Ambiciozni planovi - projekt kakav se ne pamti desetljećimaJahte stižu u Porto Baroš: Marina za 500 brodova 2018.?
Marina bi ulagačima mogla biti najprivlačniji dio projekta jer je komercijalno najisplativija i relativno brzo može vratiti uloženi novac. U Lučkoj upravi i Gradu Rijeci priželjkuju marinu za srednja i velika plovila, ali odlučit će investitor Marina u Porto Barošu dio je ambicioznog projekta uređenja Delte koji bi prvi mogao biti realiziran. Procjenjuju tako i u Gradu Rijeci i u Lučkoj upravi, nakon natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za uređenje Delte i Porto Baroša, provedenog u suradnji s Društvom arhitekata Rijeka. Marina je inače zamišljena kao dio integralne prostorne cjeline s Deltom, no gotovo je sigurno da će biti izgrađena znatno prije.
Dva su glavna razloga tome. Prvi – najvažnija i najskuplja infrastruktura marine, sušački lukobran, već je odavno izgrađen pa bi za prihvat jahti i brodica, uz obavezno »ušminkavanje« čitavog područja, trebalo samo postaviti pontone i ostalu prateću infrastrukturu. Time bi se zadovoljili preduvjeti za početak komercijalnog korištenja, a upravo je komercijalna isplativost i relativno brz povrat uloženog drugi razlog zbog kojega su i gradonačelnik Vojko Obersnel i ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak na predstavljanju rezultata natječaja početkom ovoga tjedna iskazali uvjerenje kako će baš marina biti ulagačima najprivlačniji dio projekta.
Gradska i lučka uprava pri tom procjenjuju kako bi se prve jahte u Porto Barošu mogle vezati već za tri do četiri godine. Valja ipak naglasiti da prije toga treba pronaći investitora zainteresiranog za ulaganje u Deltu i marinu u Porto Barošu, za što će natječaj biti raspisan početkom iduće godine. Ukoliko se pojavi ulagač, o njegovim će planovima u velikoj mjeri ovisiti i dinamika realizacije čitavog zahvata, pa tako i luke nautičkog turizma.
Prateći sadržaji
Marina s pratećim sadržajima bi trebala obuhvaćati područje sadašnje Luke Baroš, odnosno akvatorij unutar lučkog bazena zajedno s obalnim dijelom koji se proteže od sušačkog lukobrana, preko Ružićevog gata do Vinodolskog i Senjskog pristaništa, ukupne površine od oko 24 tisuće četvornih metara. To bi, prema procjenama Lučke uprave, bilo dovoljno za smještaj ukupno do 500 srednjih i većih jahti, zajedno s pratećim sadržajima, nužnim prema propisanim kriterijima za luke nautičkog turizma.
Prema prvonagrađenim radovima na natječaju, koje su izradili Studio 3LHD iz Zagreba, zatim tvrtke PORTICUS d.o.o. za projektiranje iz Splita i projekta Njiric+arhitekti d.o.o., buduća marina obuhvaćat će i različite prateće komercijalne namjene, poput hotela, stambenih i poslovnih objekata, kulturnih i zabavnih sadržaja. Pritom je projekt tvrtke PORTICUS, osim u Porto Barošu, nautičke sadržaje predvidio i na praktički čitavom području Delte koja bi kanalima bila podijeljena na nekoliko otoka, a splitski arhitekti su dodali i novi lukobran, koji bi štitio područje neposredno ispred sadašnjeg Sušačkog lukobrana. Takvo je rješenje ocjenjivački žiri proglasio ekstravagantnim i suvišnim, no i bez novog lukobrana, marina s pratećim sadržajima je neupitna.
– Uz ostale građevine, tu je predviđen i hotel, pri čemu je zgradu hotela moguće tretirati i kao svojevrsni »landmark« površine, koja bi se svojom visinom isticala u urbanom tkivu Delte, kaže ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak.
Sama marina gradila bi se u dvije faze, objašnjava, i to odmah po zvršetku natječaja koji će biti raspisan iduće godine.
– Prva bi se faza odnosila na izgradnju vezova i pontona te prateće infrastrukture bez koje marina ne može funkcionirati, kaže Mezak.
Velika plovila
Iako planovima nije određena veličina plovila mjerodavna za dimenzioniranje kapaciteta marine, te je otvorena mogućnost investitoru za prihvat plovila raznih veličina, upućeni smatraju kako bi, s obzirom na smještaj marine u samom središtu grada, idealno bilo koncentrirati se na prihvat srednjih do većih plovila, duljine od 15 do četrdeset ili više metara.
Marine za prihvat takvih plovila u pravilu su smještene u urbanim središtima, gotovo nikada na udaljenijim lokacijama poput otoka, gdje su pretežno marine za smještaj manjih brodica i jahti. Gradovi su idealni za posade, kojima pružaju potrebne sadržaje za vrijeme dok jahta ne plovi, tako da u pravilu predstavljaju prvi izbor za smještaj većih jahti. Prihvat većih jahti sa stalnim posadama donosi, s druge strane, dodatne prihode za prateće sadržaje marine, ali i za gradsko gospodarstvo općenito.
No, da bi privukla veće jahte, marina mora nuditi i sadržaje na odgovarajućoj razini, kao i grad općenito, odnosno, kažu stručnjaci s kojima smo razgovarali – treba osigurati razloge zbog kojih bi za vez bila odabrana Rijeka, a ne Trst ili bilo koja druga luka u širem okruženju.
Za tako nešto potrebno je do detalja osigurati i razraditi prateće usluge, poput održavanja brodova. U samom centru grada nemoguće je vršiti značajnije zahvate na plovilima duljine nekoliko desetaka metara, pa bi te djelatnosti trebalo uskladiti s kapacitetima u okruženju, poput, primjerice, bivšeg brodogradilišta u Kraljevici, gdje bi se mogli izvoditi i najzahtjevniji radovi na održavanju plovila.
U lučkoj upravi ističu kako će odabir ciljane klijentele biti stvar investitora, ali ravnatelj Mezak ipak dodaje kako u budućoj marini želi vidjeti upravo veće jahte.
– Veći brodovi s posadama su nam najzanimljiviji i bilo bi idealno da se izgradi marina upravo za plovila tog tipa. Za to imamo potrebne preduvjete – odličnu zaštitu od valova, relativno veliku dubinu koja dopušta pristajanje većih jahti i jedrilica, te smještaj u centru grada. Nećemo inzistirati na ovom ili onom tipu marine. Kapacitet i veličina plovila koja će pristajati u marinu ovisit će o investitoru i njegovim poslovnim planovima, ali ćemo pri odabiru ponuda moći odlučivati koja nam najviše odgovara u financijskom smislu i u ostalim parametrima. Očekujemo da to bude marina za veće brodove, kakvi su već počeli pristajati u luci. To bi bilo na korist svima u gradu jer su posade jahti u pravilu dobri potrošači, s kojima nema nikakvih problema, kaže Mezak.
Odluka investitora
U organizaciji marine budućem investitoru ostavljena je sloboda postave pontona za privez u odnosu na postojeće obale i gatove, a koliko će ih biti i kako će biti smješteni, ovisit će u prvom redu o veličini plovila za čiji privez su predviđeni. Jednako tako, ulagač će u priličnoj mjeri moći odrediti i vrstu i veličinu zgrada za prateće sadržaje marine koji će, ističe Mezak, biti otvoreni za sve građane.
– Ne želimo marinu na čijem će ulazu biti rampa i zabranjen pristup građanima, već marinu koja će biti mjesto gdje će moći doći prošetati, popiti kavu te koristiti brojne prateće usluge koje će budući koncesionar osmisliti i staviti u funkciju, kaže ravnatelj.
Od većih građevinskih zahvata, osim uklanjanja najvećeg dijela postojećih zgrada na Senjskom pristaništu i izgradnje novih, Prostornim planom Grada Rijeke na području buduće marine utvrđena je i mogućnost rekonstrukcije završnog dijela Sušačkog lukobrana koji je sada izveden u obliku kamenog nabačaja. Planom je predviđena mogućnost produženja lukobrana, ovisno o hidrodinamičkim i drugim uvjetima. Tim se zahvatom može dobiti prostor za dodatne vezove, ali i za smještaj drugih potrebnih objekata, poput crpke za opskrbu plovila gorivom.
Natječaj za developera, odnosno investitora u projekt uređenja Delte i Porto Baroša bit će, kako je najavljeno iz Grada i Lučke uprave, raspisan u prvom kvartalu iduće godine, a prvi radovi počet će 2015. godine. Prvo, naravno, treba pronaći investitora spremnog uložiti stotine milijuna u grad koji investicije tolikog opsega i vrijednosti ne pamti već desetljećima.
Pontoni na Rivi Boduli
Novi pontoni za privez plovila bit će postavljeni i na Rivi Boduli, u riječkom lučkom bazenu, no oni neće predstavljati izravnu konkurenciju budućoj marini. Kako objašnjava ravnatelj Lučke uprave, taj će prostor biti namijenjen prvenstveno privezu brodova za kružna putovanja, popularnih turističkih jedrenjaka.
– Što se tiče velikih jahti koje se sada vezuju u luci, ako ih dio i ode u novu marinu, to nije nikakav problem jer je sve to riječka luka, kaže Mezak
Terminal (ipak) nije promašaj
Neslavni promašaj bivšeg ravnatelja Lučke uprave Bojana Hlače, Putnički terminal na korijenu Molo longa, trebao bi se uklopiti u projekt marine.
– Terminal već ima novog koncesionara za razdoblje od idućih dvadeset godina. On već sada nije u funkciji klasičnog terminala, a neće više biti ni noćni klub kao za prijašnjeg koncesionara, već je riječ o multifunkcionalnim sadržajima koje će pružati usluge putnicima na brodskim linijama, korisnicima buduće marine i građanima. U tom kontekstu sada zgradu terminala smatram dodanom vrijednošću projekta marine, kaže Mezak
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Jahte-stizu-u-Porto-Baros-Marina-za-500-brodova-2018.
