KRONOLOGIJA NASTANKA I RAZVOJ1627. Knjižnica Isusovačkog kolegija i gimanzijeGodine 1627. isusovački red u Rijeci osniva kolegij i gimnaziju, 1726. filozofski fakultet, a 1728. teološki fakultet. Ratio atque Institutio Studiorum Societatis Jesu temeljni je dokument o ustroju isusovačkog obrazovnog sustava koji propisuje osnivanje knjižnice za potrebe profesora i studenata. Knjige isusovačke knjižnice temelj su fonda Sveučilišne knjižnice Rijeka.
1782. Gradsko-gimnazijska knjižnica23. rujna 1773. ukinuti su isusovački seminar, kolegij, gimnazija te teološki i filozofski fakultet koji su se nalazili u dvokatnom baroknom zdanju sjeverno od Crkve svetog Vida.
Zapečaćene su prostorije kolegija i seminara u kojima su se nalazile knjige. Taj vrijedni knjižni fond bit će popisan tek četiri godine kasnije, kada prelazi u vlasništvo riječke Općine. Dokument naslovljen Inventario e Catallogo della Bibliotheca e delli libri delle congregazioni sadrži ukupno 1644 naslova u 2570 svezaka.
Dvije godine po prijenosu, knjige isusovačkog kolegija i seminara dolaze u posjed grada. Istovremeno se ostvaruju dvije velike donacije. Svoje bogate obiteljske knjižnice Gradu daruju Giulio de Benzoni i Giuseppe Marotti. U službenom aktu o donaciji, dana 26. listopada 1779. de Benzoni piše: «qual libreria amontera di presente a 900 volumi incirca; e cio affine si erriga una Biblioteca publica a ventaggioso, e comodo Proffito nelle Scienze tanto delli figli della Patria, che degl' Esteri Studenti». 4. veljače iste godine Giuseppe de Marotti nudi, a 23. prosinca Kapetansko vijeće prihvaća jednako uvjetovanu donaciju privatne knjižnice s katalogom. Već 1780. godine ukazuje se namjera za spajanjem dviju narečenih darovanih knjižnica s knjižnicom isusovaca.
Tek koncem godine 1782. spojene su knjižnice Benzoni i Marotti s knjižnicama isusovačkog kolegija i nautičke akademije. Novostvorena knjižnica ispunjava uvjete donatora. 1782. godine osnovana je gradsko-gimnazijska knjižnica, koja uz to što zadržava svoje prvotne obrazovne funkcije postaje ujedno i prva javna knjižnica u Rijeci. 1839. privodi se kraju uređenje gradsko-gimnazijske knjižnice. Knjižnica je u tom trenutku posjedovala 5652 naslova u 9200 svezaka. 1840. knjižnica počinje dobivati mjesni obvezni primjerak.
1892. Biblioteca CivicaJačanjem političkih previranja između Hrvata i Talijana u Rijeci, dolazi do sve naglašenijih zahtjeva Grada za primopredajom knjiga gradsko-gimnazijske knjižnice. 1881. godine Komisija u cijelosti preuzima fond zajedno s knjižničnim prostorijama. Godine 1889. pristupa se pregledu gradsko-gimnazijske knjižnice, za čijeg trajanja se odvajaju dublete i efemerne knjige, a zadržavaju stari katalozi. Knjižnica je u to vrijeme posjedovala 6010 svezaka kompletnih djela, 990 svezaka nekompletnih i 11 inkunabula. Starom fondu pridružuju se donacije riječkih građana.
15. prosinca 1892. počinje s radom Biblioteca civica. 1910. godine na mjesto bibliotekara dolazi Pietro Pillepich, koji u Firenzi studira moderno talijansko bibliotekarstvo, te po svom povratku ustrojava riječku knjižnicu po svim ondašnjim zahtjevima struke. Izrađuje se abecedni, predmetni, mjesni i stručni katalog. Svojom nabavnom politikom knjižnica se profilira kao opće-znanstvena knjižnica.
