Autor Tema: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II  (Posjeta: 13316 vremena)

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline seas

  • Jr. Member
  • **
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 251
    • Povijest Rijeke (u sklopu mog sajta)
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #15 u: 29.06.2013., 11:15:33 »
Unutrašnjost kupole Zvira 1.





Offline seas

  • Jr. Member
  • **
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 251
    • Povijest Rijeke (u sklopu mog sajta)
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #16 u: 29.06.2013., 11:33:58 »
Malo za nas električare.

Elektromotori koji pokreću pumpe na Zviru 1 i pumpaju vodu na više vodospreme (Kozala, Plase, Strmica) su visokonaponski motori sa napajanjem od 6000Volti (6KV). Proizvođač je Siemens. Interesantno je za one koji nisu električari da ovolika grdosija od motora snage 350KW vuče (troši) samo 41 Amper.







A ovo je pogled ispod motora, na pumpe.



Kontrolna soba izvorišta Zvir. Odavde se kontrolira kvaliteta vode na izvorištu, količina i kvaliteta prepumpane vode, stanje u kojem su pumpe, napajanje elektromotora i još mnogo stvari. Proizvođač kompletnog sustava upravljanja je ponovo Siemens.



Offline seas

  • Jr. Member
  • **
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 251
    • Povijest Rijeke (u sklopu mog sajta)
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #17 u: 29.06.2013., 12:10:47 »
U ovoj su sobi uređaji koji služe za proizvodnju i doziranje kemikalija koje služe za poboljšavanje kvalitete vode.

Analiza vode za piće obuhvaća slijedeće analize:
ORGANOLEPTIČKE I FIZIKALNO-KEMIJSKE OSOBINE VODE: temperatura, boja, mutež, miris, pH i elektrovodljivost
KEMIJSKE OSOBINE VODE: alkalitet, tvrdoća, kalcij, magnezij, kalij, litij, natrij, amonij, fluorid, klorit, bromat, klorid, nitrit, klorat, bromat, nitrat, fosfat, sulfat, oksidativnost
BAKTERIOLOŠKE OSOBINE VODE: koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije, fekalni streptokoki, sulfitoreducirajuće klostridije, aerobne mezofilne bakterije
Riječka voda je po svojim fizikalno-kemijskim svojstvima izuzetne kvalitete i pitkosti te ne nalaže nikakvu preradu osim dezinfekcije klor-dioksidom. Isporučena voda potrošačima u granicama je sanitarnih propisa vode za piće koji su stroži nego li u  EU.
Uglavnom se popravlja bakteriološka kvaliteta vode jer je ostale stvari sa riječkom vodom nepotrebno korigirati. Dezinfekcijom se osigurava da voda za ne sadrži štetne mikroorganizme. U Rijeci se voda tretira sa ClO2. U ovoj se prostoriji proizvodi i dozira klordioksid ClO2. Klordioksid je eksplozivan plin kad se nalazi pod pritiskom i zato se uglavnom nikad ne transportira, nego se proizvodi na licu mjesta. Kao proizvod može se dobiti u vodenom rastvoru ili kao plin. Plin koji se koristi u Rijeci se dobiva iz kisele rastopine natrijum klorida (NaClO2) i klorovodonične kiseline. Klordioksid je jako oksidaciono sredstvo i dezinficijent. Nakon što se mješanjem tih dviju kemikalaija u posebnom reaktoru razvije plin, ubrizgava se u struju vode da bi se dobila konačna koncentracija između 0.1 i 0.4 mg/l. Pored njegovog djelovanja kao oksidujućeg sredstva, klordioksid služi i za otklanjanje neprijatnog mirisa. Klordioksid djeluje mnogo brže i ima trajnije djelovanje nego sam klor.
NA prvoj slici, iza našeg cjenjenog vodiča, vidi se reaktor za proizvodnju klordioksida (onaj visoki i uski ormarić). Iz njega se plin ubrizgava u vodu. Ispod njega se vide dvije dozatorske pumpice koje doziraju potrebnu količinu natrijum klorida i klorovodonične kiseline.



