ARHITEKTI Rijeke & Sušaka

[zokxy]

ŠEGVIĆ, NEVEN
1976. Muzej Narodne revolucije


ŠIKIĆ, FRANJO
1923. Prva hrvatska tvornica metla i kefa d.d., Lujzinska cesta 20   P+?
   adaptacija
1924. Sladište između stambenih kuća, Lujzinska cesta   P
   dogradnja
1925. Izgradnja kancelarije i dućanskih prostorija, Ružićeva ulica 15   P
   -   Izvedba pisarne paromlina Srećka Turine, Ružićeva 15   P
1928. Skladište Josipa Negovetića, Franje Račkoga 28 (u dvorištu)   P+2
   dogradnja i podignuće krova
   -   Izvedba kažota Marije Čabrijan, Banska vrata   P
1929. Kuća Vinka Sobola, Banska vrata 3   P+1+Pk
   premještanje stepenica i adaptacija stanova
1935. Kuća Marka Lučića, Ružićeva ulica 17   P+2+Pk
   adaptacija mansarde
1932. Autobusna garaža Milivoja Čabrijana, Banska vrata   P
1934. Daščara (šupa za radionu) Mate Marača, Franje Račkoga 36   P
1936. Kuća Milivoja Čabrijana, Banska vrata   P+?
   izvedba balkona
1938. Adaptacija štale u garažu i izgradnja spremišta benzina s
   nužnicima Mate Marača, Franje Račkoga 38   P
1939. Kuća, Franje Račkoga 14 (Banska vrata)   P
   adaptacija prozora za izlog dućana Adama Bukvića
1940. Kuća Ivanke Sile, Sv. Juraj   P+1


TRÄXLER, THEODOR
Rođen Horn (Nieder Oesterreich) ( 8 )  07. 10. 1881, a nije poznato kad je i gdje umro. Die Schule Otto Wagners pohađao je 1905/6 1907/8. šk. godine.

Radovi u Rijeci
1912. SS. MM. Benedittine Sede (kod Projektnog zavoda) (JU 51 213/1912)
1913. "Teatro Fenice" - projekt za kazalište i Casino (zajedno s E. Celligoiem)
1913. Kuća Pietro Marach, neizvedeno.  (zajedno s E. Celligoiem) (JU 2 9091/1913)
1914. Samostan benediktinki na Podmurvicama.  (zajedno s E. Celligoiem)


( 8 )   Prema"Vollstaeddiges Ortschaften Verzeichniss der im Reichsrathe vertretenen Koenigreiche u. Laender...", Wien 1892, Alfred Hoelder, k. u. k. Hof  u. Universitaets Buchhaendler. (HAR D 23/1949:2668) strana 8: Horn    grad, 2.576 stanovnika; Horn   Ger. Bez. (sudski kotar?), 15373 stanovnika; Horn   Bez.  Hauptman¬nschaft (politički ili upravni kotar), 37.662 stanovnika; Nieder Oesterreich   tj. Donja Austrija.


TROMBETTA, G.
1885. Kuća Lenac, Slogin Kula (Brodarska)   ?
- rekonstrukcija stubišta
1885. Kuća Balbi, Koblerov trg   ?
- rekonstrukcija fasade prizemlja
1885. Kuća Caftanich-Francich, Užarska 30?   P+2
- adaptacija fasade
1885. Kuća Scrobogna, ...?...   ?
- rekonstrukcija
1887. Kuća Strauss, Slogin Kula   P+2
- čelično stubište


TURATO, DARKO
1979. naselje "Sv. Lucija" u Kostreni

TURATO, IDIS
Rođen 1965. u Rijeci. Diplomirao 1991. na AF u Rijeci. Sa Sašom Randićem otvara 1993. arhitektonski biro u Rijeci.
1987. nagrada na Salonu mladih u Zagrebu, zajedno sa S. Randićem.
? Rotring i Ove Arupova nagrada na natječaju “House for a media lover” u Glasgowu.

