja u svojoj knjizi: "Kastav grad i obćina". On Turan smješta u zametsku županiju

[Daluka]

Zametska županija, granična županija Kastavske gospoštije (komuna) sa Rijekom.