Autor Tema: Nova Delta  (Posjeta: 3907 vremena)

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline gorgoroth

  • Sr. Member
  • ****
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 4.363
Nova Delta
« u: 28.11.2013., 15:50:08 »
Da otvorimo i ovu temu,valjda će štogod i biti od ostvarenja,za sada rezultati idejnog urbanističkog-arhitektonskog natječaja za rješenja uređenja područja Delte i Luke Baroš


Kako bi mogla izgledati riječka Delta

Sinoć su objavljeni dugoočekivani rezultati natječaja za riječku Deltu , točnije idejnog urbanističkog-arhitektonskog natječaja za rješenja uređenja područja Delte i Luke Baroš u Rijeci, kojeg su raspisali Lučka uprava Rijeka i Grad Rijeka, a organiziralo i provelo Društvo arhitekata Rijeke.

Na natječaj je pristiglo 56 radova (od toga 24 rada internacionalnih timova), te je Ocjenjivački sud jednoglasno donio odluku o dodjeli TRI jednakovrijedne PRVE NAGRADE i to projektima autora Studio 3LHD te njiric+ arhitekti iz Zagreba i Porticus iz Splita.

 

Žiri je osim tri jednakovrijedne prve nagrade dodijelio i jedno posebno priznanje talijansko-hrvatskom timu Ghidoni, Garolimetto, Katačić i Katurić.

Podsjetimo, kako je bilo definirano programom, cilj natječaja bilo je prikupljanje prijedloga urbanističko-arhitektonskih rješenja za područje Delte, koji će uvesti inovativne modele održivog razvoja, u kojima će kvalitativne vrijednosti (okoliš), vrijednost identiteta (povijest, suvremeni urbani život) te inkluzivne vrijednosti (društvo i društvena očekivanja) definirati smjernice za područje Delte i potaknuti proces obnove za druge obalne zone u Rijeci, kao i na širem području istočne jadranske obale.

Međunarodni žiri koji je odlučivao o najboljim radovima djelovao je u sljedećem sastavu: Članovi – Elia Zenghelis, Srđan Škunca, Vedran Mimica, Pippo Ciorra, Vasa Perović, dr.sc.Vlado Mezak, Lučka Maroje Mrduljaš, zamjenici – Miroslav Gudelj i Siniša Glušica, konzultanti – Ivana Šoljan i Rene Lustig, tehnička komisija – Jana Rozman, Oliver Čikeš i Bojan Linardić te tajnica natječaja Maja Čukelj.

http://vizkultura.hr/kako-bi-mogla-izgledati-rijecka-delta/
« Zadnja izmjena: 28.11.2013., 17:31:55 od zokxy »

Offline gorgoroth

  • Sr. Member
  • ****
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 4.363
Odg: Nova Delta
« Odgovori #1 u: 28.11.2013., 15:50:37 »
Jedna od TRI jednakovrijedne PRVE nagrade (Rad pod rednim brojem “08″)
Autor:
Studio 3LHD d.o.o., iz Zagreba

Projektni tim:
SAŠA BEGOVIĆ, dipl.ing.arh.
MARKO DABROVIĆ, dipl.ing.arh.
TATJANA GROZDANIĆ BEGOVIĆ, dipl.ing.arh.
SILVIJE NOVAK, dipl.ing.arh.
TOMISLAV SOLDO, dipl.ing.arh
LEON LAZANEO, dipl.ing.arh
LARISA ČIŠIĆ, bacc.ing.arh
NENAD ŠTRBAC, bacc.ing.arh











http://vizkultura.hr/kako-bi-mogla-izgledati-rijecka-delta/

Offline gorgoroth

  • Sr. Member
  • ****
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 4.363
Odg: Nova Delta
« Odgovori #2 u: 28.11.2013., 15:51:08 »
Jedna od TRI jednakovrijedne PRVE nagrade (Rad pod rednim brojem “10″)