[zokxy]

TURINA, ANTUN
Rođen 1936. u Šmriki. Diplomirao 1960. na AF u Zagrebu. Od 1969. radi u “Opatija-projektu”.
Značajniji projekti:
dogradnja hotela Kolovare u Zadru.
hotel Meridional u Lovranu.
hotel Lovor u Lovranu.
hotel Zagreb s vilama na Čikatu, M. Lošinj.
hotel na Crnom moru u Suhumi (Gruzija).
hotel u Murmansku (Rusija).
trg u Malom Lošinju (1. nagrada).
škola u Bibinju (1. nagrada).
hoteli Mimoza, Hedera i Narcis u Rapcu (1. nagrada)
PUP-ovi za Opatiju, Iku, Jurdane i Mučiće.
Realizacije:
hoteli i ugostiteljski objekti u Rapcu - Mimoza, Hedera, Narcis, Neptun, Pluton, apartmanski hoteli Kosi i Remac, rekonstrukcija hotela Polux i Castor, Neptun i Pluton.
hoteli i ugostiteljski objekti u Opatiji - rekonstrukcija hotela Kvarner, Atlantik i Belveder. restorani Plavi podrum i Zelengaj.
autokamp Čikat, Lošinj.
škole Vojak, Kantrida, Klana, Bibinje i Vrsi.
grade ZAP (SDK) Opatija, Rab, Pag, Cres, Vrbovsko i Delnice.


TURINA, MANDO
1893. Draga, Anton Balenović, dogradnja, (JU 49, 5. Individualni stambeni objekti, kut. 53, 1 nacrt)
1893/94. Hreljin, Andro Miloš, uselidbena dozvola (danas: ruševina), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1894. Bakarac, kuća Ivana Jakovčića (JU 49, isto, 1 nacrt)
1896/7. Kraljevica, Milan Jurković, uselidbena dozvola, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1898. Meja, Tomo Stiglić, novogradnja, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1899. Križišće, Luka Baretić, novogradnja, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1899. Soboli (Grobnik), Mate Zaharija, novogradnja uz Lujzinsku cestu, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1900. Bakarac, Marija Kotijero, dogradnja kuće br. 2/52, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1900. Krasica, Anton Benac, novogradnja, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Bakarac, Petar Vukonić, novogradnja na čest. 67/2 (danas: kbr. 4   Sv. Petar) (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Čavle, Mikula Čabrijan, novogradnja na čest. 3123 i 3124, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Draga, Andrija Babović, dogradnja kbr. 165, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Draga, Božo Dobrila, novogradnja na čest. 1523 (danas: Brig 15), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Draga, Marija i Tonica Jurandić, novogradnja na čest. 3437/1 (danas: Brig 23), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Draga, Stjepan Kopajtić, novogradnja na čest. 398/4 (danas: Brig 1), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Draga, Kata Pilepić, novogradnja na čest. 390 (danas Brig 2), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Hreljin, Marija Miloš, novogradnja na čest. 1564/2, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Kraljevica, Dionisio Montanari, novogradnja (danas: Obala M. Tita bb.), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1935. Novi, Franko Paladin, adaptacija kbr. 148, (JU 49, isto, 2 nacrta)


VALENTIN, LORENZO
1934. Kuća, I. Dežmana 6,8,10.


VAUCHNIG, IZIDORO
1880. Pokrivene tržnice
1886. Klaonica (stari nacrti, drvene konstrukcije - 2 štale poriz...? na Zviru)
   (Klaonica seli u poriz...?, a tek 1907/08. izgrađena današnja)


VERNEDA DE, ANTONIO
1740. Stara gradska vijećnica (projekt dogradnje 2. kata)
? - Grivica 6 (cf. Kobler)
1772. Slobodna luka i Lazaret Sv. Karla
1790. Kuća, Korzo 3    P+4


VESELI, JOSIP
Iz Novog.
1935. Selce, Dječje oporavilište općine grada Zagreba, dogradnja, (JU 49, kut. 50, 2 nacrta)


VIDMAN, SLAVKO
Ovlašteni graditelj i građevinski mjernik.

1926. Kuća "Smith & Meynier", Tvornica papira d.d.
   Ružićeva ulica 30
1933. Kuća "Smith & Meynier", Tvornica papira d.d.
   Ružićeva ulica 30
1932. Mesnica Oktavija Šepića, Titov trg 1 (do "Gradske štedionice")   P
   adaptacija pročelja


VRBANIĆ
1877. Crikvenica, "Komorski kaštel" (JU 49,  Javni i industrijski objekti - Kašteli i gradine kut. 35 - 1 nacrt, vrlo oštećen)

[zokxy]