1948. Naučna biblioteka 14. listopada 1948. Ministarstvo prosvjete Narodne Republike Hrvatske donosi odluku o izdvajanju posudbenog fonda za Gradsku biblioteku u Rijeci. Knjige znanstvenog karaktera ulaze u fond novoosnovane Naučne biblioteke u Rijeci, koja od 1. siječnja 1949. počinje dobivati po jedan primjerak knjižne građe tiskane u Hrvatskoj.
1949. otvara se Viša pomorska škola, 1955. Medicinski fakultet, 1960. Tehnički fakultet i Pedagoška akademija, 1961. Ekonomski fakultet, a 1969. Viša tehnička građevinska škola. Uz ove visokokoškolske ustanove paralelno se osnivaju i knjižnice.
Uslijed potrebe za povezivanjem i međuknjižničnom stručnom suradnjom, na poticaj Naučne biblioteke u Rijeci 21. travnja 1963. dolazi do osnivanja Stručne sekcije, s ciljem stručnog usavršavanja i osnivanja Centralnog kataloga knjiga, kao i izrade popisa prinova periodičnih publikacija u gradu Rijeci. Otvaranjem fakulteta i visokih škola, Naučna biblioteka svoju djelatnost i izgradnju fondova usmjerava prema nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu.
9. svibnja 1979. potpisivanjem Samoupravnog sporazuma knjižnica postaje pridružena članica Sveučilišta u Rijeci. Nabava građe bazirana na obveznom primjerku proširuje se kupnjom knjiga i strane periodike za potrebe Sveučilišne zajednice. Već 1981. dolazi do problema u redovitom financiranju ovakve nabave, pa se intenzivno proširuje zamjena publikacija sa sveučilišnim i regionalnim knjižnicama Jugoslavije i susjednih zemalja.
U godini 1980. uređena je studijska čitaonica s priručnom zbirkom knjiga u otvorenom pristupu. Knjižnica već tada ima problema s nedostatkom prostora.
Osamdesete obilježavaju intenzivne aktivnosti na primjeni međunarodnih standarda u katalogizaciji i klasifikaciji građe što je osnov za izgradnju jedinstvenog sustava razmjene knjižničnih informacija i podloga informatizaciji knjižničnog poslovanja. Matična služba Naučne biblioteke organizira zajedničku primjenu novih standarda na svim fakultetskim i specijalnim knjižnicama u Rijeci i odgovarajuću edukaciju knjižničara Sveučilišta. Radi se na edukaciji korisnika na Sveučilištu. 1987. godine knjižnica počinje dobivati u depozit doktorske disertacije obranjene na riječkom sveučilištu od 1974. godine. Zbirka se odmah obrađuje i dobiva abecedni i stručni katalog.
Izdavačka djelatnost Naučne biblioteke u tim godinama bazira dobrim dijelom se na potrebama Sveučilišta.
Krajem osamdesetih počinju pripreme za informatizaciju knjižničnog poslovanja, koja je međutim vrlo sporo odmicala. Namjena prvog osobnog računala koje je stiglo u knjižnicu 1987. godine trebala je biti sudjelovanje u uzajamnoj katalogizaciji i pristupu bazama podataka u okviru Sistema naučnih i tehnoloških informacija Jugoslavije. Nakon razdruživanja, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu razvija nacionalnu aplikaciju za knjižnično poslovanje. 1991. godine instalirana je računalna veza na relaciji Naučna biblioteka – riječki fakulteti, a Matična služba organizira petodnevni tečaj strojne katalogizacije i pretraživanja monografskih publikacija na softveru Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Softver je 1992. godine instaliran na neumrežena osobna računala u svim knjižnicama Sveučilišta.
1991. godine broj zaposlenih u Naučnoj biblioteci pada sa 24 na 22 djelatnika i ovakvo stanje ostaje do danas. Trajni gubitak dvije visokostručne osobe zadao je velik udarac djelatnosti.
1993. godine stupio je na snagu novi Zakon o visokim učilištima. Redovita djelatnost knjižnice dosad u cijelosti financirana iz gradskog proračuna namijenjenog kulturi, počinje se pretežito financirati u okviru sustava znanosti čime se naglašava njezina sveučilišna uloga.
1995. godine mijenja ime u Sveučilišna knjižnica Rijeka.