Autor:
PORTICUS d.o.o. za projektiranje, Split

Autorska grupa:
DAMIR RAKO, dipl.ing.arh.
SANJA RADOVNIKOVIĆ RAKO, dipl.ing.arh.
IVAN JURIĆ, dipl.ing.arh.
PETRA KLARIĆ, dipl.ing.arh.
RADMILA PELAGIĆ, dipl.ing.arh
STANISLAVA ODRLJIN, dipl.ing.arh













http://vizkultura.hr/kako-bi-mogla-izgledati-rijecka-delta/

Offline gorgoroth

  • Sr. Member
  • ****
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 4.363
Odg: Nova Delta
« Odgovori #3 u: 28.11.2013., 15:51:44 »
Jedna od TRI jednakovrijedne PRVE nagrade (Rad pod rednim brojem “29″)

Autori:
njiric+ arhitekti d.o.o. / prof. HRVOJE NJIRIĆ
ISKRA FILIPOVIĆ, dipl.ing.arh.
IGOR SLADOLJEV, dipl.ing.arh.
ANA DROPULIĆ, dipl.ing.arh













http://vizkultura.hr/kako-bi-mogla-izgledati-rijecka-delta/

Offline gorgoroth

  • Sr. Member
  • ****
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 4.363
Odg: Nova Delta
« Odgovori #4 u: 28.11.2013., 15:52:02 »
POSEBNO PRIZNANJE dodijeljuje se natječjanom radu pod rednim brojem “55“

Autori:
MATTEO GHIDONI, arhitekt, Venezia, Italija
CATERINA GEROLIMETTO, krajobrazna arhitektica, Verona, Italija
EDUARD KATAČIĆ, arhitekt, Split, Hrvatska
IVANA KATURIC, povjesničar umjetnosti – urban management, Dugi Rat, Hrvatska













http://vizkultura.hr/kako-bi-mogla-izgledati-rijecka-delta/

Offline gorgoroth

  • Sr. Member
  • ****
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 4.363
Odg: Nova Delta
« Odgovori #5 u: 28.11.2013., 15:52:54 »

Offline gorgoroth

  • Sr. Member
  • ****
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 4.363
Odg: Nova Delta
« Odgovori #6 u: 28.11.2013., 15:53:27 »
Rezultati natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za uređenje područja Delte i luke Baroš

http://www.rijeka.hr/RezultatiNatjecajaZaIzradu
« Zadnja izmjena: 28.11.2013., 17:31:00 od zokxy »

Offline elvis

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 10.602
Odg: Nova Delta
« Odgovori #7 u: 28.11.2013., 22:37:48 »
Stvarno lijepi radovi  i Rijeka bi izgledala puno ljepše, šteta što neće biti ništa od toga ...

Online zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.279
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Odg: Nova Delta
« Odgovori #8 u: 29.11.2013., 06:25:15 »
Meni je uopce smijesno planirati i graditi ista na obali mora, kad se zna da ce razina mora vec u iducih 50 godina znacajno porasti ... To je samo bacen novac. Ona setnica u Harteri jos malo pa Lungo Mare.  :facepalm
Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline gorgoroth

  • Sr. Member
  • ****
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 4.363
Odg: Nova Delta
« Odgovori #9 u: 29.11.2013., 08:32:21 »
ima smisla,,mada kod nas i neće tako puno,da se i to riješiti,digne se obalni zid i ostatak zemljišta naspe,barem materijala ima  :lol1

Offline elvis

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 10.602
Odg: Nova Delta
« Odgovori #10 u: 29.11.2013., 08:48:52 »
Meni je uopce smijesno planirati i graditi ista na obali mora, kad se zna da ce razina mora vec u iducih 50 godina znacajno porasti ... To je samo bacen novac. Ona setnica u Harteri jos malo pa Lungo Mare.  :facepalm

Pa navodno da se more uopće nije podiglo ... čitao sam nedavno jednu knjigu, beletristiku ali u kojoj je autor koristio prave podatke - na kraju ima lista literature koju je koristio i gdje bi se moglo provjeriti njegove tvrdnje. Ukratko, promjena razine mora je na nivou statističke pogreške.  :hmm

Ali veći je problem što po zadnjem podatku kojeg imam, od prije cca godinu dana IIRC,  u Rijeci i okolici ima neprodanih 800 stanova u novogradnji ... kome bi se prodali ovi stanovi? I gdje bi radili ljudi koji bi u njima živjeli? Možda se nadaju da bi tu došli penzići iz bogatijih država EU?

