Da ne uništavam Kalendar, stavljam ovdje:
03.07.1809. U ratu sa Francskom, dio ustanika-insurekcije vojske, koji se nalazio u Primorju i Istri krenuo je s vojskom na pohod na grad Trst. Iz Rijeke je krenulo pet četa 4. korpusa pučkih ustanika pod zapovjedništvom bojnika Portnera, eskadron banderijalnih husara, bojna istarske zemaljske obrane i više drugih manjih odjela. S morske strane trebali su doći Englezi s dva linijska broda i tri fregate. Ipak pohod na Trst je odgođen.
Izvor: http://www.v2.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0512005/insurek.asp
Izvor: http://www.formula1-dictionary.net/rijeka_4.html
... ------------------------------------------------------------------------------[/center]
...
Ajmo malo o ovom zamućivanju/zamlaćivanju "Hrvatskog vojnika", čiji suradnici uglavnom seru o tom dobu i jedino se trude bubati hrvatske novotvorine samo da ne izreknu "major", pa da im nebi poispadale vide koje drže Nebo.
0. Prethodna napomena: ovdje ne govorim o profesionalnim jedinicama carske vojske, već o vojsci koju čini "prosti puk" u slučaju rata.
1. "insurekcijska vojska" isto je što i "pučki ustanici". U srednjem i ranom novijem vijeku u područjima van Vojne granice (tzv. civilna Hrvatska) nije postojala vojna obveza u današnjem smislu, tj. da pripadnici određene generacije (obično s osamnaest godina) trebaju "izvršiti dug domovini", odnosno otići u vojsku.
Umjesto, dakle, automatske obveze "regrutacije" i "služenja vojnog roka" postojala je obveza svih muškaraca sposobnih za vojnu službu da se u slučaju proglašenja "insurekcije" tj. proglašenja "općeg ustanka" zbog neposredne ratne opasnosti odmah jave pod oružjem u ratne jedinice. "Pučki ustanici" ustojavani su u jedinice po teritorijalnom principu. Te jedinice su bile samostalne i nisu pripadale nijednom feudalcu.
2. Paralelno s tim postojale su tzv. banderijalne jedinice ili tzv. "banderiji", koje su na obično na isti poziv na "opći ustanak" ustrojavali, opremali i financirali na vlastiti trošak feudalni gospodari, tj. feudalci. Feudalci su, u času kad im je gospodar (obično kralj) podjeljivao naslove i posjede, primali na sebe i obvezu s točno navedenim brojem ratnika s kojima na vlastiti trošak moraju ratovati u pomoć svom gospodaru. Te jedinice bile su kakti okupljane pod jednom zastavom, koja se zvala banderij, pa otuda i isti naziv za same jedinice, tj. banderiji.
3. Budući da su konji i oprema konjanika bili "zdravo skupi" (troškovi u rangu toga kao da svaki konjanik danas vozi Ferarija), to su si mogli priuštiti samo feudalci, pa su konjičke jedinice uglavnom bile "banderijalne".
4. Pripadnici "zemaljske obrane" bili su ono što danas obično zovemo "dragovoljci". Njihove jedinice obično su ustrojavali gradovi (rjeđe županijske ili još šire zemaljske vlasti), a služile su prvenstveno za održavanje javnog reda i mira, a ustreba li i za neposrednu odbranu.
5. Kako bi stvar bila još malo zamršenija, hrvatski ban uz to što je bio vrhovni zapovjednik svih tih teritorijalnih i banderijalnih snaga (jedinica) bi je formacijski i zapovjednik dviju profesionalnih (krajiških) pukovnija: 1. i 2. banske pukovnije, poznate još i pod imenima Glinske i Petrinjske pukovnije.
6. Istra je tada, 1809. tek nedavno priključena krajevima pod carskom vlasti, ali još nije bila administrativno integrirana, kao što ni Rijeka, koja je od 1779. bila neposredno priključena ugarskoj kruni, nije imala nikakav formalni odnos prema hrvatskoj i njezinom banu. Trsat je spadao pod Hrvatsku, ali Rijeka ne, međutim sve je to bilo uglavnom poprište voluntarizma i improvizacija.
7. Na, koncu, o vojnim jedinicama. Imamo armiju. Nju čini nekoliko korpusa (ili zbora). Korpus pak čine brigade, a ove recimo 2 puka (pukovnije, regimente). Da stvar ne bi bila prosta k'o pasulj, imamo za to i divizije. Njih čine 3-4 brigade ili 3-5 pukova. To je nekih 10000/20000 ljudi. Regimenta ilitiga pukovnija (puk) ima 2000/3000 ljudi.
Tu su još "slavne" bojne (bataljon ili po ustaški: tabor) od 300/1000 vojnika, a čini ih 3-5 četa. Eskadron je jedinica u konjici i to je ustvari četa, za ne reć "satnija".
E, sad, ako ste preživjeli ovih šest točaka uvodnih objašnjenja, slijedi i objašnjenje stvarnog značenja ona četiri retka kalendarske bilješke.
Iz Rijeke u Trst krenule su: pet četa (cca 5x 100 ljudi) neke jedinice koja se pompozno smatra 4. korpusom [pompozna jer bi trebala brojati bar 10000 ljudi!], te četa lake konjice (husara), pa bataljon (bojna) istarskih dragovoljaca (oko 500 ljudi), te neke manje jedinice.
S obzirom da u "Hrvatskom vojniku" i sličnim publikacijama nećete naći ni približno suvislo objašnjenje ovih pojmova, pokušao sam za eventualne zainteresirane ukratko sažeti o čemu je zapravo riječ.
Bok!
