Izgradnja prometnica u Rijeci i okolici

[gorgoroth]

Početi ću s aktualnim stanjem na izgradnji 2. faze prometnice Rujevica – Marinići koja predstavlja dio buduće nove ceste Ž5025 koja vodi do budućeg centra za gospodarenje otpadom Marišćina


Napokon se krenulo iz Hosti prema Marinićima

Prema čvoru Hosti






bageri iznad Hosti,krenuli u brdo







pikaniranje

[gorgoroth]

Malo približen nadvožnjak na čvoru Hosti







malo iznad velikih zgrada na Hostima,prema Marinićima








trasa je već dobila svoju konturu







opet prema gradu,pogled predobar

[gorgoroth]

Još jedna prema gradu















bager u daljini

[gorgoroth]

INVESTICIJE U OPATIJSKOM ZALEĐU ZAPOČELA IZGRADNJA CESTOVNOG ČVORA ANĐELI-KOLAVIĆI

Kolavići i Zatka dobivaju izlaz na tunelsku cestu

Igor Puž, predsjednik MO Veprinac kaže da je za puni značaj investicije Bina Istre važno da Grad Opatija izgradi kilometar ceste Slavići – Kolavići, te u budžetu osigura novac





VEPRINAC Teška mašinerija zauzela je prijevoj pokraj vijadukta Anđeli, a ova bi »okupacija« trebala rezultirati najvećim projektom na ovim prostorima u posljednjih nekoliko desetljeća, još od dovršetka izgradnje zaobilaznice – proširenja autoceste A8. Prvi dio »plana« u izvođenju Bina Istre jest nedavno započeta izgradnja čvora Anđeli-Kolavići, koji bi omogućio istočnom dijelu Veprinca i sjeverozapadnom dijelu Matulja, prvenstveno naselju Bregi, izravan izlaz na autocestu A8 koja u jednom smjeru vodi kroz tunel Učka do Istre, a na drugom se spaja na autocestu A7 (Kvarnerska autocesta) koja ide prema slovenskoj granici. Ti su radovi dio druge faze udvostručenja profila Istarskog ipsilona, pri čemu u prvom dijelu prednost imaju one dionice koje se temelje na važećim Studijama na okoliš, u što je uključena i izgradnja trećeg traka na dionici između Matulja i Učke u dužini od 2 kilometra, zbog ubrzanja prometa usporenog teškim vozilima. Posljednji dio ove faze bit će izgradnja druge cijevi tunela Učka.
   
Kraći put do Matulja i Istre

Predsjednik Mjesnog odbora Veprinac Igor Puž istaknuo je kako bi ovo mogla biti najznačajnija investicija na području njegovog mjesnog odbora unazad trideset godina, ali da se za njen puni značaj mora izgraditi i cestovna infrastruktura nižih razina.
    – Moglo bi nam se dogoditi da investicija ne funkcionira u punom opsegu zbog toga što Grad Opatija ne prati adekvatno rad Bina Istre. Naime, prema mojim saznanjima, Grad se još 2009. godine obvezao da će sagraditi cestu Slavići – Kolavići i proširiti dio postojećih prometnica, što bi stanovnicima Slavića i Travičića skratilo put prema Matuljima ili Istri za pet do sedam kilometara. Međutim, sredstava za izgradnju te ceste nema u proračunu niti u njegovim projekcijama za iduće godine, stoga bi nam se moglo desiti da zbog jednog kilometra neizgrađene nerazvrstane ceste velik dio mještana ne osjeti benefite investicije vrijedne desetke milijuna kuna, kazao je Puž, koji je pitanje oko izgradnje čvora Anđeli-Kolavići na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća postavio i gradonačelniku Ivi Dujmiću. Tada je Dujmić kazao kako nije upoznat s odvijanjem takvih radova na području grada, ali u međuvremenu se informirao.
   
Dinamika izgradnje nepoznata

– Izvođači radova iz tvrtke Cesta d.o.o. Pula bili su 22. veljače u Gradu Opatiji kako bi upoznali predstavnike gradske vlasti s planom izvođenja radova na čvoru Anđeli i njihovim daljnjim tijekom odvijanja. Po okončanju radova o kojima je riječ naselja Kolavići, Zatka i Vas dobit će legalan ulaz i izlaz na tunelsku cestu. Napominjemo da aktualna gradska vlast nije ukinula niti jednu prometnicu koja se nalazi u usvojenom Prostornom planu Grada Opatije, pa tako ne stoji ni tvrdnja, koju oporbeni vijećnici opetovano ističu, a kojom upravo takvo što spočitavaju sadašnjoj gradskoj vlasti Opatije, poručio je gradonačelnik putem glasnogovornice Grada Opatije Tanje Čorak, izbjegavši direktno odgovoriti na pitanje hoće li dinamika izgradnje nerazvrstanih, odnosno pristupnih prometnica, koje su u ingerenciji Grada, pratiti i veliku investiciju Bina Istre.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28602863285A2863285A28582859285A28632897289828632863285E2858285828592858285928632863286328592863X

[gorgoroth]

Par fotki s viadukta Anđeli

[gorgoroth]

2.dio s Anđela

[gorgoroth]

Cesto moja, pređi na drugoga

"Županijsku" dionicu ceste za Marišćinu preuzimaju Hrvatske ceste

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel je rekao da podržava inicijativu da cesta postane država, ali pod uvjetom da građanima Rijeke bude vraćeno uloženih 90 milijiuna kuna



RIJEKA   Projekt izgradnje preko sto milijuna kuna vrijedne dionice ceste od Marinića do budućeg centra za gospodarenje otpadom Marišćina, koju su zajednički trebale izgraditi Primorsko-goranska županija i Općina Viškovo, preuzet će država, točnije Hrvatske ceste, najavio je na  panel-diskusiji o Marišćini obnašatelj dužnosti Primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić . Vujić je, govoreći o značaju te ceste za izgradnju Marišćine, ali i za Općinu Viškovo i Grad Rijeku, kazao kako je s HC-om već sve dogovoreno oko preuzimanja, te da će u roku od desetak dana biti potpisan sporazum kojim će taj pravac iz županijske prerasti u državnu cestu.

Gradnja ceste prema Marišćini predviđena je u četiri dionice, od kojih je pred dovršenjem tek prva, od Rujevice do Marinića, koju gradi Grad Rijeka, dok na ostale tri, pod ingerencijom županije i Općine Viškovo radovi još nisu ni započeli.

Dok kao župan projekt nije uspio realizirati, Zlatko Komadina ga je, čini se, odlučio dovršiti kao ministar mora, prometa i infrastrukture, prebacujući izgradnju ceste pod okrilje i na budžet državne tvrtke. Od ministra smo zatražili objašnjenje cijelog aranžmana, posebno financijskog dijela, budući da je sam nedavno najavio mogućnost prolongiranja roka za dovršenje dionice riječke zaobilaznice Sv.Kuzam – Križišće, zbog nedostatka sredstava u proračunu HC-a.

Odgovor je stigao od Komadininog pomoćnika Nikole Mendrile , koji ističe kako je inicijativa da županijska cesta prema Marišćini postane državni pravac pokrenuta još 2008. godine.

– Ta će cesta povezati sadašnju riječku zaobilaznicu s budućom i kao takva zadovoljava kriterije da bude državna cesta. Stoga je sada postignut dogovor s ministarstvom i HC-om po tom pitanju, a u pripremi je nacrt sporazuma između svih strana uključenih u gradnju ceste. Utvrdit će se što je i tko do sad napravio, kao i daljnja prava i obaveze. Kao državni pravac, cesta će biti financirana većim dijelom sredstvima Hrvatskih cesta, ali ne bih to dovodio u vezu s riječkom zaobilaznicom jer izvori financiranja nisu isti, kazao je Mendrila, dodajući kako će radovi na dionici Marinići – Marišćina, biti pokrenuti tijekom ove godine.
Vujićeva najava HC-ovog preuzimanja gradnje županijskog dijela ceste prema Marišćini vidno je iznenadila riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela , također sudionika panel-diskusije. Po završetku rasprave, Obersnel je izjavio kako podržava inicijativu da cesta postane državna, ali samo pod uvjetom da Gradu Rijeci budu vraćena uložena sredstva.

– Očekujem da građanima Rijeke bude vraćeno 90 milijuna kuna, koliko je potrošeno za pripremu i gradnju ceste. Moja je obaveza da štitim interese građana i ne mogu prihvatiti da samo Riječani plate svoj dio ceste koja onda postaje državna. Ako će biti državna cesta, onda se očekuje i da država plati njezinu izgradnju, komentirao je Obersnel.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Zupanijsku-dionicu-ceste-za-Mariscinu-preuzimaju-Hrvatske-ceste

[gorgoroth]

Par sličica zaobilaznice

[gorgoroth]

Slijede slike s nastavka zaobilaznice od Kuzma do Hreljina



Viadukt Tabor






mehanizacija na odmoru

[gorgoroth]

Viadukt Tabor izbliza

[gorgoroth]

Pogled na cestu

[gorgoroth]

Na viaduktu Tabor








Betonara

[gorgoroth]

Mehanizacija s Tabora











Kraj viadukta prema Hreljinu

[gorgoroth]

Viadukt Tabor,pogled prema Kuzmu








između viadukata

[gorgoroth]

NEMA NOVACA PRODULJENI ROKOVI IZGRADNJE POSLJEDNJE DIONICE RIJEČKE OBILAZNICE

Od Sv. Kuzma do Križišća tek na ljeto 2013. godine

Konačna potvrda krajnjeg roka dovršetka radova sa sigurnošću će se znati nakon donošenja proračuna i Plana građenja i održavanja državnih cesta za 2012. godinu





RIJEKA Iako Hrvatske ceste još uvijek službeno imaju rok dovršetka izgradnje dionice Sv. Kuzam – Križišće do prosinca ove godine, otvorenje ove posljednje dionice riječke obilaznice bit će prolongirano za osam mjeseci, sve do lipnja 2013. godine. U razgovoru za naš list prvi je tu opciju spomenuo resorni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina, a sada to neizravno potvrđuju i u Hrvatskim cestama, koje teško mogu osigurati financiranje projekta, točnije nemaju dovoljno novca da sav posao završe na vrijeme.
    – Još nije donesen proračun za ovu godinu pa Hrvatske ceste trenutno provode aktivnosti prema Privremenom tromjesečnom planu građenja i održavanja državnih cesta za razdoblje od siječnja do ožujka 2012. godine.
    Konačna potvrda krajnjeg roka dovršetka radova sa sigurnošću će znati nakon donošenja proračuna i Plana građenja i održavanja državnih cesta za 2012. godinu. Treba uzeti u obzir gospodarsku situaciju u državi i da postoji mogućnost nedostatka sredstava za dovršetak projekta do predviđenog roka, a u tom slučaju bi najraniji rok dovršetka bio lipanj 2013. godine, ističe se u odgovoru Uprave Hrvatskih cesta na upit našeg lista.
    Također se dodaje da je do sada ukupno ugovoreno radova u iznosu od oko 942 milijuna kuna bez PDV-a, od čega je situirano oko 505 milijuna kuna. Iz toga je vidljivo da nedostaje novac za planiranu izgradnju u još uvijek aktualnim rokovima, čega su očito svjesni i u Ministarstvu, što potvrđuje i izjava ministra Komadine.
    Vjerojatno se zaključilo da nema posebnog razloga žuriti s otvaranjem cijele dionice do Križišća jer u zimskom razdoblju na tom prometnom pravcu ionako nema velikih gužvi. Ključna je ljetna sezona, a tu će ipak biti nekih novosti jer i Hrvatske ceste potvrđuju kako se završetak gradnje na poddionicama Sveti Kuzam – Gradina i Gradina – Hreljin očekuje krajem srpnja 2012. godine, nakon čega bi se obavio tehnički pregled, te bi nakon izdavanja uporabne dozvole, dionica od Sv. Kuzma do čvora Hreljin mogla biti puštena u promet. To znači da bi negdje u kolovozu bio otvoren čvor Hreljin koji bi tako bar malo rasteretio turističke gužve na čvorovima Sv. Kuzam i Bakar. Za nadati se da bi dovršenje prvih dionica od Sv. Kuzma do Hreljina moglo biti i nešto efikasnije od predviđanja jer bi u prometnom smislu bilo idealno ukoliko bi cesta bila otvorena negdje do 20. srpnja kada započinje razdoblje najintenzivnijeg prometa na Jadranu.

Darko PAJIĆ

http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285F286328592863285A28582859285A2863287A287128632863285D2861285B285C285D285C28632863286328592863K