Offline gorgoroth

  • Sr. Member
  • ****
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 4.363
Odg: Nova Delta
« Odgovori #11 u: 29.11.2013., 08:57:04 »
E to je najveći problem,i sve manje ljudi u gradu,ja sam po prirodi optimist,ali u ovom slučaju baš i ne

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.609
Odg: Nova Delta
« Odgovori #12 u: 29.11.2013., 10:00:33 »


Pa navodno da se more uopće nije podiglo ... čitao sam nedavno jednu knjigu, beletristiku ali u kojoj je autor koristio prave podatke - na kraju ima lista literature koju je koristio i gdje bi se moglo provjeriti njegove tvrdnje. Ukratko, promjena razine mora je na nivou statističke pogreške.  :hmm


Ja isto baš ne vjerujem u katastrofične scenarije. Ali bio sam na Brijunima na dočeku 2000. godine i tamo su temelji neke vile iz rimskog doba dobrano pod morem. Navodno  u doba gradnje nisu bili. Drugim riječima more je u cca 2,000 godina naraslo za cca 0.5 m kako se tamo vidi. I prije stakleničkih plinova...
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline fusher

  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Stu 2012
  • Postova: 2.123
Odg: Nova Delta
« Odgovori #13 u: 29.11.2013., 10:23:06 »
stanovi? gradnja 400-600€ po m2 a prodaja po 1200-1600€...deset let prodavaju se, neki se je napunil šoldi pak mu ni va interese prodat za recimo 800€...neka stoji, tr ne pita pit ni jist, se dokle ne operu porez

more? stavite leda va žmuj i nalejte koli...će van poć kola vanka z žmuja kada se led otopi? ne a? e pak tako neće ni more prit do matuj...više me strah veleh suši i veleh dažji :301


Offline gorgoroth

  • Sr. Member
  • ****
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 4.363
Odg: Nova Delta
« Odgovori #14 u: 08.12.2013., 17:17:59 »

Ambiciozni planovi - projekt kakav se ne pamti desetljećima


Jahte stižu u Porto Baroš: Marina za 500 brodova 2018.?



Marina bi ulagačima mogla biti najprivlačniji dio projekta jer je komercijalno najisplativija i relativno brzo može vratiti uloženi novac. U Lučkoj upravi i Gradu Rijeci priželjkuju marinu za srednja i velika plovila, ali odlučit će investitor

Marina u Porto Barošu dio je ambicioznog projekta uređenja Delte koji bi prvi mogao biti realiziran. Procjenjuju tako i u Gradu Rijeci i u Lučkoj upravi, nakon natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za uređenje Delte i Porto Baroša, provedenog u suradnji s Društvom arhitekata Rijeka. Marina je inače zamišljena kao dio integralne prostorne cjeline s Deltom, no gotovo je sigurno da će biti izgrađena znatno prije.

Dva su glavna razloga tome. Prvi – najvažnija i najskuplja infrastruktura marine, sušački lukobran, već je odavno izgrađen pa bi za prihvat jahti i brodica, uz obavezno »ušminkavanje« čitavog područja, trebalo samo postaviti pontone i ostalu prateću infrastrukturu. Time bi se zadovoljili preduvjeti za početak komercijalnog korištenja, a upravo je komercijalna isplativost i relativno brz povrat uloženog drugi razlog zbog kojega su i gradonačelnik Vojko Obersnel i ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak na predstavljanju rezultata natječaja početkom ovoga tjedna iskazali uvjerenje kako će baš marina biti ulagačima najprivlačniji dio projekta.
 Gradska i lučka uprava pri tom procjenjuju kako bi se prve jahte u Porto Barošu mogle vezati već za tri do četiri godine. Valja ipak naglasiti da prije toga treba pronaći investitora zainteresiranog za ulaganje u Deltu i marinu u Porto Barošu, za što će natječaj biti raspisan početkom iduće godine. Ukoliko se pojavi ulagač, o njegovim će planovima u velikoj mjeri ovisiti i dinamika realizacije čitavog zahvata, pa tako i luke nautičkog turizma.
 
