Biljke za vrt i park (cvijeće, grmlje i drveće)

[Rijeka]

Georgina, a zovu je i Dalija. 

[elvis]

Hvala na odgovoru 

[ilirija]

Zna li netko šta je ovo?

[elvis]

Plod onog drveta što ih ima ispred Tehničkog fakulteta? 

[ilirija]

Plod onog drveta što ih ima ispred Tehničkog fakulteta? 

Neznam za to. Ovo je nađeno na Preluku. A ime biljke je?

[LLeon]

Plod onog drveta što ih ima ispred Tehničkog fakulteta? 

Tako je.

A ime biljke je?

Majmunska lopta

[ilirija]

Plod onog drveta što ih ima ispred Tehničkog fakulteta? 

Tako je.

A ime biljke je?

Majmunska lopta

Je to zahebancija, ili ?

[LLeon]

Plod onog drveta što ih ima ispred Tehničkog fakulteta? 

Tako je.

A ime biljke je?

Majmunska lopta

Je to zahebancija, ili ?

Zašto mene svi doživljavaju neozbiljno? 

Wikipedija: (ne mogu stavit link, jer mi trodupla post a ne prikaže link)

Maklura (lat. Maclura pomifera), Osage naranča, živična jabuka, konjska jabuka, majmunska lopta, lučno drvo, listopadno je stablo porijeklom iz Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj se ovo drvo počelo uzgajati u vrijeme Austro-Ugarske, krajem 19. stoljeća. Nađe se i podivljala, isključivo uz obale rijeka.

Drvo je vrlo kvalitetno, dvostruko tvrđe od hrastovine, odlično drvo za loženje, smatra se osobito vrijednim za izradu lukova, a u SAD-u se smatra čak i boljim od tise. Za ovu svrhu koristili su ga Osage, ali i druga indijanska plemena, a pleme Quapaw, po njemu dobiva i ime Bow Indians[1].

Grane drveta posute su vrlo oštrim i tvrdim trnjem. Zbog ovog su razloga u Sjevernoj Americi makluru do pojave bodljikave žice(oko 1875.) rado koristili kao vrlo kvalitetnu živu ogradu.

Drvo je srodno murvi, plodovi su mu velike zelene lopte, poput velike zelene naranče. Za razliku od murve ovaj plod nije jestiv, ali sjeme koje se u njemu nalazi jestivo je.Ulje koje se može dobiti iz sjemenki također je jestivo. Neki pak smatraju cijeli plod jestivim i ljekovitim, navodno djeluje i kod raznih vrsta tumora, u SAD-u se od plodova proizvode i kapsule,u Rusiji i Ukrajini može se nabaviti tinktura,te mast na bazi ploda maklure.

Konji vrlo rado jedu ove plodove.Američke vjeverice pak jedu sjemenke koje se nalaze u plodu. Plodovi su jestiviji nakon što se 2-3 puta smrznu.

[ilirija]

Pročitao. Hvala   

Zašto mene svi doživljavaju neozbiljno? 

Ja bi se zapitao

[Magnum]

Evo malo jabučica s Krnjeva :-)

Pyracantha coccinea , poznata kao Pirakanta ili Vatreni trn

Kako njoj i samo ime  govori Vatreni trn- Pirakanta je zimzelen i poluzimzelen grm, uglavnom s dugim trnjem, visoko do 2 m, a ponekad i do 6 m. Listovi su spiralni na kratkim peteljkama.

Manje je poznato da pirakanta ima sitne bijele cvjetove koje u doba cvatnje, proljeće, može prekriti cijelu biljku.

Može se povući neka sličnost između Vatrenog trna i Dunjarice, (Cotoneaster), po izgledu cvijeta i plodovima.

Pyracantha coccinea je vrsta otporna na sušu, može rasti na vrlo kamenitim i suhim terenima. Ne bira vrstu zemljišta, pa će rasti i na vapnenastom tlu. Također je pogodna za sadnju na nagnutim terenima. Ipak treba imati na umu da svaka biljka voli dodatno zalijevanje ili neku vrtsu osnovne gnojidbe, pa ako imate mogućnost možda u proljeće ukopati malo zrelog  ili peletiranog stajskog gnoja.

Može se saditi na sunčanom ili polusjenovitom položaju, dobro podnosi mraz a da bi se postigao gusti rast treba je orezivati u kasnu zimu ili rano proljeće. Vrlo dobro podnosi rezidbu.