Zašto je Rječanka toliko zainteresirana za detalje  :coolwink :coolwink :fotka :pet

« Zadnja izmjena: 29.06.2013., 12:14:08 od seas »

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.276
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #18 u: 29.06.2013., 12:12:06 »
Seas - izraz je zapornica  :wavey
Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline seas

  • Jr. Member
  • **
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 251
    • Povijest Rijeke (u sklopu mog sajta)
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #19 u: 29.06.2013., 12:14:44 »
AHAAAAAA!!!

duskom

  • Gost
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #20 u: 29.06.2013., 12:17:52 »
Odlična foto - reportaža..  :bravo :bravo :bravo

Offline Vedrana

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 234
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #21 u: 29.06.2013., 12:20:44 »






...
« Zadnja izmjena: 29.06.2013., 15:55:50 od Vedrana »
kmnm

Offline gorgoroth

  • Sr. Member
  • ****
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 4.363
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #22 u: 29.06.2013., 12:21:35 »
Odlično svi  :bravo2 :bravo

Offline seas

  • Jr. Member
  • **
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 251
    • Povijest Rijeke (u sklopu mog sajta)
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #23 u: 29.06.2013., 12:24:17 »
Nakon velikih kiša ponekad dolazi do veće zamućenosti vode što može dovesti do problema. To se je desilo na primjer u studenom 2009 kada su građani morali prokuhavati vodu. Da bi se to u budućnosti spriječilo, Riječki vodovod ispituje novu tehnologiju filtriranja vode membranskom tehnologijom. Ovo je samo mali probni pogon kapaciteta samo 30m3 na dan. Ako se ova tehnologija pokaže uspješnom više neće biti potrebe za dodavanjem specifičnih kemikalija za uklanjanje zamućenosti. Izvođač radova i snabdjevač opremom je Almes-eko d.o.o. iz Rijeke.



« Zadnja izmjena: 30.06.2013., 10:26:50 od zokxy »

Offline seas

  • Jr. Member
  • **
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 251
    • Povijest Rijeke (u sklopu mog sajta)
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #24 u: 29.06.2013., 12:57:20 »
Zvir 2, oko 450 metara dugačak tunel. Kada smo ušli unutra podsjetio me je na slike velikog Hadron Collider-a u Cernu.


Tunel prodire u srce Kozale, a kraj tunela je otprilike ispod groblja na Kozali. Zvir 2 su u stvari 6 bunara poredanih u liniji uzduž tunela na otprilike jednakim razmacima. Zokxy je u prvom postu pisao o povijesti pa da se ne ponavljamo. Evo par slika







Ovako izgleda bunar. Šahta je podignuta. Ne vidi se bog zna šta, ali...



Početkom osamdesetih godina, voda Zvira II onečišćena je teškim gorivom - mazutom koje je procurilo iz tankova kotlovnice nebodera izgrađenog na Kozali iznad izvora. Iako je prošlo više od 30 godina, i dan danas ta nafta (mazut - teško gorivo) curi u tunel. Zbog te nafte bunar-zahvatište broj 4 i danas je van upotrebe. Voda se može upotrebljavati, već je dovoljno čista, ali taj se bunar koristi samo u krajnoj nuždi (čitaj: velikoj suši, i to uz obavezan nadzor i obavješćivanje sanitaraca).

« Zadnja izmjena: 30.06.2013., 10:23:46 od zokxy »

Offline seas

  • Jr. Member
  • **
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 251
    • Povijest Rijeke (u sklopu mog sajta)
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #25 u: 29.06.2013., 13:23:25 »
Za kraj smo posjetili "kontrolnu sobu". Nalazi se u glavnoj zgradi ViK-a na zadnjem katu. Na našu sveopću tugu, terasa na vrhu je bila zaključana  :facepalm








Iz te se sobe kontrolira cjelokupno vodoopskrbno područje koje pokriva ViK Rijeka. Vrlo sofisticiranim sustavom GSM bežične mreže pokriveno je cijelo područje. Bežično se šslju komande sustavu i primaju povratne informacije sa udaljenih lokacija. Jedan operater je stalno prisutan u kontrolnoj sobi i po potrebi šalje interventne ekipe na problematične lokacije.