ZAMMATIO, GIACOMO
1884. Direktor - konstruktor na izgradnji Kazališta   ?
1886. Osnovna škola za djevojčice (danas Naučna biblioteka) Dolac 3   P+3
1886. ex "Fonderia metalli Luigi Cussar", Vodovodna 17
- kuća i pogon
1887. "Casa veneziana" - Kuća Whitehead, Dolac 9 P+4
1887. Zgrada dviju osnovnih škola na Dolcu
- vanjski plašt zgrade izveo Luigi Conti
1888. Palača Ploech, Žabica
1889. Kuća Ploech, Jelačićev trg 15,16 P+4
1890. Kompleks zgrada i tržnica na Brajdi (generalno rješenje)   ?
1890. Zgrada "Filodrammatica"   P+3
- bečki kipar Ludwig Strichtius - rokoko štukature u dvorani; slikar Eugen Scomparini - središte stropa
1891. Krov na štali A. Botte, I. Grohovca 2 (u dvorištu) P
1892. Kuća Bacarchich, J. Kraša 3, Jelačićev trg 16 P+4
1895. Kuća Whitehead, P.R.Vitezovića 1 i Užarska 2,   P+2+Pk
1895. Kuća Whitehead, Dolac 3 i 5 P+4
1896. Gradska štedionica, Dolac 11 P+5
- izvođač Emilio Ambrosini Vidi!
1896. Mauzolej obitelji Whitehead   P
1898. Pržionica kave (S. A. Fiumana per la Tostatura del caffe), Školjić 7 (u dvorištu) P

ZAMBONI I JOSIP HUBERT
1884. Zgrada "Luke" (šef gradilišta Schonfield, poduzetnici inženjeri Ambrosini i Conighi)

[zokxy]

Gudelj Miro dipl.ing.arh.


   LISTA REFERENCI - realizacije:


   GRAĐEVINE POSLOVNE NAMJENE

   OPEL AUTO CENTAR        Martinkovac, Rijeka
   NAMA Robna kuća          Korzo 7, Rijeka
   CITY   Shopping center       Zagrebačka 19, Rijeka
   MATEA Bistro          Bivio, Rijeka
   ŠKODA AUTO CENTAR      Zamet, Rijeka  / izvedba u tijeku /


   GRAĐEVINE VIŠESTAMBENE  NAMIJENE

   TONČIĆEVO    stambeni blok 50 stanova, Crikvenica
   POBRI      stambena građevina 16 stanova, Opatija
   KRK         stambena građevina 9 stanova, grad Krk
   ĆIKOVIĆI      stambena građevina 5 stanova, Kastav


   VILLE

   villa DELALIĆ         Rubeši, Rijeka
   villa JUREŠIĆ         Poljanska cesta, Ičići
   villa DRŽAK            Lakotence 7, Ljubljana   
   villa MARČELJA         Poljane, Mali Lišinj
   villa DUBROVIĆ         Matulji
   

   POSLOVNI PROSTORI

   KOKOLO  pizzeria spagetteria      Zametska 38, Rijeka
   DIVINA  draguljarnica         Mestni trg, Ljubljana
   CAPPUCCIO caffe            Zagrebačka 23, Rijeka
   GOSPODARSKO KREDITNA BANKA Zgb
   poslovnica Liburnia            Adamičeva 36, Rijeka
   ANNABELLA parfumeria         Ž. fašizma 2, Rijeka
   FERRARI caffe            Trg R. Hrvatske 8, Rijeka
   ESTETIC studio estetske medicine   Radićeva 37, Rijeka
   PLACA - Sladis, caffe         Zagrebačka, Rijeka   





   SAKRALNE GRAĐEVINE


   TRSATSKI MARIJIN PERIVOJ
      PROJEKT UREĐENJA SAMOSTANSKOG VRTA
      koautor g. Hrvoje Giaconi dipl.ing.arh.

[Jean]

KOLACIO, ZDENKO

...
1984. stambeni niz Krnjevo
...

Znaš možda točno koji stambeni niz na Krnjevu? Pretpostavljam da je navedena godina prezentacije projekta, a ne dovršetka gradnje, jer je jedino plavi niz (projekt "Krnjevo 900") dovršen 1984., ali plavi i crveni niz djelo su Ninoslava Kučana. Ostali stambeni nizovi građeni su od 1986. do 1993. (mislim da su posljednje zgrade novog Krnjeva ona neposredno iznad Kokola, zatim ona neposredno iznad nje (prema okretištu "šestice" i zgrada dijagonalno od okretišta preko raskrižja - ona u kojoj je pizzeria "Emil", odnosno "Steak house" ili kako god da se sada zove).

