HRVATSKI PLANINAR, GLASILO HRVATSKOG PLANINARSKLOG SAVEZA GOD.1931.BROJ 12...., članak kojeg je potpisao "Učkar" zove se UREĐIVANJE OKOLIŠA IZVORA RJEČINE, a planinari kao pređi današnjih ekologa pišu:" Iz Kastve primamo iz planinarskog kruga ovaj izvještaj: Preko ovog ljeta, za vrijeme jake i dugotrajne suše, ponestajalo je potrebne pitke vode i za grad Sušak. Vodovodna uprava poduzela je potrebne radnje, kako bi što više isko-rišćivala vrela za svoj vodovod u Martinšćici i na izvoru Rječine, Tim se povodom u dnevnim listovima čitalo, kako će se na samom izvoru Rječine podići visoka brana, da se što više spase vode za sušački vodovod. Kada se u novinama .pisalo da će brana biti visoka i nekoliko metara, mnogi su prijatelji prirode i prirodnih krasota bili zabrinuti za svoje omiljeno izletište, za svoj izvor Rječine. Uvažujući brigu vodovodne i gradske uprave Sušaka da za gradski vodovod nađe što više životno potrebne pitke vode. mi prijatelji prirode molimo gradsku upravu da bi kod izvođenja mu kojih vodovodnih naprava na izvoru Rječine što više čuvala prirodnu krasotu izvora, a pored mišljenja svojih stručnjaka možda bi bilo dobro i čuti mišljenja članova »Hrv, planin, društva«, njegovih podružnica »Velebita« u Sušaku i »Učke« u Kastvu,
Najljepše, najprirodnije, bilo je na .izvoru Rječine, kada još izvor nije bio iskorišćen za sušački vodovod, kada oiko izvora, nije bilo betonskih zidova, betonskih pristupa ni željeznih cijevi. Kada se je već moralo iskoristiti izvor Rječine za vodovod i podigla neposredno do izvora potrebna brana, nemojmo dalje dizati branu i dalje zatvarati sam izvor!
__Rječina, koja dijeli grad Sušak od grada Rijeke, koja dijeli u svojem donjem
toku sada dvije države, imade krasan izvor ispod visokog strmog brda, koji je izvor radi svojih prirodnih krasota, radi svojeg krasnog okoliša, postao omiljeno izletište koliko Sušaka toliko i Rijeke, cijele Kastavštine i Liburnije. Na izvor Rječine počeli su izletnici polaziti u većem broju tamo od 1910, godine dalje, i koji su jednom bili na izvoru Rječine, polaze tamo svake godine redovito bar jedamput, ako ne i nekoliko puta, Kako je područje na samom izvoru Rječine zahvaćeno u pograničnu zonu između Jugoslavije i Italije, to je omogućeno i izletnicima iz Rijeke i cijele Liburnije da dolaze na izvor, kamo i redovito dolaze. Nema škole na Kastavštini, koja ne priredi svoj godišnji izlet sa školskom djecom na izvor Rječine, na »zvir«, kako naši kažu. Sa Kastavštine tog kraja, koji tako oskudijeva vodom, polaze učitelji sa školskom djecom na izvor Rječine i tu najlakše i najuspješnije tumače sitnoj djeci o potocima, rijekama, izvorima, ponornicama itd, — Godine 1929., kada je u Kastvu obrazovana podružnica hrvatskog" planinarskog društva »Učka«, društvena uprava vodala je odmah računa o ovom najbližem izletištu, o izvoru Rječine. Opetovano priređivani su Meti na izvor, a kada bi se u nekoliko skupina stiglo na izvor, desilo se da je koja skupina izletnika bila na lijevoj obali a druga na desnoj obali, i ako je bila jaka voda, po čitav su dan bili izletnici rastavljeni a zakazali su bili sastanak aa izvoru i nakon razgledanja izvora odmor na nedalekoj ravnici na desnoj obali, gdje se loži vatra, kuha čaj i zabavlja raznim igrama. Preko Rječine naime zadnji je most do izvora u selu Kukuljani, a od toga sela imade još tri kilometra do izvora, pa ako je jaka voda, nije se ova mogla prelaziti. Izletnici, koji bi od Kukuljana pošli na izvor lijevom obalom, morali bi ostati na ovoj a izletnici, koji bi iz Kukuljana pošli desnom obalom, morali bi i kod izvora na .desnoj obali O'Stati, »Učka« je potporom svega članstva i prijatelja uspjela da 11. augusta 1929. g. svečano otvori čvrst i lijep prelazni most nedaleko izvora. Prva je to priredba bila naše »Učke«, na kojoj se oko pet stotina žitelja pored naših planinara »Učke« bilo skupilo na izvoru. Lijepo je bila zastupana podružnica »Velebit« iz Sušaka, a i našu središnjicu zastupao je g. porof. Stahuljak. Lijepim prelaznim mostom omogućen je prelaz preko Rječine i kod izvora, pa je tim mostom cijeli onaj okoliš poprimio još ljepši izgled. »Učka« nije ostala samo kod ovog konstruktivnog rada, već redovito i dalje ureduje okoliš samog izbora. Kako je kraj oko izvora zaštićen od bure, mogućnost je da tamo uspijeva svaki zimzelen, pa je »Učka« počela pošumljivati okoliš samog izvora, Dalnjim uređivanjem putova na jednoj i drugoj obali učinit će se izvor još pristupačnijim. Ali kod svakog
uređivanja čuvajmo prirodne krasote, jer se ove ne mogu poljepšavati ni uređivati! »Učka« sprema nedaleko izvora urediti mali prostor i natkriti ga, da služi kao sklonište, ako izletnike zateče kiša, a vremenom urediti i malu kućicu, kako bi izletnici mogli dolaziti na izvor primjerice subotom u večer i tamo prenoćiti. Sada izletnici prenoće u selu Kukuljandma, gdje drži »Učka« i svoju knjigu posjetilaca, u koju se izletnici upisuju i iznose svoje predloge, zapažene manjkavosti i slično. »Učka« je nadalje uzela u zakup novu pećinu u Zametu, koju je ispitao naš stručnjak g. Dr, Poljak, i sprema se da je uredi, te imade već izrađen nacrt i troškovnik.
Sa područja Kastavštine izletnici polaze na izvor preko sela Marčelji pa se preko Carića spuštaju, strmo na selo Kukuljani, a onda dalje obalom na izvor, Otkako je pak uspostavljena autobusna pruga između Sušaka i Kastva, polaze izletnici autobusom ujutro do sela Trnovica na Rječini pa dalje onda pješke obalom. Sušaćani dolaze ili autobusom do Tmovice pa dalje pješke ili pak pješke iz Sušaka pa od Pašca dalje samom obalom Rječine, kao i Rječani koji dolaze pješke na Grohovo i dalje na izvor.
»Učka« za svoj početni rad uzela je kao svoje izletište izvor Rječine, uva-žujući stanje planinarenja na Kastavštini i onom kraju. Kako tamo nema još dovoljno razvitog ni organizovanog planinarenja, »Učka« treba da budi tek volju za planinarenje i da planinarenje orgaraiauje. Započela je »Učka« dobro i nema sumnje napredovat će!
Na slici, koju donašamo, vidimo izvor Rječine sa prelaznim mostom »Učke«." (Saša Dmitrović, FB)