I sada samo nekoliko podataka sa stranica Komunalnog društva Vodovod i Kanalizacija d.o.o. (http://www.kdvik-rijeka.hr/default.asp?ru=11)

Za potrebe javne vodoopskrbe voda se zahvaća na izvorištima:

1. IZVOR RJEČINE - u količini od najviše 20.500.000 m3/g tj. 2.000 l/s
2. ZVIR 1 - u količini od najviše 31.000.000 m3/g tj. 2.000 l/s
3. ZVIR 2 - u količini od najviše 7.100.000 m3/g tj. 450 l/s
4. MARTINŠĆICA - u količini od najviše 6.500.000 m3/g tj. 300 l/s
5. PERILO - u količini od najviše 3.000.000 m3/g tj. 150 l/s
6. kaptirani izvor DOBRA - u količini od najviše 1.324.000 m3/g tj. 50 l/s
7. DOBRICA - u količini od najviše 4.000.000 m3/g tj. 250 l/s

Svi nabrojeni izvori spadaju u vrlo osjetljiva područja (podzemne vode I. kategorije).


IZVORIŠTA I NJIHOVE MINIMALNE IZDAŠNOSTI
ZVIR I - 1.000 – 1.500 l/s
ZVIR II - 500 l/s
MARTINŠĆICA - 300 l/s
DOBRA - DOBRICA - 30 – 120 l/s
PERILO - do 100 l/s
IZVOR RJEČINE - do 100.000 l/s

Izvor Rječine jedini je izvor iznad razine mora (na koti 325 m n.m.). Svi ostali izvori su priobalni.

Izvori ZVIR I i ZVIR II na lokaciji su Vodovodne ulice bb, na nadmorskoj visini do 5 m n.m.
Izvor MARTINŠĆICA na lokaciji je uvale Martinšćica, nadmorske visine do 5 m n.m.
Izvori DOBRA i DOBRICA nalaze se između Bakra i Bakarca, na nadmorskoj visini do 5 m n.m.
Izvor PERILO nalazi se iznad Bakra, na nadmorskoj visini 0 m n.m.


Ukupna minimalna izdašnost svih sedam izvora je 1.500 – 2.400 l/s. To zadovoljava vodoopskrbu pitkom, sanitarnom, tehnološkom i protupožarnom vodom oko 190.000 stanovnika bivše općine Rijeka (sada gradovi: RIJEKA, BAKAR, KASTAV, KRALJEVICA i općine: ČAVLE, JELENJE, KLANA, KOSTRENA i VIŠKOVO). Riječkom vodom snabdijevaju se i naselja izvan područja bivše općine Rijeka: JADRANOVO i DRIVENIK (vodoopskrbni sustav Žrnovica – Novi Vinodolski) te OPATIJA - KD Komunalac. Sveukupna pokrivenost vodoopskrbom je oko 300.000 stanovnika i turista u ljetnim mjesecima s maksimalnom dnevnom potrošnjom do 120.000 m3 vode.

Dva važna krška izvora u okolici Rijeke

Zvir je jedan od izdašnih krških izvora. Na njemu je već davne 1884. izgrađena prva crpna stanica, a 1929. prvi je put ronilački istraživan. Te godine došlo se do 28 m u dubinu; napravljen je nacrt i gipsani model. Izvor su 2000. godine ponovo počeli istraživati speleoronioci iz Speleološkoga kluba Željezničar iz Zagreba. U ovoj su ekspediciji ronioci, uz maksimalnu sigurnost, došli do 53 metra dubine, a podzemni kanali nastavljaju se i dalje. Najniža do sada istražena točka nalazi se približno 43 m ispod razine mora.

Istraženo 48 metara ispod razine mora izvora Zvir

Izvor Zvir nalazi se ispod strme stijene na desnoj strani kanjona Rječine. Potopljeni špiljski kanali nastali su duž tek tonskih pukotina. Na mjestu gdje izbija na površinu je, građevinskim radovima, formirano umjetno jezerce. Dno jezerca prvo ima oblik lijevka pa prelazi u vertikalnu jamu. Sve do 43 m dubine nagib je ujednačen i iznosi 39°. Najuži dio kanala je širok svega 3 metra i visok metar i pol. Dno je u početnom dijelu prekriveno velikim zaobljenim kamenim blokovi ma, koji na 45 metara prelaze u šljunak.
Mogućnosti daljnjeg istraživanja postoje na kraju istraženog dijela i u bočnom kanalu koji se odvaja na dubini od 45 metara. Pretpostavlja se da dalje ponovo slijede znatno širi podzemni prostori, ali je za takva istraživanja potrebna posebna oprema.