Osim toga, vidim da su zajednički radovi Zdenka Kolacija i Zdenka Sile navedeni kao Silini, pa ću napomenuti da je Kolacio zaslužan za spomenik NOB na Delti, kao i za spomen-kosturnicu na Trsatu.

KUČAN, NINOSLAV

1974. "RK Ri", Korzo 23   P+4
- suradnici: Kučan Vjera i Babić Boris
1984. stambeni niz Krnjevo

Kao što već rekoh, Kučanova su dva stambena niza na Krnjevu (plavi i crveni). Osim toga, Kučanov je i PTT neboder na Belvederu, Vulkanov neboder na Plumbumu, dvije stambene zgrade u Ulici Žrtava fašizma (Jugolinijine - one dvije koje sa istočne i zapadne strane okružuju parkić preko puta škole "Nikola Tesla"), a surađivao je i na projektiranju starog bazena na Kantridi te rekonstrukciji tribina nogometnog igrališta na Kantridi.

EMILI, IGOR

1964. Kuća "Kraš", Korzo 24a   P+3
- rekonstrukcija - suradnik Tomo Pilepić
1969. Zgrada "Brodomaterijala I", Josipa Kraša 10   P+4
- readaptacija
1970. Zgrada "Brodomaterijala II", Josipa Kraša 8   P+5
- rekonstrukcija
1974. sklop "Jugobanke"
1975. "RK Varteks"   P+3 ??
- rekonstrukcija

Emilijevi su neboderi INE iznad Ininog igrališta, rekonstruirana zgrada GPZ na Kuntradi (nasuprot ex. Jugobanke - od nove terase Svid caffea do kafića Modesto), zgrada Jadroagenta i niz sa njene zapadne strane do crkvice svetog Sebastijana, fontana na Koblerovom trgu, spomenik na Podhumu i niz ugostiteljskih interijera.

[elvis]

Osim toga, Kučanov je i PTT neboder na Belvederu,

Mislio sam da je PTT-ov odnosno HT-ov neboder na Kozali, a da je Belveder južnije? 

[Jean]

Dobro si mislio, nego sam ja krivo napisao. Ne znam zašto, ali uvijek kad je riječ o tom neboderu ja govorim da je na Belvederu, a sto puta sam bio ispred njega i prošao onom ulicom od groblja do eševa.

[zokxy]

Kazimir Ostrogović

Kazimir Ostrogović rođen je 7. travnja. 1907. godine na Otoku Krku, u malom selu Sveti Vid pored Malinske. Uslijed velike neimaštine i neizvjesne budućnosti cijela porodica početkom I. svjetskog rata odlazi u Koprivnicu. O malom Kazimiru skrbništvo preuzima lokalna grofovska familija. Kazimir iz Koprivnice odlazi na fakultet u Zagreb, gdje od 1927. do 1932. godine studira na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Diplomirao je 27. lipnja. 1934. godine s projektom modernog hotela u Zagrebu, a pod mentorstvom Eda Šena. U Zagrebu za vrijeme studija ponovo susreće buduću suprugu i glavnog suradnika Božicu Janeš, iz Koprivnice, koja je htjela upisati matematiku ali ju on nagovara da upiše arhitekturu.










Za vrijeme studija i neposredno nakon diplome Ostrogović od 1931. godine radi u birou Stanka Kliske, gdje sudjeluje na natječaju i realizaciji zgrade Banovinske bolnice na Sušaku. U birou susreće se sa prijateljem iz Koprivnice arhitektom Slavkom Lowyem, te s kolegom iz ranih studentskih dana Zdenkom Kolacijem, rodom iz Rijeke,  tih se godina intenzivno druži i radi na natječajima. Odmah po završetku fakulteta odlazi na odsluženje vojnog roka u Maribor i započinje s privatnom praksom na Sušaku, tako da već 1935. godine realizira svoju prvu građevinu, vilu Koch u Malinskoj. U periodu od 1936. godine do odlaska u partizane i oslobođeni teritorij, živi i radi na Sušaku, u kući Kauzlarić, gdje s vlasnikom građevine usluge svog projekta i nadzora kompenzira jednosobnim stanom i terasom s predivnim pogledom na Kvarner. U tom stanu rađa mu se i prvo dijete sin Neno.














Ostrogović se nakon završenog studija i vojske vraća u rodni kraj, otok Krk i Sušak da bi se veoma promišljeno i spretno prihvatio odgovornog i složenog posla nadzora nad gradnjom Hrvatskog Kulturnog Doma, legendarnog projekta arhitekta Pičmana i Albinia. Ta reprezentativna moderna građevina koja u sebi sadrži hotel, poslovni prostor, stanove i kazališnu dvoranu s pratećim sadržajima govori o ambiciji i snazi razvoja ovog malog grada. Sušak je 1919. godine proglašen samostalnim gradom, te nakon mirovnog ugovora dobiva jedan dio Riječke luke te s postojećom jakom željezničkom infrastrukturom prerasta u glavnu Jugoslavensku luku. Nakon prestanka talijanske okupacije 1923. godine počeo se naglo razvijati te je postao i značajan turistički centar i najznačajnija tranzitna stanica za Hrvatsko primorje i Dalmaciju. Nagli razvoj grada kao rezultat dobrih ekonomskih prilika građana i općine rezultirali su podatkom da je Sušak bio jedini grad u tadašnjoj Jugoslaviji koji je usprkos značajnim investicijama na kapitalnim izdacima završavao svaku godinu sa buđetskim viškovima.














Svojim angažmanom na gradilištu Hrvatskog Kulturnog Doma (HKD) Ostrogović ostvaruje mogućnost paralelnog rada na realizacijama nekih započetih projekata na Krku, ali bez financijske neizvjesnosti osigurane stalnim mjesečnim primanjima u nadzoru HKD-a. Ovim dobrim spletom okolnosti okretni i talentirani arhitekt nameće se u novoj sredini gdje realno nema adekvatne konkurencije, i predstavlja prvog pravog školovanog arhitekta u duhu moderne na ovim prostorima. Započevši svoju projektantsku praksu na Sušaku, Ostrogović vremenom stječe veliko povjerenje lokalne uprave i gradskog ureda za planiranje. Povjerava mu se tekođer projektiranje druge kapitalne javne građevine Sušaka, pomorske stanice Jadranske plovidbe. Ostrogović izrađuje kompletnu izvedbenu dokumentaciju ali do gradnje ne dolazi zbog početka ratnih gibanja. U samo nekoliko godina izvodi velik broj građevina i kuća za odmor, ing.Oskara Kocha, (1934-35), Einwalter, (1938) i hotel Malin u Malinskoj na otoku Krku,(1938), kuću Dr. Majnarića u Crikvenici,(1936-37), obiteljsku kuću Danice Radonić,(1937-38), i Danire Prosen,(1938-39), te višestambenu zgradu Albin i Dionizija Kauzlarić, na Sušaku,(1938-39), i obiteljski ljetnikovac Mohović, Sušak, Kostrena-Žurkovo, (1939-40).





























U toku okupacije Sušaka od strane Italije više je puta uhapšen i pritvaran zbog otvorene suradnje s partizanima, i lijevih političkih stavova. Zahvaljujući permisivnosti dobronamjernog talijanskog časnika u istražnom zatvoru, koji je također bio arhitekt, nije ozbiljnije proganjan već bi se nakon svake provedene istrage vraćao svakodnevnim obavezama, što se veoma jasno vidi iz preslike pisma. Dolaskom Njemačkih okupatora i kapitulacijom Italije, sigurnosno stanje se znatno pogoršava te riskirajući goli život odlazi na oslobođeni teritorij. U toku NOB-a intenzivno radi na organiziranju struke i kulture uopće te piše brojne tekstove i referate. Od 25.-27. lipnja 1944. godine sudjeluje na I. kongresu kulturnih radnika Hrvatske u Topuskom gdje drži referat «O arhitekturi» gdje iznosi svoje stavove, viđenje arhitekture, i položaj struke u novom vremenu koje dolazi.





I pismo Iz Pritvora, Kazimir Ostrogović

Fiume, 4. XI. 1942.
 

Draga Božica i Nenić!
 

Za hranu sam ti uglavnom javio, uostalom sve po prilici i odgovara. Za robu bi te svakako molio ako možeš doći do toplog rublja, majice imamo doma, samo bi trebalo i duge gaće (tople). Sada spadam pod vojni sud (tribunale di guerra) i želja im je samo da ostanem tu do rasprave. Ne moram ti ponovo pisati da sam dobro raspoložen i da si ne brineš brige. Piši mi malo o vama i o mojem malom Neniću, koji nije našao tateka kad se vratio od nona i deda. Mislim da će te se ti i Krsto snaći u uredu, ako što trebate možete mi pisati, a kad budem ispitan i od suca možda će ti napisati colokvij. Od poslova trebalo bi završiti obračun nadoplataka za građevinsko poduzeće, za skelu, jer na to imaju pravo prema ugovoru, i završite projekt za dijelove stana na Pećinama. Kad se vratim moramo pogledati ogradu za kuću u Žurkovu.




