Ova je tema namijenjena početnicima, odnosno pisana je tako da za nju ne treba nekakvo osobito predznanje, pogotovo kad je riječ o Linuxu. U osnovi se može reći da smo je pisali za nekoga tko se zna služiti Windowsima i tehnički je dovoljno potkovan da sâm zna instalirati softver. Također smo pretpostavili da će Linux biti instaliran samostalno, na prazan disk. Premda je moguće konfigurirati dual boot Windowsa i Linuxa, u praksi se to često zna zakomplicirati, pa detaljno objašnjenje postupka izlazi iz okvira naše teme.
Kako vas ne bismo udavili plahtama teksta već u ovom uvodnom dijelu, napisan je u obliku pitanja i odgovora. Pa krenimo redom…
Što je Linux?
Pod terminom Linux većina korisnika smatra bilo koji operacijski sustav temeljen na Linux kernelu. Kernel je pak centralni dio operacijskog sustava koji povezuje hardver i aplikacije, no sâm po sebi krajnjem korisniku nije nimalo zanimljiv, pa zato korisnici ili tvrtke Linux kernel kombiniraju s brojnim drugim aplikacijama kako bi stvorili kompletni operacijski sustav koji se u kontekstu Linux zajednice naziva distribucija.
Zašto bih uopće želio koristiti Linux?
Zato što je riječ o besplatnom operacijskom sistemu koji ima bogatu bazu uglavnom besplatnog softvera. Linux je također dosta siguran te vrlo stabilan operacijski sustav. U osnovi, Linux ima smisla koristiti jer mnogim korisnicima nudi isto što i Windowsi zajedno s cijelim ekosustavom kompatibilnih aplikacija, samo po cijeni od nula kuna.
Tko je autor Linuxa?
Kernel Linuxa isprogramirao je 1991. godine finski student računalstva Linus Torvalds kako bi bolje iskoristio mogućnosti svojeg novog računala temeljenog na Intelovu 386 procesoru i, naravno, naučio nešto novo. Budući da je novi kernel bio besplatan, a vrlo brzo (godinu dana kasnije) izdan pod licencom GNU GPL koja ga čini otvorenim za modifikaciju, dijeljenje i proučavanje, softverska zajednica objeručke ga je prihvatila kao zanimljiviju alternativu tada dominantnim operacijskim sustavima temeljenim na UNIX kernelu odnosno Windowsima NT.
S vremenom se Linux zbog svojih karakteristika i otvorenosti raširio na velik broj drugih platformi, pa ga danas osim na standardnim računalima i serverima nalazimo u velikom broju različitih uređaja, od industrijskih kontrolera do pametnih televizora. Vjerojatno su najrašireniji primjer Linuxa smartfoni temeljeni na Googleovu Android OS-u, koji se temelji na Linux kernelu.
Koja je razlika između Linuxa i GNU/Linuxa?
Esencijalno nikakva. Riječ je o dva imena za istu stvar. Ime Linux mnogo je šire prihvaćeno te ga koristi i sâm Linus Torvalds, dok ime GNU/Linux dolazi iz organizacije pod imenom Free Software Foundation koju je osnovao Richard Stallman, poznati američki aktivist, programer i zagovaratelj slobodnog softvera.
Logika je iza imena GNU/Linux to da Torvaldsov Linux kernel čini samo dio kompletnog operacijskog sustava, odnosno da je GNU projekt začeo ideju o stvaranju besplatnog i otvorenog operacijskog sistema koji je u konačnici inkarniran u obliku različitih Linux distribucija koje koriste isključivo slobodni softver. Stallman smatra da upotrebom termina Linux obični korisnici i općenito javnost stječu krivi dojam da je Torvalds zamislio i programirao cijeli operacijski sustav, a ne samo njegov kernel.
Torvaldsovo je poimanje da su sve distribucije temeljene na njegovu kernelu Linuxi i da GNU/Linux ima smisla samo ako netko napravi posebnu distribuciju koja će se tako zvati, na jednak način kao što primjerice postoji distibucija Red Hat Linux.
Koje su prednosti Linuxa u odnosu na Windowse?
U prvom redu cijena, odnosno njeno nepostojanje, jer su gotovo sve distribucije Linuxa besplatne. Slično se može reći za aplikacije. Premda i za Linux postoje komercijalne aplikacije za koje je potrebno izdvojiti novac, većina je ipak besplatna. Nadalje, može se reći da je Linux sigurniji od Windowsa kad je riječ o malicioznom softveru. Iako se i na Linuxu mogu dogoditi loše stvari kao što je krađa podataka o kreditnoj kartici, većina malware aplikacija dizajnirana je za rad na Windowsima, pa na Linuxu jednostavno ne radi. Na Linuxu ćete se također vrlo rijetko sresti s DRM-om, dok je na Windowsima DRM integriran u softver, posebice igre, sasvim normalna stvar.
Posljednja je prednost Linuxa skalabilnost u pogledu hardverskih zahtjeva. Neke su distrubcije, primjerice, dizajnirane za rad na prilično starim računalima.
bug.hr