U slučaju jako niskih temperatura popračenih snjegom može doći do štete na lišću u obliku smrzotina, gdje će biljka u proljeće vrlo brzo potjerati  novo lišće. Slično se može desiti i nakon ekstremno suhih perioda, gdje će biljka već nakon prve kiše potjerati nove izbojke i lišće.

Ovu biljku u narodu zovu Vatreni trn jer na svojim granama nosi trnje dužine od 1 do 1,5 cm . Pyracantha posađena kao neformalna živica, redovno orezivana i da nije skučena može stvoriti vrlo gustu živu ogradu, tvrdu i otpornu, kroz koju se neće usuditi provući ni sitne životinje, (mačka i sl.).Ukoliko  je posađena uz zid kuće trebat će je redovno orezivati i može se školovati da raste plosnato, ali će zasigurno biti manje gusta. Može se saditi i kao soliter.

Njezina glavna atrakcija su narančaste ili crvene boje bobice , (plodovi) koje biljka nosi na sebi od listopada pa sve do siječnja ( od 10 do 1.-vog mjeseca).  Tako tokom zime unosi boje u vrt ili park.

[zokxy]

Brnistra ili žuka (Spartium juceum) - članak iz veljače 1951.

[z355ko]

da i ja dodam jednu biljku,  tražilica je nije pronašla , pa mislim da nije ni spomenuta na forumu.
riječ je o arniki,  lat. arnica montana, narodski se još zove brđanka
prekrasana biljka sa žutim cvijetom , ukoliko je pomirišemo osjetit ćemo opojan , slatkast nježan miris
nedavno sam posjetio lokaciju gdje je nalazim već više godina i:

ove godine bilo je te ljekovite biljke u izobilju, inače vrlo rijetka i zaštićena biljka


biljka se oduvijek koristi kao lijek, kao akoholatura i kao macerat, te je neki koriste i kao čaj, no oprezno s čajem od arnike je je u nekim slučajevima i smrtno otrovna
zapravo ne ona, već nametnik koji egzistira na cvijetu.
Kao preparat za vanjsku upotrebu koristi se kod raznih tegoba, najčešće kao melem za bolna mjesta udaraca, plavica i zatvorenih povreda.

[milić]

Jano, taj procvali kesten je malo zaostao u razvoju. 

[Magnum]

Pećinski početak jeseni

[zokxy]

Pls tko vidi da mu fale slike neka ih obnovi ... tema je krasna ...
Nastavljam:

hrv. Kalistemon, četkovac ili četka za boce (Eng. Bottle brush)
Porijeklom iz Australije i spada u porodicu Myrtaceae. Rod Callistemon broji 30 vrsti a u Europi je najzastupljenija vrsta Callistemon citrinus. U Europu , točnije Englesku je introducirana u 18.st.
Morfološke karakteristike:
To je egzotična mediteranska zimzelena vrsta koja se može uzgajati kao manje stabalce ili grm a koristi se i kao cvatuća mediteranska živica. Ima uske, zašiljene i zelene listove i brojne crvene cvjetove u gustim cvatovima.Cvjetovi su mali i neugledni sa po 5 latica,no prašničke niti su crvene i duge i daju cvatu izgled crvene četke. Biljka cvate od lipnja i cvatnja može potrajati sve do listopada a nakon cvatnje na biljci ostaju okrugle drvenaste čahure sa sjemenom.
Zanimljivo je da je kalistemon (Callistemon citrinus) grm suhog šipražja te je stoga prilagođen opetovanim požarima. Listovi su mu puni eteričnih ulja. Biljka ima herbicidno djelovanje te sprečava rast korova oko same biljke. Iz korijenja su izolirani spojevi koji se koriste za proizvodnju herbicida npr. Callisto
Uvjeti uzgoja :       
U kontinentalnom dijelu Calistemon je osjetljiv na mraz i hladnoću te bi ga trebalo tijekom zime unjeti u kuću ili staklenik. Calistemon voli sunčane položaje te vlažno i dobro drenirano tlo blago kisele do neutralne reakcije.Tijekom cvatnje potrebno ga je jednom mjesečno prihraniti.Ako se Calistemon uzgaja kao lončanica u tegli, zimi je treba zalijevati veoma skromno. U proljeće ju je potrebno presaditi u veću teglu ili promjeniti gornji sloj supstrata. Jako dobro podnosi orezivanje koje se vrši nakon same cvatnje. Na taj način sprečavamo formiranje sjemenja, a samim time dobivamo kompaktniji rast i bolju cvatnju iduće godine.

Slike grma malo većeg rasta sa Raba jučer: