Izgradnja prometnica u Rijeci i okolici

[gorgoroth]

Kako god,ja svejedno mislim da bi trebalo Rijeci vratiti novac za izgrađeni dio 





Asfaltirani prvi metri kod Hosti

[gorgoroth]

Živo je na cijelom gradilištu





stroj za asfaltiranje za sada miruje





gužva na ostalom djelu Hosti

[gorgoroth]

S Rujevice







još malo i ovdje će asfalt

[gorgoroth]

Mehanizacija na Rujevici











Lik se razmahao :lol:








da ovdje nisu mogli kružni staviti :ohno:

[zokxy]

Eto da malo preduhitrim gorga - obilaznica ispod Hreljina danas dobila prvi sloj asfalta!












Na drugom dijelu malo toga se mijenja

[gorgoroth]

E to je eskluziva,odlično 

[gorgoroth]

OPASNO RASKRIŽJE ČELNICI GRADA BAKRA PROZVALI HRVATSKE CESTE ZBOG NERJEŠAVANJA GORUĆEG PROBLEMA

Rotor na Kukuljanovu hitno potreban da se ne dogodi zlo

Iako su nam obećali da će još 2011. započeti radove, sada nam odgovaraju da ne mogu ništa poduzeti dok taj projekt ne uđe u njihove planove, rekao je bakarski gradonačelnik



BAKAR Gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić izrazio je veliko nezadovoljstvo tijekom jučerašnje sjednice Vijeća radom, odnosno neradom Hrvatskih cesta po pitanju izgradnje rotora na raskrižju kod Bauhausa u Industrijskoj zoni Kukuljanovo. Klarićeva reakcija uslijedila je nakon vijećničkog pitanja njegovog stranačkog kolege Vice Sepa, koji je naglasio da su na tom raskrižju česti sudari, a bilježe se i smrtni slučajevi. Zbog svega toga u planu je izgradnja rotora, ali realizacija je zapela.
    – Ljut sam i bijesan na Hrvatske ceste budući da je to područje njihova odgovornost i nadležnost. Već dugo vremena Grad Bakar vrši pritisak da se tamo izgradi rotor, na što su nam obećali da će još 2011. započeti radove. Međutim, sada nam odgovaraju da ne mogu ništa poduzeti dok taj projekt ne uđe u njihove planove – rekao je Klarić, naglasivši da su iz Grada i prije brojnih nesreća upozoravali da bi na tom raskrižju, kojim prolazi sve već broj ljudi, moglo biti problema.
    – Mi bismo sami napravili rotor da smijemo, ali riječ je o državnoj cesti i ruke su nam zavezane. Grad Bakar i Industrijska zona nudili su HC-u kompletnu tehničku podršku, ali ništa nisu poduzeli. Promet na tom području će se dodatno povećavati i hitno nešto treba napraviti – rekao je Klarić.
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B28582863285B2863285A28582859285A2863287A287128632863285E2858285D285C285D285A28632863286328592863Q

[gorgoroth]

U travnju natječaj

Obnova mosta Rječina odgođena za jesen

Rok za rekonstrukciju mosta vjerojatno 60 dana, sjeverni kolnik na kojem se nalazi stari most bit će zatvoren za sav promet





RIJEKA »Autocesta Rijeka-Zagreb« idućeg mjeseca raspisat će natječaj za odabir izvođača radova za rekonstrukciju mosta Rječina na dionici riječke obilaznice između Škurinja i Orehovice. Nakon što je prošle godine bilo najavljivano kako će ovaj posao biti završen do početka turističke sezone, u ARZ-u su ipak odlučili još jednom prolongirati ovaj projekt te bi izvođača radova trebali dobiti do ljeta, a posao obaviti na jesen.

    Riječ je složenom projektu zbog nepristupačnog terena u kanjonu Rječine iznad kojeg se nalazi most na visini od gotovo 70 metara. Procijenjena vrijednost investicije iznosi nešto više od 4 milijuna kuna, te se očekuje da će rok za rekonstrukciju mosta biti 60 dana, što je bitan podatak zbog planiranih restrikcija u režimu prometa na obilaznici. Nakon što su u ARZ-u razmatrali više različitih varijanti, između ostalog i opciju zatvaranja dionice Škurinje – Orehovica za sav promet, na kraju je prihvaćena varijanta s uvođenjem dvosmjernog prometa na južnoj kolničkoj traci dionice Škurinje – Orehovica, dok bi sjeverni kolnik na kojem se nalazi stari most bio zatvoren za sav promet. To znači da će na čvoru Škurinje i čvoru Orehovica biti uvedene prometne devijacije kojima će se vozila usmjeravati na južni kolnik. Sve to ne bi trebalo prouzročiti veće gužve na riječkim prometnicama jer je ionako riječ o propusnosti obilaznice s dva prometna traka, kao u vrijeme prije izgradnje punog profila.

    Kao što je javnosti poznato, dionica Škurinje – Orehovica izgrađena je prije više od 25 godina, a da u tom razdoblju stari kolnik nije temeljito obnovljen sve do razdoblja realizacije projekta punog profila. Tako je prije nekoliko godina obnovljen kolnik na staroj sjevernoj trasi na svim dijelovima ceste i objektima, a izuzetak je bio samo most Rječina, čija je rekonstrukcija prolongirana kako bi se obilaznica u punom profilu stigla otvoriti krajem 2009. godine. Međutim, nakon toga nije bilo dovoljno novca te je obnova mosta nekoliko puta odgađana.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Ri-Servis/Obnova-mosta-Rjecina-odgodena-za-jesen

[gorgoroth]

Još malo i asfaltiranje na Rujevici

[gorgoroth]

Obersnel i Vujić podržali Milanovića

Prekršeno obećanje SDP-a; Žuta Lokva crvena pljuska Rijeci

Iako su Vojko Obersnel i Vidoje Vujić podržali Zorana Milanovića, lokalni SDP-ovci i saborski zastupnici konsternirani su premijerovom izjavom i nisu zasad spremni ništa javno komentirati

RIJEKA Najavom premijera Zorana Milanovića da gradnja autoceste do Žute Lokve neće biti prioritet za njegovu Vladu, već će to biti pravac prema Dubrovniku, izigrano je jedno od glavnih obećanja Kukuriku koalicije dano građanima 8. izborne jedinice.

Kako je javnosti Rijeke, Primorsko-goranske županije i Istre poznato, ministar Zlatko Komadina, koji je na izborima bio nositelj Kukuriku liste u 8. jedinici, zajedno sa svojim kolegama s liste posvetio je cijelu kampanju prošle jeseni gradnji Žute Lokve kao glavnom prioritetu razvoja regije, uz naravno riječku luku i novu nizinsku prugu. Komadina je izbore u 8. jedinici dobio među ostalim upravo na tom obećanju, kao jednom od glavnih izbornih poruka, a s obzirom da premijer najavljuje da Žuta Lokva ostaje u drugom planu za duže vrijeme, odmah se počelo spekulirati i o tome da u Vladi priželjkuju ostavku ministra Komadine, koji je ionako slabog zdravlja i trpi niz medijskih i kadrovskih afera u svom resoru.   

Strah od zamjeranja

Odmah nakon takve Milanovićeve izjave, nastala je gužva u redovima ovdašnjih SDP-ovaca, ali i koalicijskih partnera, pa tako HNS za danas priprema press konferenciju na tu temu. Većina naših sugovornika iz redova lokalnog SDP-a, ali i saborskih zastupnika, konsternirana je takvom najavom Milanovića te je doživljavaju kao pljusku kraju u kojemu SDP godinama premoćno pobjeđuje, no ni ministri iz ovog kraja, a ni saborski zastupnici, nisu zasad spremni komentirati takve izjave, očito iz straha da se ne zamjere šefu stranke. Jedini koji je izravno stao u obranu Milanovićeve izjave jest riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
– Nema nikakve dileme da je cestu Rijeka – Žuta Lokva potrebno graditi. Pitanje je samo kada i kako. Osobno bih prioritet dao izgradnji pruge Rijeka – Zagreb i daljnjem ulaganju u riječku luku radi jačanja konkuretnosti riječkog prometnog pravca, kao i izgradnji novog KBC-a na Trsatu. Uostalom, nitko nije rekao da se ta cesta neće graditi, ali pitanje je prioriteta. S obzirom da postoji alternativna veza s Dalmacijom preko Bosiljeva, ne vidim to kao prioritet u odnosu na prije navedene projekte, kaže Obersnel.

Po njemu, tek odustajanje od izgradnje nove pruge i rekonstrukcije postojeće, odustajanje od daljnje izgradnje riječke luke i novog KBC na Trsatu, kao i odustajanje od daljnje izgradnje Kampusa na Trsatu predstavljalo bi odstupanje od predizbornog programa koalicije. Kako je to naveo i premijer Milanović u svojoj izjavi, ne vidim gdje se to izigralo predizborno obećanje, kaže Obersnel.   

Približavanje Dalmacije

Uostalom – dodaje – nema nikakvih problema da se cesta Rijeka – Žuta Lokva gradi koncesijskim modelom i to odmah, za što se zalagao upravo aktualni ministar Komadina još kao župan, kaže Obersnel.

Obnašatelj dužnosti župana Vidoje Vujić također ne dovodi u pitanje pravo Vlade da odredi prioritet te je siguran da će se nastaviti izrađivati dokumentacija za modele financiranja i gradnje ceste do Žute Lokve.

– Činjenica je da koridor preko Žute Lokve također zbližava turistički Dubrovnik s našom regijom, a ne zaboravimo da 40 posto svih turista u Hrvatsku ulazi preko Istre i naše regije, kaže Vujić. Po njemu, Vlada mora biti ozbiljna i ne može »zakopavati kramp« na sto mjesta u državi istodobno jer bi to bilo neozbiljno, no »gledajući interese naše regije, Žuta Lokva bi sigurno trebala biti prioritet«, kaže župan Vujić, koji je niz godina radio zajedno s Komadinom na čelu PGŽ-a i dobro zna koliko godina je taj pravac bio tretiran kao prioritetni za regiju. 

Nije Komadina jedini

Ministra Slavka Linića jučer nismo uspjeli dobiti na ovu temu, a drugi riječki član Vlade Željko Jovanović poručio je da on nije najbolji sugovornik na temu cestogradnje jer su u njegovom resoru prioriteti Kampus i nova sveučilišna bolnica.

Dio članova Vlade ističe da Žuta Lokva nikad nije bila prioritet nikome nego Zlatku Komadini te da Milanović nikada nije potvrdio takvo opredjeljenje i da uostalom u Planu 21 nema takvih obećanja.

Prelistavanje novina otprije nekoliko mjeseci, za izborne kampanje, jasno govori da je, međutim, Žuta Lokva stalno bila u ustima kandidata za Sabor na listi u 8. jedinici, ne samo kod Zlatka Komadine.

-Ovo je šamar našem kraju, nije fer prema Rijeci i Županiji da ne dobije cestu koja bitno skraćuje put prema Dalmaciji. Uostalom, Komadina je i pobijedio premoćno na izborima, osvojivši maksimalnih 14 mandata za SDP s tim obećanjem. Jasno je da cijela priča služi tome da vrh Vlade destabilizira Komadinu na funkciji ministra, kaže jedan od naših sugovornika iz redova zastupnika SDP-a. 

Koncesija nije otpala

Prema riječima župana Vujića, Milanovićeve izjave ne znače da se Vlada odriče Žute Lokve, već njenog financiranja iz državnog proračuna u ovom trenutku. »Itekako postoje zainteresirani investitori za koncesijski model gradnje«, tvrdi župan. Prema dosad poznatim informacijama, interes za gradnju po koncesijskom modelu pokazuju tvrtke iz Njemačke i Austrije, primjerice tvrtka Hochtief, čiji predstavnici ovih dana borave u Primorsko-goranskoj županiji.


Komadina bez komentara

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina jučer je odradio uobičajeni radni dan u Zagrebu i održao kolegij s najbližim suradnicima. Upit naše redakcije razmišlja li o ostavci odlučio je ne komentirati, a o autocesti Rijeka – Žuta Lokva kazao je samo to da je ona u projektiranju.  (D.P.)


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Prekrseno-obecanje-SDP-a-Zuta-Lokva-crvena-pljuska-Rijeci

[gorgoroth]

Na Milanoviću je da dobije EU sredstva za Žutu Lokvu

Ljudi koji zastupaju ovaj kraj u Vladi, njih trojica ministara, kao i 11 zastupnika, ne smiju dozvoliti da cesta Žuta Lokva ispadne iz prioriteta Vlade - poručili su HNS-ovci

RIJEKA - Primorsko-goranski HNS-ovci uputili su apel vrhu Vlade da prihvati argumentaciju ministra prometa Zlatka Komadine, da mu da podršku i izgradi što prije autocestu Rijeka-Žuta Lokva, jer se radi o cesti koja apsolutno ima ekonomsko, ali i političko i moralno opravdanje budući da je bila u programu Kukuriku koalicije u 8. jedinici na prošlim izborima.

- Mi Primorci smo strpljivi, uvijek šutimo, ne vežemo se lancima, ne prosvjedujemo, ali i uvijek glasamo za lijevi centar. Pitamo se, međutim, da li to što smo kulturni i pristoji znači i da smo bedasti?
Jesmo li ukleti ili bedasti - upitala se predsjednica županijskog HNS-a Nada Turina-Đurić, s kolegama Markom Borasom-Mandićem i Đaninom Sučićem.

Ona je podsjetila da je stjecajem okolnosti HDZ bio taj koji je pustio u promet puni profil ceste Rijeka-Zagreb, te bi bilo šteta da se zaključi da će sada Vlada lijevog centra biti ta koja će iznevjeriti
neka obećanja građanina ovog kraja.

- Ljudi koji zastupaju ovaj kraj u Vladi, njih trojica ministara, kao i 11 zastupnika, ne smiju dozvoliti da cesta Žuta Lokva ispadne iz prioriteta Vlade - poručili su.

Turina-Đurić premijeru Zoranu Milanoviću je poručila da je Žuta Lokva dio jadransko-jonskog koridora kojeg je sigurno spremna financirati i Europska unija. Stoga, posao je premijera da ta sredstva ispregovara sa Bruxellesom, a nema nikakvog razloga da dotad Komadinino ministarstvo, kako je i najavljeno, ne počne graditi tunel Vratnik, te da ne pripremi dokumentaciju za nastavak trase.

HNS-ovci ističu da Slovenija sigurno neće graditi cestu na trasi Trst-Rijeka ako ne bude Žute Lokve, a boje se i da je odustajanje od Žute Lokve samo uvod u odustajanje i od nekih drugih riječkih
projekata - primjerice, nove pruge.

- Mi puštemo i na hladno jer se bojimo da se iza toga ne krije najava još kakvih "restrikcija" Rijeke - kaže Turina-Đurić.

Svaka čast Dubrovniku, poručuju HNS-ovci, ali bez jadransko-jonskog pravca ni povezivanje Dubrovnika kao još jedna skupa investicija, nema smisla.

Boras-Mandić izračunao je da ekonomska opravdanost ceste do Žute Lokve ne može biti upitna: frekvencija prometa sigurno bi bila veća nego na jugu Dalmacije, a jasno je da se mogu graditi samo one ceste koje imaju i promet, a ne političke investicije, kao što je bio Pelješki most u doba HDZ-a.

"Samo na benzinu i uračunatom vremenu kojim bi se kratio put od Rijeke do Zadra, moglo bi se uštedjeti milijardu kuna godišnje, a o napretku Like i njezinom povezivanju s europskim tržištem, da ne
govorimo", rekao je Boras Mandić.

HNS-ovci se ne žele uplitati u odnose u SDP-u i ne misle da je ova važna tema iskorištena za rušenje ministra Komadine. Dapače, šalju mu poruku:

- Ne zaboravimo da je Komadina bio nositelj naše zajedničke izborne liste, i stoga neka ne zaboravi odakle je došao  - poručili su mu ogorčeni HNS-ovci.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Na-Milanovicu-je-da-dobije-EU-sredstva-za-Zutu-Lokvu

[zokxy]

Poziv na podnošenje prijedloga komunalnih prioriteta za 2013. godinu
Rijeka, 2. travnja 2012.
Pozivaju se građani Grada Rijeke, ovlašteni predstavnici suvlasnika stambeno-poslovnih zgrada i udruge građan da podnesu svoje prijedloge za uređenje i održavanje objekta komunalne infrastrukture radi izrade Prijedloga plana komunalnih prioriteta za 2013. godinu. Prijedlozi će se primati u sjedištima mjesnih odbora, od 2. travnja do 23. travnja 2012.

Grad Rijeka - Odjel za gradsku samoupravu i upravu - Direkcija za mjesnu samoupravu obavještava građane, ovlaštene predstavnike suvlasnika stambeno-poslovnih objekata i udruge građana da se u sjedištima mjesnih odbora u razdoblju od 2. travnja do 23. travnja 2012. godine zaprimaju prijedlozi za uređenje i održavanje objekata komunalne infrastrukture (mali komunalni zahvati - akcije) za 2013. godinu.

Predlagati se mogu manji komunalni zahvati kao što su: izgradnja dječjih igrališta, uređenje zelenih površina, parkirališta, postave autobusnih čekaonica, postave tijela javne rasvjete, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, uređenje kolnika, izrada nogostupa, odvodnja oborinskih voda, uređenje prometne signalizacije i tehničkih elemenata cesta, sanacija divljih deponija i sl.

Na temelju podnesenih prijedloga, vijeća mjesnih odbora izradit će program i utvrditi prioritete u rješavanju, koji će po usvajanju na Gradskom Vijeću činiti sastavni dio Plana raspodjele sredstava za prioritetno održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području mjesnih odbora u 2013. godini.

Prijedlozi za uređenje i održavanje objekata komunalne infrastrukture (mali komunalni zahvati - akcije) za 2013. godinu primat će se  na slijedećim adresama:

    za područje Mjesnog odbora Brajda-Dolac
    - Pomerio br.26, tel. 336-753

    za područja Mjesnih odbora Luka i Centar Sušak:
    - Verdieva 11, tel. 371-138,
    - A.K. Miošića 8a/I, tel. 336-081

    za područje Mjesnog odbora Školjić
    Žrtava fašizma 2/II, tel. 209-370

    za područja Mjesnih odbora Svilno i Pašac:
    - Svilno 82, tel.252-298,
    - Balde Fućka 39, tel. 252-530

    za područja Mjesnih odbora Draga i Sveti Kuzam:
    - Draga Brig 24, tel. 458-270,
    - Sveti Kuzam 19, tel.251-788,251-498

    za područje Mjesnog odbora Drenova
    - Cvetkov trg 1, tel. 255-275

    za područja Mjesnih odbora Gornja Vežica i Orehovica:
    - Dr.Zdravka Kučića 1, tel. 411-514
    - Kalina 2, tel. 459-068

    za područje Mjesnog odbora Kantrida
    - Lovranska 10, tel. 262-854

    za područje Mjesnog odbora Kozala
    - Volčićev trg 2, tel. 546-412

    za područja Mjesnih odbora Belveder i Brašćine-Pulac
    - Volčićev trg 2, tel. 511-522

    za područja Mjesnih odbora Mlaka i Potok:
    - G.Duella 2B, tel. 672-241,
    - Milana Butkovića 2, tel. 211-168

    za područje Mjesnog odbora Pehlin
    - Pehlin 58, tel. 269-617

    za područja Mjesnih odbora Podmurvice i Banderovo:
    - Dubrovačka 2, tel. 672-365,
    - Rudolfa Tomšića 15 , tel. 676-050

    za područje Mjesnog odbora Podvežica
    - Kvaternikova 58, tel. 437-647

    za područje Mjesnog odbora Pećine
    - Janka Polić Kamova  73, tel. 436-233

    za područja Mjesnoih odbora Srdoči i Grbci:
    - Miroslava Krleže 4, tel. 624-358,
    - Dražička 4, tel. 637-741

    za područja Mjesnih odbora Turnić i Sveti Nikola:
    - Franje Čandeka 36b, tel. 641-568,
    - Zametska 6, tel. 641-138

    za područja Mjesnih odbora Škurinje i Gornji Zamet:
    - S.J. Bujkove 44, tel. 268-100,
    - Milice Jadranić 2, tel. 896 68 88

    za područje Mjesnog odbora Škurinjska Draga
    - Porečka 94, tel. 514-968

    za područje Mjesnog odbora Bulevard
    - Šet. I. G. Kovačića 12, tel.423-602

    za područje Mjesnog odbora Krimeja
    - Kumičićeva 50, tel. 216-597

    za područja Mjesnih odbora Grad Trsat i Vojak:
    - Šet. J. Rakovca 33, tel. 217-243,
    - Mihanovićeva 1, tel. 422-328

    za područje Mjesnog odbora Zamet
    Bože Vidasa bb, tel. 209-270


Napomena: prijedlozi se mogu dostavljati i na e-mail adrese mjesnih odbora, a u slučaju odsutnosti tajnika prijedlozi se mogu dostaviti Odjelu za gradsku samoupravu i upravu - Direkciji za mjesnu samoupravu, Trpimirova 2/IV ili na telefon 209-297.

 
Za eventualna pojašnjenja i detaljnije informacije možete se obratiti u sjedište Vašeg mjesnog odbora na gore navedene telefone i to:

    ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak i petak od 08.00 do 12.00 sati.


http://www.rijeka.hr/ZapPriKomprioritetaza2013

[gorgoroth]

LAŽNI LOKALPATRIOTI SLAVKO LINIĆ, VOJKO OBERSNEL I ŽELJKO JOVANOVIĆ OKRENULI LEĐA RIJECI

MANEKENI RIJEČKOG SDP-a u blatu Žute Lokve

Rijeka će od »svoje« Vlade dobiti ono što je već jednom dobila – ništa vrijedno spomena; do 2015. neće biti gotovi niti naslijeđeni projekti gradnje Zagrebačke obale i ceste D-403, a kamoli autocesta do Žute Lokve, novi Krčki most ili nizinska pruga


Zlatko Komadina je doista morao otići zbog bolesti. To nije spin. Svatko tko je imao priliku posljednjih mjeseci razgovarati s ministrom, to će potvrditi. Komadina je u posljednje vrijeme imao problema čak i s komunikacijom, pa i koncentracijom, vjerojatno zato što se uistinu nije mogao nositi s teretom odgovornosti i stresa. Ostavka nakon svega 103 dana u Vladi svejedno predstavlja težak politički poraz Zlatka Komadine, koji će presudno odrediti njegov daljnji život u politici. Paradoks svoje vrste ostat će u činjenici da je iz Vlade otišao SDP-ovac, koji je najkonkretnije zagovarao i planirao investicije vezane uz razvoj Rijeke i pritom nije imao nikakvih nedoumica oko toga treba li Rijeci nizinska pruga i autocesta prema Dalmaciji.
    Istovremeno je riječ o pravoj blamaži premijera Zorana Milanovića i hrvatske Vlade, jer je slučaj Komadina pokazao da Vlada u hodu, gotovo voluntaristički i bez stručnih kriterija, odlučuje o najskupljim infrastrukturnim projektima u državi po načelu »malo hoćemo – malo nećemo«. Ta nesretna autocesta Rijeka – Žuta Lokva razgolitila je problem do kraja i dovela Milanovića u izuzetno neugodnu situaciju u kojoj mora arbitrirati o stvarima o kojima se u Rijeci nisu mogli dogovoriti, iako su odavno to trebali učiniti.
   
Kardinalna greška

Riječki SDP čak niti na izbore nije izašao s nekom jasno dogovorenom politikom i strategijom, pogotovo ne kad je riječ o razvoju gospodarstva, industrije i prometa. Jaki riječki kadrovi vukli su svatko na svoju stranu u Rijeci, a takvi su na kraju i otišli u Zagreb. Sve se ionako svodi na soliranje i ono što radi četverolist manekena riječkog SDP-a, a to su Slavko Linić, Vojko Obersnel, Zlatko Komadina i Željko Jovanović.     
    Površna analiza javnih istupa u ne tako davnoj prošlosti pokazuje da je u jeku predizborne kampanje Slavko Linić govorio o potrebi rezanja investicija u gradnji autocesta i njihovog usmjeravanja u energetiku i željezničku infrastrukturu, dok se u isto vrijeme njegov kolega u SDP-u i budućoj Vladi Zlatko Komadina zalagao za izgradnju najskuplje autoceste u Hrvatskoj, 730 milijuna eura teške i 56 kilometara duge dionice Križišće – Žuta Lokva. Da treba graditi Žutu Lokvu godinama je govorio i gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je donedavno kritizirao Vladu Jadranke Kosor, jer nema sluha za taj prometni pravac. Još prošle godine, također u kampanji, Obersnel je javno izražavao očekivanje da će Vlada Zorana Milanovića razvijati riječki prometni pravac, te između ostalog nastaviti izgradnju autoceste prema Žutoj Lokvi.
    No, nakon što je premijer Milanović prije sedam dana rekao da novca za taj projekt nema, pa stvar još i začinio konstatacijom kako ta investicija Vladu dovodi u neugodnu situaciju pred građanima južne Dalmacije, a posebno Dubrovnika, Obersnel je također reterirao i kazao kako više ne vidi Žutu Lokvu kao prioritet, jer postoji alternativna veza s Dalmacijom preko Bosiljeva. Željko Jovanović se mudro o svemu nije izjašnjavao, jer mu to ionako nije u resoru.
    Ipak, premijer je odbacujući Žutu Lokvu kardinalno pogriješio i kazao kako prometno rješenje ceste do juga Hrvatske treba biti prioritet, pa je onda i njega morao ispraviti riječki ministar financija Slavko Linić i kazati kako ni Žuta Lokva, ni autocesta do Dubrovnika nisu realne i isplative, pa se niti jedna ni druga neće graditi. Ima se tek dovršiti započeti posao, na jednoj strani brze ceste do Križišća, a na drugoj posljednjih desetak kilometara autoceste do Ploča.
   
Balon za lakovjerne

Blato Žute Lokve, u kojem se valja riječka politika, time bi trebalo biti odrezano kirurškom preciznošću, jer nitko u Vladi, uključujući i premijera, ne vidi potrebu prepustiti poneku odluku struci koja bi, makar i po nalogu politike, mogla razmotriti različite opcije po kojima bi se autocesta do Žute Lokve itekako mogla izgraditi, a da pritom ne bude nekog dramatičnog opterećenja za državni proračun. To nije nužno samo koncesija, već može biti riječ o kombinaciji koncesije i investicije HAC-a ili ARZ-a, etapnoj gradnji na najprometnijim dionicama od Križišća do Novog Vinodolskog ili određivanju nešto veće cestarine od Križišća do Žute Lokve (između 24 i 30 kuna za osobni automobil), čime bi se uvećala isplativost cijele investicije i ročnost njezinog povrata.
    Čak ni ideja bivšeg ministra Komadine o početku izgradnje tunela Vratnik dužine 3,5 kilometara do kraja ove godine nije morala biti loša ukoliko bi postojao plan da država financira i izgradi samo dionicu Žuta Lokva – Senj, a ostatak autoceste ponudi u koncesiju, koja bi zbog tog doprinosa države cijeloj investiciji, bila isplativija, pa bi se i investitor lakše pronašao, a dužina koncesije bila kraća. Mogla bi se na taj način u koncesiju uvrstiti i gradnja novog Krčkog mosta ukoliko na kraju i priča o nizinskoj pruzi i velikom kontejnerskom terminalu na Krku ne ispadne napuhani balon za lakovjerne.
    Raznih opcija ima, ali je stvar trenutno odrezana sjekirom, jer je riječki ministar Slavko Linić jasno i glasno rekao da novca za riječku autocestu nema. To je svakako puno lakše nego pokušati osmisliti kvalitetan i realan koncesijski model, posao za kojeg ljudi od struke kažu kako je potrebno nekoliko godina samo za pripremu dokumentacije natječaja.
   
Povijest bolesti

Iako se ovdje neki zaključci nameću sami po sebi za bolje razumijevanje cijelog problema potrebno je vratiti se u nešto dalju povijest, koju ne zovu uzalud učiteljicom života. Danas se malo tko sjeća da je te 2001. godine, kad je premijer Ivica Račan zajedno s tadašnjim ministrom graditeljstva Radimirom Čačićem najavljivao ogromne investicije u cestogradnji, ideja izgradnje autoceste Zagreb – Split u roku od svega tri godine, bila proglašena idiotarijom u koju je malotko bio spreman povjerovati. Račanu samo što nisu obukli luđačku košulju. Zatečeno stanje ukazivalo je da se autocesta prema Splitu vjerojatno ne može izgraditi još najmanje desetak godina.
    Prema Rijeci je ipak bilo bolje, jer nedostajalo je oko 60 kilometara autoceste, te je još oko 40 kilometara trebalo pretvoriti u puni profil. Istovremeno, prema Splitu nije bilo gotovo ničega osim probijene cijevi tunela Sv. Rok i 30-tak kilometara dionice kod Ogulina u fazi zemljanih radova, što znači da je trebalo od nule izgraditi gotovo sve na 319 kilometara od Bosiljeva do Splita. Svejedno, tri puta duža autocesta prema Splitu izgrađena je i puštena u promet u nevjerojatno kratkom roku, već sredinom 2005. godine. Istovremeno, puni profil na autocesti Rijeka – Zagreb, čija je gradnja otpočela daleke 1969. godine, završen je krajem 2008. godine, više od tri godine nakon što je autocesta već stigla do Dugopolja iznad Splita. I sve to unatoč činjenici da je i danas promet između Rijeke i Zagreba 30 do 50 posto veći.
    Pritom nikako ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da drugi Riječanin na čelu Hrvatskih cesta, Vladimir Bizjak, također nije napravio ništa kako bi se riječka obilaznica dovršila u punom profilu. U te četiri godine Bizjakovog mandata projekt nije bio doveden u fazu da ga niti jedna iduća vlast ne može zaustaviti. Upravo suprotno, kad je Božidar Kalmeta došao u Ministarstvo prometa, a Stjepko Boban na čelo Hrvatskih cesta, nije bilo građevinskih dozvola za obilaznicu, a kamoli da je bio raspisan natječaj o gradnji. Činjenicama unatoč, HDZ je uspio nametnuti javnosti tezu o pogodovanju interesima Rijeke, nekom lokalpatriotizmu kojeg u stvarnosti uopće nije bilo.
    Vlada u kojoj je potpredsjednik i jedna od najvažnijih karika bio upravo Riječanin Slavko Linić toj istoj Rijeci dala je malo ili gotovo ništa. Najvažniji događaj tog vremena bio je potpis ugovora u Rijeka Gateway projektu iz 2003. godine, gdje do danas još uvijek na terenu nije započela realizacija dva najvažnija projekta, a to je uređenje stambeno-poslovne četvrti s marinom na Delti i Porto Barošu i izgradnja kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali.
   
SDP kao HDZ

Lažni lokalpatriotizam ipak je manje važan od drugog ključnog problema sustava izgradnje autocesta. Te 2002. godine kad je pokrenut »New deal« autoceste prema Splitu objavljen je i plan po kojem su autoceste trebale generirati gospodarski razvoj cijele Hrvatske. Bila je riječ o ideji gradnje 400 gospodarskih zona u Hrvatskoj, većinom upravo u gradovima i općinama u neposrednoj blizini novih modernih autocesta. Od tih silnih zona ostalo je malo ili gotovo ništa. Jedina istinska iznimka je Općina Dugopolje, nekadašnja zabit u kamenjaru, koja se dolaskom autoceste doista počela naglo razvijati u mali gradić s nizom poslovnih subjekata. Čak ni zona kod Ogulina, koju je izgradio i koristio Bechtel kao svoju bazu dok se autocesta gradila, nije privukla značajnije investitore, iako je lokacija bila i ostala idealna u neposrednoj blizini čvora Bosiljevo iz kojeg vode autoceste prema najvećim hrvatskim gradovima, Zagrebu, Rijeci i Splitu.
    HDZ-ova Vlada na čelu s Ivom Sanaderom nastavila je nerazumno graditi autoceste u praktično svim dijelovima Hrvatske, iako gotovo nigdje to nije bilo opravdano intenzitetom prometa, višestruko usput povećavajući cijenu po kilometru izgrađene autoceste zbog čega su na kraju nanizane afere i optužbe za kriminal u cestogradnji za kojeg još uvijek nema presuda na sudovima. Novu infrastrukturu nije pratio razvoj gospodarstva, industrije i proizvodnje, pa na autocestama izvan ljetne sezone ni danas nema prometa koji opravdava njihovu gradnju. Pokazalo se da HDZ o tome uopće nije brinuo, jednako kao što ni danas u SDP-u nitko o tome ne govori u pripremi jednog drugog, jednako važnog i skupog projekta.
    Riječ je o nizinskoj pruzi, čija se gradnja procjenjuje na pet milijarda eura. Povijest bi se mogla ponoviti, jer pruga sama po sebi nije dovoljna ni opravdana ukoliko će služiti samo premještanju tereta od točke A do točke B. Bez niza logističkih zona, besplatne dodjele zemljišta investitorima, povlastica za nova radna mjesta u proizvodnji, osmišljavanja novih proizvoda i niza drugih mjera ni pruga neće biti dovoljno iskorištena čak i ukoliko je netko izgradi.
   
Veliko ništa

Nažalost, ni o nizinskoj pruzi se riječki SDP-ovci nisu mogli godinama dogovoriti, već su njegovali koncepciju konfuzije i zbunjivanja javnosti. Još je prošle godine Linić govorio kako prugu ne treba graditi, pa je dugo Zlatko Komadina bio usamljen u riječkom SDP-u u otvorenom lobiranju za nizinsku prugu. Na kraju je postignut kompromis po kojem bi prvo trebalo rekonstruirati staru prugu i paralelno raditi na pripremi međunarodnog natječaja za nizinsku prugu. Taj će potrajati duže vrijeme, pa je upitno može li pruga uopće dobiti koncesionara do kraja mandata ove Vlade.
    Možda bi zato bilo bolje kad premijer Zoran Milanović ne bi toliko govorio o posebnoj pažnji i brizi za razvoj riječkog prometnog pravca. Sasvim je izvjesno da 2015. godine kada mandat Vlade završava neće biti gotovi ni naslijeđeni projekti gradnje Zagrebačke obale i ceste D-403, neće biti autoceste do Žute Lokve, neće biti novog Krčkog mosta, neće biti kontejnerskog terminala na Krku, jednako kao što neće biti ni nizinske pruge.
    Da bi netko, negdje, u Rijeci ili okolici, idućih godina mogao započeti neku novu proizvodnju i otvoriti značajan broj novih radnih mjesta, može se samo sanjati. U tome se krije i odgovor na pitanje hoće li Riječani idućih godina bolje živjeti. Strategija razvoja Rijeke na uslugama, trgovini i prometu neslavno je propala, a neke druge nema na vidiku.
    Tako bi se i povijest mogla ponoviti, a Rijeka od »svoje« Vlade još jednom dobiti ono što je već jednom dobila – ništa vrijedno spomena.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285F2863285C2863285A28582859285A286328982897288F28632863285E2858285E285F2860285A28632863286328592863S

[gorgoroth]

INDUSTRIJSKA ZONA KUKULJANOVO PROMETNO RJEŠENJE ZA OPASNO RASKRŠĆE JOŠ MJESECIMA DALEKO

Izgradnja rotora ujesen

Projekt još čeka ishodovanje lokacijske dozvole nakon čega slijedi izrada glavnog projekta, izdavanje građevinske dozvole te raspisivanje natječaja za graditelja rotora



RIJEKA Rotor u Industrijskoj zoni Kukuljanovo vjerojatno neće biti izgrađen prije jeseni iduće godine, unatoč željama i zahtjevima predstavnika Grada Bakra. Razlog je poštovanje procedure i priprema dokumentacije za rekonstrukciju opasnog raskrižja koje je smješteno između triju trgovačkih centara – Bauhausa, Lesnine i Lidla. Kako ističe šef riječke ispostave Hrvatskih cesta Matija Glad, cijeli projekt u ovom trenutku čeka ishodovanje lokacijske dozvole nakon čega slijedi raspisivanje natječaja za graditelja rotora.
    – Meni je u ovom trenutku dosta teško reći precizan rok za gradnju rotora. Procedura se mora poštovati. Svakoga dana čekamo lokacijsku dozvolu, a onda će uslijediti izrada glavnog projekta te odobravanje građevinske dozvole i natječaj za odabir izvođača radova. Sve ove radnje potrajat će negdje do ljeta. Rok za gradnju rotora iznosit će 60 dana, ali ćemo nastojati ne raditi usred sezone, pogotovo ne u kolovozu, jer je na toj cesti promet vrlo intenzivan u tom dijelu godine. Stoga je realno očekivati gradnju rotora ove jeseni. O svemu tome su detaljno informirani predstavnici Grad Bakra pa doista ne vidim razloga za neko čuđenje. Mogu samo kazati da bez legalnih dozvola gradnje neće biti, a procedura traži određeno vrijeme, kazao je Glad, koji tako značajno prolongira rokove za rekonstrukciju raskršća na Kukuljanovu.


Prolongiranje rokova
   
    Prolongiranje rokova ne događa se prvi put jer su u HC-u u više navrata najavljivali gradnju ovog rotora, ali je ona odgađana iz različitih razloga, posljednji put i zbog parlamentarnih izbora jer navedena investicija nije ušla u plan Hrvatskih cesta pa je za novi plan trebalo čekati formiranje nove Vlade i imenovanje nove Uprave, što je potrajalo više od tri mjeseca. Treba se nadati da nitko zbog toga neće teže stradati na ovom dijelu ceste u Industrijskoj zoni, gdje su nezgode dostale učestale, te je bilo i smrtnih slučajeva ponajviše zbog slabe preglednosti i nedovoljnog opreza samih vozača.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928592863285C2863285A28582859285A2863287A287128632863285E2858285F285A285B285E28632863286328592863D

[gorgoroth]

KAKO BI IZGLEDAO MOGUĆI MODEL KONCESIJE NA AUTOCESTI RIJEKA-ŽUTA LOKVA ČIJA JE GRADNJA ZAUSTAVLJENA

Cestarina od 30 kuna isplaćuje gradnju nakon 40 godina

To je još uvijek razuman rok trajanja koncesije, koji bi i potencijalnom investitoru omogućio dugoročnu dobit. Nije točno da novca nema: možda ih nema u državnom proračunu, ali to ne znači da se investicija ne može realizirati, a novci ipak pronaći





Iako bi se na prvi pogled dalo zaključiti kako izgledi za za koncesioniranje autoceste do Žute Lokve nisu baš sjajni, razne mogućnosti davanja koncesije za ovu prometnicu pokazuju kako to uopće ne mora biti neizvedivo. Politička šteta koju je cijeli projekt doživio u proteklih desetak dana je načinjena, jer je potencijalnim investitorima Vlada uputila jasnu poruku da ni sama ne zna što bi s tom autocestom trebalo učiniti. Bivši ministar Zlatko Komadina ju je želio graditi, štoviše htio je započeti već krajem godine na izgradnji tunela Vratnik, ali je sve obustavio premijer Zoran Milanović, a onda i ministar financija Slavko Linić tvrdnjom kako to u ovom trenutku financijski nije realno.
    Na pitanje je li to doista tako nije lako odgovoriti, ali je svejedno zanimljivo pokušati analizirati neke potencijalne opcije izgradnje ove prometnice.
    Gruba računica troškova koja je zacrtana u procjenama projektanata kazuje da bi autocesta Rijeka-Žuta Lokva trebala koštati oko 730 milijuna eura, odnosno oko 5,5 milijardi kuna. Ako se uzme u obzir da je neizgrađena dionica Križišće-Žuta Lokva duga 56 kilometara, jednostavnom računicom ispostavlja se da bi jedan kilometar ove autoceste koštao u prosjeku oko 13 milijuna eura po čemu je riječ o jednoj od najskupljih autocesta u Hrvatskoj. Međutim, tu treba napomenuti da bi sasvim sigurno cijena gradnje bila bitno niža od ove procjene, jer su u međuvremenu cijene građevinara dramatično pale uslijed velike nezaposlenosti i konkurencije u odnosu na razdoblje kad je spomenuta projektantska procjena usvojena.
   
Trošak kredita

Jedan od važnijih parametara za koncesioniranje svakako bi bio mogući iznos cestarine. Ukoliko bi se u obzir uzela prosječna cijena u Hrvatskoj na većini autocesta od 0,42 kune po kilometru dobila bi se cestarina u iznosu oko 24 kune za osobni automobil. Pritom treba navesti kako su cijene na nekim drugim koncesijama autocesta kao što je Zagreb-Macelj bitno veće od spomenutih 0,42 kune po kilometru, cijene koja je određena još 2004. godine od kada se nije mijenjala. To bi svakako potencijalnom koncesionaru bio argument za poskupljenje cestarine, koja se i s aspekta prosječnog prometa na ovoj autocesti, čini kao neminovnost. Naime, trenutno se prosječni ljetni promet na jadranskoj magistrali na relaciji od Bakra do Senja kreće na razini od oko 14.000 vozila, dok godišnji prosjek pada na razinu oko 8.000 vozila, što je ispod granice opravdanosti izgradnje autoceste, ali još uvijek više od prometa između Ploča i Dubrovnika.
    Ukoliko bi se na toj autocesti mogao ostvariti prosječan godišnji promet od 15.000 vozila, što dugoročno nije nemoguće, jer bi se dio prometa sa autoceste Rijeka-Zagreb preusmjerio na Rijeku i Žutu Lokvu, godišnje bi ovaj pravac prihodovao oko 165 milijuna kuna, pa bi samo za otplaćivanje troškova izgradnje trebalo barem 30 godina. Čak i najpovoljniji trošak kredita i kamata gura rok povrata investicije na razdoblje duže od 40 godina, što je još uvijek razuman rok trajanja koncesije, koji bi i potencijalnom investitoru omogućio dugoročnu dobit. Ipak, pokušati dati neki konkretniji odgovor na pitanje mogu li se navedeni parametri nekome isplatiti danas bi bilo neozbiljno, između ostalog i zato što su neke od ključnih brojki u ovoj analizi podložne promjeni. Primjerice, cestarina može još više varirati, možda biti i veća od spomenutih 30 kuna. Trošak kredita mogao bi biti nešto manji ukoliko bi jadransko-jonska autocesta dobila status europskog prometnog koridora kao što je to RH predložila predstavnicima Europske komisije.
   
Više opcija

Ukoliko zainteresiranih ne bi bilo moguće su i neke druge opcije, primjerice i to da dio gradnje, recimo na dionici Senj-Žuta Lokva, financira neka državna tvrtka, Hrvatske autoceste ili »Autocesta Rijeka-Zagreb«, koje bi se tako opteretile sa svega trećinom potrebnih sredstava, odnosno za cijenu isključivo spomenute dionice. Ta bi pak onda mogla biti ponuđena za preuzimanje i naplaćivanje koncesionaru, koji bi izgradio preostale dvije dionice, od Križića do Novog Vinodolskog i od Novog Vinodolskog do Senja. Takav pristup mogao bi otvoriti i opciju davanja u koncesiju objekta o kojem se puno govori, a malo toga radi. Riječ je o novom Krčkom mostu, koji je neophodan ukoliko će se graditi nizinska pruga, a prirodno se nadovezuje upravo na autocestu Rijeka-Žuta Lokva. Usporedbe radi, sličan model ponuđen je bio za izgradnju istarskog ipsilona, gdje je BINA Istra dobila pravo naplate na tunelu Učka, ali i obvezu dovršetka cijelog ipsilona.
    Da bi se pravilno razumjela potreba dugoročnog strateškog promišljanja i pripreme projekata s jasnim završnim ciljem postizanja atraktivnosti koncesije dobro je spomenuti i opciju po kojoj bi cijela priča mogla biti proširena i na veliki kontejnerski terminal na Krku za čiju gradnju nesumnjivo ima interesa od strane najvećih svjetskih lučkih operatera i brodara. Onaj tko bi želio izgraditi taj terminal mogao bi biti i ozbiljan kandidat za sufinanciranje izgradnje mosta, moguće je i kroz prava na udio u naplati mostarine na određeni dugoročni vremenski rok. Sve to nažalost je u praksi prilično teško povezati, jer se u Hrvatskoj još uvijek vode rasprave o tome imaju li ovakve investicije smisla i opravdanja, pa tako sve krčke općine i gradovi na sve moguće načine žele spriječiti projekt velikog kontejnerskog terminala u Omišlju.

Poruke Milanovića i Linića kontraproduktivne

Ni državna politika u rješavanju takvih problema nažalost uopće ne pomaže, pa je završna poruka premijera Zorana Milanovića i ministra financija Slavka Linića krajnje kontraproduktivna. Nije točno da novaca za autocestu do Žute Lokve nema. Možda ih nema u državnom proračunu, ali to nikako ne znači da se investicija ne može realizirati, a novci ipak pronaći.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928592863285C2863285A28582859285A286328782877287B287428632863285E2858285F2859285A285E28632863286328592863B