Prateći sadržaji

Marina s pratećim sadržajima bi trebala obuhvaćati područje sadašnje Luke Baroš, odnosno akvatorij unutar lučkog bazena zajedno s obalnim dijelom koji se proteže od sušačkog lukobrana, preko Ružićevog gata do Vinodolskog i Senjskog pristaništa, ukupne površine od oko 24 tisuće četvornih metara. To bi, prema procjenama Lučke uprave, bilo dovoljno za smještaj ukupno do 500 srednjih i većih jahti, zajedno s pratećim sadržajima, nužnim prema propisanim kriterijima za luke nautičkog turizma.

Prema prvonagrađenim radovima na natječaju, koje su izradili Studio 3LHD iz Zagreba, zatim tvrtke PORTICUS d.o.o. za projektiranje iz Splita i projekta Njiric+arhitekti d.o.o., buduća marina obuhvaćat će i različite prateće komercijalne namjene, poput hotela, stambenih i poslovnih objekata, kulturnih i zabavnih sadržaja. Pritom je projekt tvrtke PORTICUS, osim u Porto Barošu, nautičke sadržaje predvidio i na praktički čitavom području Delte koja bi kanalima bila podijeljena na nekoliko otoka, a splitski arhitekti su dodali i novi lukobran, koji bi štitio područje neposredno ispred sadašnjeg Sušačkog lukobrana. Takvo je rješenje ocjenjivački žiri proglasio ekstravagantnim i suvišnim, no i bez novog lukobrana, marina s pratećim sadržajima je neupitna.

– Uz ostale građevine, tu je predviđen i hotel, pri čemu je zgradu hotela moguće tretirati i kao svojevrsni »landmark« površine, koja bi se svojom visinom isticala u urbanom tkivu Delte, kaže ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak.

Sama marina gradila bi se u dvije faze, objašnjava, i to odmah po zvršetku natječaja koji će biti raspisan iduće godine.

– Prva bi se faza odnosila na izgradnju vezova i pontona te prateće infrastrukture bez koje marina ne može funkcionirati, kaže Mezak.
 
Velika plovila

Iako planovima nije određena veličina plovila mjerodavna za dimenzioniranje kapaciteta marine, te je otvorena mogućnost investitoru za prihvat plovila raznih veličina, upućeni smatraju kako bi, s obzirom na smještaj marine u samom središtu grada, idealno bilo koncentrirati se na prihvat srednjih do većih plovila, duljine od 15 do četrdeset ili više metara. 
Marine za prihvat takvih plovila u pravilu su smještene u urbanim središtima, gotovo nikada na udaljenijim lokacijama poput otoka, gdje su pretežno marine za smještaj manjih brodica i jahti. Gradovi su idealni za posade, kojima pružaju potrebne sadržaje za vrijeme dok jahta ne plovi, tako da u pravilu predstavljaju prvi izbor za smještaj većih jahti. Prihvat većih jahti sa stalnim posadama donosi, s druge strane, dodatne prihode za prateće sadržaje marine, ali i za gradsko gospodarstvo općenito.

No, da bi privukla veće jahte, marina mora nuditi i sadržaje na odgovarajućoj razini, kao i grad općenito, odnosno, kažu stručnjaci s kojima smo razgovarali – treba osigurati razloge zbog kojih bi za vez bila odabrana Rijeka, a ne Trst ili bilo koja druga luka u širem okruženju.

Za tako nešto potrebno je do detalja osigurati i razraditi prateće usluge, poput održavanja brodova. U samom centru grada nemoguće je vršiti značajnije zahvate na plovilima duljine nekoliko desetaka metara, pa bi te djelatnosti trebalo uskladiti s kapacitetima u okruženju, poput, primjerice, bivšeg brodogradilišta u Kraljevici, gdje bi se mogli izvoditi i najzahtjevniji radovi na održavanju plovila.

U lučkoj upravi ističu kako će odabir ciljane klijentele biti stvar investitora, ali ravnatelj Mezak ipak dodaje kako u budućoj marini želi vidjeti upravo veće jahte.

– Veći brodovi s posadama su nam najzanimljiviji i bilo bi idealno da se izgradi marina upravo za plovila tog tipa. Za to imamo potrebne preduvjete – odličnu zaštitu od valova, relativno veliku dubinu koja dopušta pristajanje većih jahti i jedrilica, te smještaj u centru grada. Nećemo inzistirati na ovom ili onom tipu marine. Kapacitet i veličina plovila koja će pristajati u marinu ovisit će o investitoru i njegovim poslovnim planovima, ali ćemo pri odabiru ponuda moći odlučivati koja nam najviše odgovara u financijskom smislu i u ostalim parametrima. Očekujemo da to bude marina za veće brodove, kakvi su već počeli pristajati u luci. To bi bilo na korist svima u gradu jer su posade jahti u pravilu dobri potrošači, s kojima nema nikakvih problema, kaže Mezak.
 
Odluka investitora

U organizaciji marine budućem investitoru ostavljena je sloboda postave pontona za privez u odnosu na postojeće obale i gatove, a koliko će ih biti i kako će biti smješteni, ovisit će u prvom redu o veličini plovila za čiji privez su predviđeni. Jednako tako, ulagač će u priličnoj mjeri moći odrediti i vrstu i veličinu zgrada za prateće sadržaje marine koji će, ističe Mezak, biti otvoreni za sve građane.

– Ne želimo marinu na čijem će ulazu biti rampa i zabranjen pristup građanima, već marinu koja će biti mjesto gdje će moći doći prošetati, popiti kavu te koristiti brojne prateće usluge koje će budući koncesionar osmisliti i staviti u funkciju, kaže ravnatelj.

Od većih građevinskih zahvata, osim uklanjanja najvećeg dijela postojećih zgrada na Senjskom pristaništu i izgradnje novih, Prostornim planom Grada Rijeke na području buduće marine utvrđena je i mogućnost rekonstrukcije završnog dijela Sušačkog lukobrana koji je sada izveden u obliku kamenog nabačaja. Planom je predviđena mogućnost produženja lukobrana, ovisno o hidrodinamičkim i drugim uvjetima. Tim se zahvatom može dobiti prostor za dodatne vezove, ali i za smještaj drugih potrebnih objekata, poput crpke za opskrbu plovila gorivom.

Natječaj za developera, odnosno investitora u projekt uređenja Delte i Porto Baroša bit će, kako je najavljeno iz Grada i Lučke uprave, raspisan u prvom kvartalu iduće godine, a prvi radovi počet će 2015. godine. Prvo, naravno, treba pronaći investitora spremnog uložiti stotine milijuna u grad koji investicije tolikog opsega i vrijednosti ne pamti već desetljećima.


Pontoni na Rivi Boduli

Novi pontoni za privez plovila bit će postavljeni i na Rivi Boduli, u riječkom lučkom bazenu, no oni neće predstavljati izravnu konkurenciju budućoj marini. Kako objašnjava ravnatelj Lučke uprave, taj će prostor biti namijenjen prvenstveno privezu brodova za kružna putovanja, popularnih turističkih jedrenjaka.
  – Što se tiče velikih jahti koje se sada vezuju u luci, ako ih dio i ode u novu marinu, to nije nikakav problem jer je sve to riječka luka, kaže Mezak



Terminal (ipak) nije promašaj

Neslavni promašaj bivšeg ravnatelja Lučke uprave Bojana Hlače, Putnički terminal na korijenu Molo longa, trebao bi se uklopiti u projekt marine.
  – Terminal već ima novog koncesionara za razdoblje od idućih dvadeset godina. On već sada nije u funkciji klasičnog terminala, a neće više biti ni noćni klub kao za prijašnjeg koncesionara, već je riječ o multifunkcionalnim sadržajima koje će pružati usluge putnicima na brodskim linijama, korisnicima buduće marine i građanima. U tom kontekstu sada zgradu terminala smatram dodanom vrijednošću projekta marine, kaže Mezak


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Jahte-stizu-u-Porto-Baros-Marina-za-500-brodova-2018.