Speleološka šetnja dubinom izvora Rječine

Izvor Rječine nalazi se na 323 metara nadmorske visine i koristi se za javnu vodoopskrbu još od 1915. godine. Za vrijeme sušnih perioda on ponekad presušuje, pa se stalno pokušava poboljšati način korištenja vode kako bi se prebrodili ti sušni periodi. U tu svrhu, u više su navrata istraživani i podzemni kanali izvora.
Prva istraživanja proveli su talijanski speleolozi te mu se u zapisima iz 1930. spominje dubina od 15 metara. Prva poznata speleoronilačka istraživanja obavljaju se 1971. Tijekom tog istraživanja ustanovljeno je da se izvor sastoji od donjeg dovodnoga kanala, bočnog kanala i proširene dvorane iz koje se nastavlja vodom potopljeni gornji kanal. Istraživanju je prethodilo dugo sušno razdoblje, pa se izvor dodatno crpio crpkama što je omogućilo speleolozima da, doslovno, prošetaju donjim kanalom na dubini od -34 m gdje je razina vode bila svega pola metra. Tu se nalazilo dno i pokušaji otkopavanja i traženja nastavka ovoga kanala nisu dali rezultata. Svega nekoliko sati nakon izlaska speleologa, izvor je proradio i to s izdašnošću od 50 m3/s.
U nekoliko daljnjih ekspedicija ponovo se ronilo u donji kanal i nije pronađeno dno na koje u naišli speleolozi 1971. Posljednje istraživanje bilo je 1996. kada je speleoronilačka ekipa iz Speleološkoga kluba Željezničar iz Zagreba zaronila na dubinu od -50 m. Uz pomoć baterijskih lampi rasvijetlili su prostor još najmanje 10 metara u dubinu i nije uočen kraj kanala. Štoviše, uočeno je da se podzemni prostor proširuje. Rezultati koje dobivamo ovakvim istraživanjima nadasve su zanimljivi. Prema prikupljenim podacima može se zaključiti da su dva kanala (gornji i donji) koji čine izvor Rječine međusobno hidraulički potpuno odvojeni i da se u zaleđu, vjerojatno, nadovezuju na različite podzemne spremnike vode.

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.276
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #26 u: 29.06.2013., 13:34:46 »

Pogled na zapušteni tok Rječine i gore na novi most preko kanjona.



Ovdje moram pripomenuti da su radovi sječe korita Rječine krenuli ovih dana i idu od ušća prema Harteri, pa će valjda i ovaj izraz "zapušteno" biti manje prikladan za koji dan   :wavey
Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.608
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #27 u: 29.06.2013., 13:39:55 »
Žao mi je šta nisam mogao biti tu, s vama! >:(
Ali znao sam da će majstori to lijepo prezentirati pa je i istraživanje " za stolom " dosta prihvatljivo.
Hvala na lijepom i poučnom opisu te odličnim fotografijama. :bravo
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline seas

  • Jr. Member
  • **
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 251
    • Povijest Rijeke (u sklopu mog sajta)
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #28 u: 29.06.2013., 17:43:18 »
Ovdje moram pripomenuti da su radovi sječe korita Rječine krenuli ovih dana i idu od ušća prema Harteri, pa će valjda i ovaj izraz "zapušteno" biti manje prikladan za koji dan   :wavey

A Super. Konačno će to ličiti na nešto  :cool2

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.276
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Odg: Posjeta izvoru Zvir, te kaptažnom jarku Zvir II
« Odgovori #29 u: 30.06.2013., 10:25:01 »
Malo sam ti Seas ispravio post o Zviru 2, ima 6 bunara, 450 m cca je potkop ...  :wavey
Don't drive faster than your guardian angel can fly!