USTROJ
Sveučilišna knjižnica Rijeka matična je knjižnica za sve fakultetske knjižnice Sveučilišta u Rijeci i specijalne knjižnice Primorsko-goranske županije. Središnja je knjižnica Sveučilišta u Rijeci i središte knjižnično-informacijskog sustava Sveučilišta. Središnja je javna općeznanstvena knjižnica Grada Rijeke i Primorsko goranske županije. Pored djelatnosti vezanih uz knjižničarstvo, obavlja još izdavačku i kulturno-obrazovnu djelatnost.
Knjižnicom upravlja Upravno vijeće sastavljeno od predstavnika Ministarstva znanosti i tehnologije, Rektora Sveučilišta u Rijeci i studenata. Na čelu Knjižnice je ravnatelj. Kao savjetodavno stručno tijelo ravnatelja djeluje Knjižnični savjet sastavljen od stručnih radnika Knjižnice odnosno knjižnično informacijskog sustava Sveučilišta. Nadzor nad zakonitošću rada obavlja Ministarstvo znanosti i tehnologije.
Djelatnost se obavlja kroz tri odjela: Odjel rada s korisnicima i izložba Glagoljica, Odjel nabave i obrade građe i Opći odjel. Pri Uredu ravnatelja obavljaju se i poslovi matično-razvojne službe koji se odnose na stvaranje i ostvarivanje programa i planova razvoja Knjižnice i knjižnično-informacijskoga sustava Sveučilišta u Rijeci.
U odjelima rada s korisnicima i obrade građe zaposleno je stručno knjižnično osoblje, a u Općem odjelu djelatnici koji obavljaju administrativne poslove, računovodstvene poslove i poslove na održavanju zgrade i informatičke opreme Knjižnice.
Odjel nabave i obrade građe prati tijek izgradnje fondova od trenutka kad je iskazana potreba za određenim naslovom do faze kada je jedinica građe opisana u katalogu i tehnički opremljena za korištenje. Odjel rada s korisnicima omogućuje korištenje građe, bilo posudbom, bilo radom u čitaonicama. Odjel brine o pravilnom smještaju građe u spremištima, organizira prijem posjetitelja stalnom postavu izložbe Glagoljica koji se nalazi u prizemlju zgrade. Vodi i povremenu izložbenu i prezentacijsku djelatnost.
RAVNATELJI I DJELATNICI OD 1947. GODINE
Ravnatelji
MARKO ĆUTIĆ (11. siječnja 1947. – 31. listopada 1951.)
VINKO ANTIĆ (1. studenoga 1951. – 31. prosinca 1965.)
KSENIJA PRICA (1. siječnja 1966. – 31. srpnja 1966. )
VANDA EKL ( 1. kolovoza 1966. – 31. kolovoza 1976.)
KSENIJA PRICA (1. rujna 1976. – 30. travnja 1978.)
MILAN PEČANIĆ (1. svibnja 1978. – 30. lipnja 1982.)
SREĆKO JELUŠIĆ (13. prosinca 1982. – 31. siječnja 1991.)
ZLATKO KEGLEVIĆ (1. veljače 1991. – 1.rujna 1991.)
NEDA GLAVIČIĆ (4. rujna 1991. – 14. srpnja 1995.)
JURAJ LOKMER (15. srpnja 1995. – 30. lipnja 2003)
SENKA TOMLJANOVIĆ ( od 16. srpnja 2003. - )
Pokojni djelatnici
ANTIĆ VINKO, ravnatelj
BEDENK IVAN, manipulant
ĆUTIĆ MARKO, ravnatelj
EKL VANDA, ravnatelj
JEROVŠEK JOSIP, dostavljač
JEŽIĆ ADALBERT, bibliotekar
KEGLEVIĆ ZLATKO, bibliotekar
MARULIĆ NIKOLA, bibliotekar
MEDIN JELKA, šef računovodstva
OGNJENOVIĆ OLGA, tajnik
PEĆANIĆ MILAN, ravnatelj
POVH MARIJA, manipulant
PRICA KSENIJA, bibliotekar
RICL TEREZA, pomoćni knjigoveža
SVEŠKO NEVENKA, bibliotekar
VITAZ ANTONIJA, čistačica
VUČKOVIĆ DANICA, manipulant
VUČKOVIĆ NIKOLA, ložač
ŠTIMAC IVAN, računovođa
Umirovljeni djelatnici
BASIOLI MARIJA, čistačica
BLAŽEKOVIĆ TATJANA, bibliotekar
BRIŠKI MIRA, knjižničar
GROZDANIĆ SLAVKA, čistačica
KARUZA JADRANKA, tajnica
KLEPAC BRANKA, knjižničar
MARTINOVIĆ IVKA, knjižničar
MEDVED BERNARDA, čistačica
MORŽANJ STJEPAN, nadstojnik zgrade-ložač
NOVAK KATICA, bibliotekar
POL JAKOB, knjigoveža
SROK IVANKA, čistačica
STANIČIĆ VIKICA, tajnica
SUPERINA LIDIJA, manipulant
ŠERIĆ MILKA, čistačica
TADIĆ KATICA, bibliotekar
WALTER BOŽENA, tajnica
ZAMBATA SENKA, bibliotekar
Sadašnji djelatnici
ANIĆ VANJA, sistem administrator
CEROVAC INES, diplomirani knjižničar
FILIPOVIĆ LUJA, pomoćni knjižničar
FRANČIŠKOVIĆ GORDANA, čistačica
JAVOR MIROSLAV, upravitelj zgrade-domar
KOVAČEVIĆ JASMINKA, pomoćni knjižničar
KRIZMANIĆ ANA, pomoćni knjižničar
KUKANIĆ BILJANA, pomoćni knjižničar
LAZZARICH LEA, voditelj Odjela za rad s korisnicima
MAJETIĆ JELENA, manipulant
PAJEVIĆ VESNA, diplomirani knjižničar
POPOVIĆ EVGENIJA, diplomirani knjižničar
PEROŽIĆ PREDRAG, diplomirani knjižničar
PETERKOVIĆ MILENA, pomoćni knjižničar
PRIBANIĆ MARIJA, manipulant
SMILJANIĆ ANIKO, pomoćni knjižničar
STOJČIĆ ZDENKA, pomoćni knjižničar
ŠIMOKOVIĆ JADRANKA, pomoćni knjižničar
ŠPORAR BRANKA, voditelj Odjela nabave i obrade građe
VELJAČIĆ IVAN, voditelj Općeg odjela
ZALOKAR JADRAN, viši knjižničar
ZGODIĆ DOLORES, tajnica
USLUGE I SERVISI
Adresa: Sveučilišna knjižnica Rijeka, Dolac 1, 51000 Rijeka
Telefon: +385 (0)51 336 911 (uprava); +385 (0)51 336 129 i +385 (0)51 322 890
(informacije) ; +385 (0)51 332 006 (telefaks)
Web stranice:
http://www.svkri.hr ;
http://crolist.svkri.hr (on line katalog)
E-mail: ravnatelj@svkri.hr
Knjižnični fond danas se sastoji od građe preuzete od povijesnih riječkih znanstvenih knjižnica, cjelokupne hrvatske publicirane građe od 1949. godine do danas, referentne građe iz svih područja znanja, te udžbeničke sveučilišne literature. Sveučilišna knjižnica Rijeka nudi ga na korištenje prije svega pripadnicima sveučilišne zajednice: studentima i znanstveno-nastavnom osoblju, ali i svima drugima koji u svrhu produbljivanja znanja imaju potrebu za njezinim uslugama. Raspolaže s dvije čitaonice. Velika čitaonica ima 60 korisničkih mjesta i referentnu zbirku bibliografija, enciklopedija, leksikona, rječnika itd. u otvorenom pristupu. U znanstveno-istraživačkoj čitaonici sa 32 korisnička mjesta članovima je na raspolaganju cjelokupna tekuća hrvatska periodika i računala s pristupom na Internet na kojima je omogućena izrada pismenih radova i pristup bazama podataka. Radove je moguće otisnuti putem mrežnog pisača.
Putem web stranica Knjižnice korisnici dobivaju informacije o njezinim uslugama, ostvaruju on line pristup katalozima Sveučilišne knjižnice i fakultetskih knjižnica Sveučilišta u Rijeci, te pristup bazama podataka.
Posudba iz fonda koji je u najvećem dijelu smješten u spremištima u zatvorenom pristupu ostvaruje se u prostoru kataloga. Ovdje je korisnicima je stalno na raspolaganju diplomirani knjižničar informator.
Knjižnica vrši usluge preslikavanja građe.
Korištenjem usluge međuknjižnične posudbe može se pribaviti knjiga ili preslik članka iz bilo koje knjižnice u svijetu.
Kontinuirano se organiziraju tečajevi koji članove upućuju u efikasno korištenje kataloga, baza podataka i drugih knjižničnih informacijskih pomagala.
U posljednje vrijeme oblikuje se i usluga redovitog izvještavanja korisnika o dostupnim izvorima informacija putem elektroničke pošte, a na temelju analize znanstvenog profila i iskazanog interesa pojedinog korisnika.
Knjižnica vrši usluge izrade CIP zapisa za izdavače s područja Primorsko-goranske županije.
NAKLADNIČKA DJELATNOST
Monografske publikacije
1. Vanda Ekl / Branko Fučić, Izložba glagoljice : vodič, 1968.
2. Vanda Ekl / Branko Fučić, Exhibition Glagolitic : guide, 1968.
3. Vanda Ekl / Branko Fučić, Fűhrer durch die Glagoljica : Ausstellung, 1968.
4. Teatar Bertolta Brechta : izložba u povodu 70-godišnjice Brechtova rođenja, 1968. (u suradnji s Generalnim konzulatom DR Njemačke, Zagreb)
5. Strana periodika do 1918 : /iz fonda Naučne biblioteke Rijeka/, 1969.
6. Strana periodika između dva rata /iz fonda Naučne biblioteke Rijeka/, 1973.
7. Marija Šegota – Novak i dr., Iz riznice naučne biblioteke, 1983.
8. Neda Glavičić i dr., Upute za informatičko i tehničko oblikovanje diplomskih radova, magistarskih radova, doktorskih disertacija i znanstvenih članaka, 1983.
9. Zlatko Keglević, Upoznajte svoju biblioteku, 1985.
10. Franjo Glavinić, Historia Tersattana, faks.izd., 1989. (izdanje u suradnji s Historijskim arhivom Rijeka, Tiskarom Rijeka Sveučilišnom nakladom Liber)
11. Neda Glavičić / Vesna Pajević, Doktorske disertacije obranjene na Riječkom sveučilištu 1974-1989, 1990.
12. Stanko Gilić, Rječnik istarskih ekonima, 1990.
13. Zlatko Keglević, Bibliografija : prilog građi za bibliografiju povijesti Rijeke : članci o Rijeci u riječkim novinama 1843-1918, 1992.
14. Međunarodna izložba “Ex libris”/ 1st International Exhibition “Ex Libris” : (500. godina od rođenja Julija Klovića) : katalog, 1997.
15. Međunarodna izložba “Ex libris” / 2nd International Exhibition “Ex Libris” / 2éme Exposition Internationale “Ex Libris” : (50 godina Vijeća Europe) : katalog, 1999.
16. Juraj Lokmer, Izložba Glagoljica : vodič, Rijeka, 2001.
17. Međunarodna izložba Ex libris Stara pisma / 3rd International Exhibition Ex Libris Old Scripts : katalog, 2001.
18. međunarodna izložba Ex-librisa Čovjek i riba / 4th International Ex-libris Exhibition Man and fish : katalog, 2003
Serijske publikacije
1. Informacije o novim knjigama: 1967-1995
2. Periodika ... : popis tekućih stranih periodičnih publikacija na području Sveučilišta u Rijeci : 1984-1998
3. Bilten Centralnog kataloga knjiga grada Rijeke : 1985
4. Domaći časopisi : popis periodičnih publikacija u specijalnim i fakultetskim bibliotekama Rijeke : 1990-1995
Mrežne publikacije
1. Jadran Zalokar, Doktorske disertacije Sveučilišta u Rijeci 1974.-2003.
2. Aniko Smiljanić, “Fluminensia Hungarica” : bibliografija
3. Ines Cerovac, Knjige 16. st. u fondu Sveučilišne knjižnice Rijeka
4. Branka Šporar, Inkunabule u fondu Sveučilišne knjižnice Rijeka
5. Prinove strane građe: 2002-2003
