Za kraj smo posjetili "kontrolnu sobu". Nalazi se u glavnoj zgradi ViK-a na zadnjem katu. Na našu sveopću tugu, terasa na vrhu je bila zaključana
Iz te se sobe kontrolira cjelokupno vodoopskrbno područje koje pokriva ViK Rijeka. Vrlo sofisticiranim sustavom GSM bežične mreže pokriveno je cijelo područje. Bežično se šslju komande sustavu i primaju povratne informacije sa udaljenih lokacija. Jedan operater je stalno prisutan u kontrolnoj sobi i po potrebi šalje interventne ekipe na problematične lokacije.
I sada samo nekoliko podataka sa stranica Komunalnog društva Vodovod i Kanalizacija d.o.o. (
http://www.kdvik-rijeka.hr/default.asp?ru=11)
Za potrebe javne vodoopskrbe voda se zahvaća na izvorištima:
1. IZVOR RJEČINE - u količini od najviše 20.500.000 m3/g tj. 2.000 l/s
2. ZVIR 1 - u količini od najviše 31.000.000 m3/g tj. 2.000 l/s
3. ZVIR 2 - u količini od najviše 7.100.000 m3/g tj. 450 l/s
4. MARTINŠĆICA - u količini od najviše 6.500.000 m3/g tj. 300 l/s
5. PERILO - u količini od najviše 3.000.000 m3/g tj. 150 l/s
6. kaptirani izvor DOBRA - u količini od najviše 1.324.000 m3/g tj. 50 l/s
7. DOBRICA - u količini od najviše 4.000.000 m3/g tj. 250 l/s
Svi nabrojeni izvori spadaju u vrlo osjetljiva područja (podzemne vode I. kategorije).
IZVORIŠTA I NJIHOVE MINIMALNE IZDAŠNOSTI
ZVIR I - 1.000 – 1.500 l/s
ZVIR II - 500 l/s
MARTINŠĆICA - 300 l/s
DOBRA - DOBRICA - 30 – 120 l/s
PERILO - do 100 l/s
IZVOR RJEČINE - do 100.000 l/s
Izvor Rječine jedini je izvor iznad razine mora (na koti 325 m n.m.). Svi ostali izvori su priobalni.
Izvori ZVIR I i ZVIR II na lokaciji su Vodovodne ulice bb, na nadmorskoj visini do 5 m n.m.
Izvor MARTINŠĆICA na lokaciji je uvale Martinšćica, nadmorske visine do 5 m n.m.
Izvori DOBRA i DOBRICA nalaze se između Bakra i Bakarca, na nadmorskoj visini do 5 m n.m.
Izvor PERILO nalazi se iznad Bakra, na nadmorskoj visini 0 m n.m.
Ukupna minimalna izdašnost svih sedam izvora je 1.500 – 2.400 l/s. To zadovoljava vodoopskrbu pitkom, sanitarnom, tehnološkom i protupožarnom vodom oko 190.000 stanovnika bivše općine Rijeka (sada gradovi: RIJEKA, BAKAR, KASTAV, KRALJEVICA i općine: ČAVLE, JELENJE, KLANA, KOSTRENA i VIŠKOVO). Riječkom vodom snabdijevaju se i naselja izvan područja bivše općine Rijeka: JADRANOVO i DRIVENIK (vodoopskrbni sustav Žrnovica – Novi Vinodolski) te OPATIJA - KD Komunalac. Sveukupna pokrivenost vodoopskrbom je oko 300.000 stanovnika i turista u ljetnim mjesecima s maksimalnom dnevnom potrošnjom do 120.000 m3 vode.
Dva važna krška izvora u okolici RijekeZvir je jedan od izdašnih krških izvora. Na njemu je već davne 1884. izgrađena prva crpna stanica, a 1929. prvi je put ronilački istraživan. Te godine došlo se do 28 m u dubinu; napravljen je nacrt i gipsani model. Izvor su 2000. godine ponovo počeli istraživati speleoronioci iz Speleološkoga kluba Željezničar iz Zagreba. U ovoj su ekspediciji ronioci, uz maksimalnu sigurnost, došli do 53 metra dubine, a podzemni kanali nastavljaju se i dalje. Najniža do sada istražena točka nalazi se približno 43 m ispod razine mora.
Istraženo 48 metara ispod razine mora izvora Zvir Izvor Zvir nalazi se ispod strme stijene na desnoj strani kanjona Rječine. Potopljeni špiljski kanali nastali su duž tek tonskih pukotina. Na mjestu gdje izbija na površinu je, građevinskim radovima, formirano umjetno jezerce. Dno jezerca prvo ima oblik lijevka pa prelazi u vertikalnu jamu. Sve do 43 m dubine nagib je ujednačen i iznosi 39°. Najuži dio kanala je širok svega 3 metra i visok metar i pol. Dno je u početnom dijelu prekriveno velikim zaobljenim kamenim blokovi ma, koji na 45 metara prelaze u šljunak.
Mogućnosti daljnjeg istraživanja postoje na kraju istraženog dijela i u bočnom kanalu koji se odvaja na dubini od 45 metara. Pretpostavlja se da dalje ponovo slijede znatno širi podzemni prostori, ali je za takva istraživanja potrebna posebna oprema.
Speleološka šetnja dubinom izvora Rječine Izvor Rječine nalazi se na 323 metara nadmorske visine i koristi se za javnu vodoopskrbu još od 1915. godine. Za vrijeme sušnih perioda on ponekad presušuje, pa se stalno pokušava poboljšati način korištenja vode kako bi se prebrodili ti sušni periodi. U tu svrhu, u više su navrata istraživani i podzemni kanali izvora.
Prva istraživanja proveli su talijanski speleolozi te mu se u zapisima iz 1930. spominje dubina od 15 metara. Prva poznata speleoronilačka istraživanja obavljaju se 1971. Tijekom tog istraživanja ustanovljeno je da se izvor sastoji od donjeg dovodnoga kanala, bočnog kanala i proširene dvorane iz koje se nastavlja vodom potopljeni gornji kanal. Istraživanju je prethodilo dugo sušno razdoblje, pa se izvor dodatno crpio crpkama što je omogućilo speleolozima da, doslovno, prošetaju donjim kanalom na dubini od -34 m gdje je razina vode bila svega pola metra. Tu se nalazilo dno i pokušaji otkopavanja i traženja nastavka ovoga kanala nisu dali rezultata. Svega nekoliko sati nakon izlaska speleologa, izvor je proradio i to s izdašnošću od 50 m3/s.
U nekoliko daljnjih ekspedicija ponovo se ronilo u donji kanal i nije pronađeno dno na koje u naišli speleolozi 1971. Posljednje istraživanje bilo je 1996. kada je speleoronilačka ekipa iz Speleološkoga kluba Željezničar iz Zagreba zaronila na dubinu od -50 m. Uz pomoć baterijskih lampi rasvijetlili su prostor još najmanje 10 metara u dubinu i nije uočen kraj kanala. Štoviše, uočeno je da se podzemni prostor proširuje. Rezultati koje dobivamo ovakvim istraživanjima nadasve su zanimljivi. Prema prikupljenim podacima može se zaključiti da su dva kanala (gornji i donji) koji čine izvor Rječine međusobno hidraulički potpuno odvojeni i da se u zaleđu, vjerojatno, nadovezuju na različite podzemne spremnike vode.