Ovo je preslika i prijepis pisma arhitekta Kazimira Ostrogovića zatvorenog u talijanskom vojnom pritvoru upućenog supruzi Božici i malom sinu Nenu. Pismo je pisano rukom na malom papiru u vremenu okupacije Rijeke od strane fašista.

(izvor: http://www.idisturato.com/)

 

[zokxy]

Felix Zamboni

Još jedan s podosta radova na našem području ...

Dok ne prevedem, link na njegove podatke - život i djela

http://www.architektenlexikon.at/de/1331.htm

[mikimiki]

TURATO, IDIS
Rođen 1965. u Rijeci. Diplomirao 1991. na AF u Rijeci. Sa Sašom Randićem otvara 1993. arhitektonski biro u Rijeci.
1987. nagrada na Salonu mladih u Zagrebu, zajedno sa S. Randićem.
? Rotring i Ove Arupova nagrada na natječaju “House for a media lover” u Glasgowu.


Nema AF u Rijeci. Vjerovatno Zagreb?

[mikimiki]

NINOSLAV KUČAN


    Trideset izložbenih prostora i paviljona na Zagrebačkom velesajmu, 1948.

    Prenosna izložba APZ- a i dekoriranje Trga bana Jelačića u Zagrebu, 1949.

    Stambena zgrada Jugoslavenske linijske plovidbe, Rijeka, 1953.

(Koautor: Antun Ulrich)

    Osmogodišnja škola Pantovčak u Zagrebu, 1953. – 1957.

(Koautor: Antun Ulrich)

    Stambena zgrada Željezničko- građevnog poduzeća „Vladimir Gortan“ u Zagrebu, 1953. – 1956.

(Autor projekta: Antun Ulrich, suradnik: Ninoslav Kučan)

    Radničko sveučilište „Moša Pijade“ u Zagrebu, 1956. – 1961.

(Koautor: Radovan Nikšić)

    Paviljon za izložbu „Porodica i domaćinstvo“ na Zagrebačkom velesajmu, 1958.- 1959. 1959. paviljon je prenesen u Prašku ulicu, kasnije je izgorio u požaru

(Koautor: Aleksandar Dragomanović)

    Zgrada sudova i pravosudne uprave u Zagrebu (Palača pravde), 1962. – 1970.

(Koautor: Ana Neidhardt Kučan)

    Glavna trafostanica Tvornice dušičnih gnojiva u Kutini, 1966.

    Prateći objekti termoelektrane Sisak, 1966.

    Oblikovanja dimnjaka termoelektrane Sisak, 1967.

(Koautor: Sergije Kolobov)

    Glavna pogonska zgrada, kotlovnica i generator termoelektrane Sisak, 1967.

    Stambeno naselje s opskrbnim i rekreacionim centrom šireg područja u Unterpfaffenhofenu kod Münchena, 1968.

    Stambeno naselje starijih ljudi u Bad Salzuflenu, 1969.

    Dječji vrtić Zamet u Rijeci, 1969.

    Adaptacija zgrade općine u Labinu, 1969.

    Stambeni objekti Podmurvice u Rijeci, 1970.

    Rukometni stadion na zametu u Rijeci, 1970.

    Stadion za sportove na vodi na Grčevu u Rijeci, 1970.

    Kuglana u Marinićima, 1970.

    Gradska loža s dogradnjom restorana u Labinu, 1970.

    Robna kuća RI u Rijeci, 1970. – 1974.

(Koautori: Boris Babić i Vjera Kučan)

    Djelomična realizacija sportsko- rekreativne zone oko stadiona Kantrida u Rijeci

    Djelomična realizacija FKK Vrsar, centar naselja, 1970.

    Urbanističko rješenje obale Kačjak- Dramalj- Crikvenica- Selce, 1970.

    Urbanističko- arhitektonsko rješenje područja Krnjevo u Rijeci, djelomična realizacija, 1971. – 1989.

    Dječji vrtić u Labinu, 1971. – 1972.

    Stambena zgrada Vulkan s 80 stanova, Grčevo, Rijeka, 1972..

    Tipski stambeni objekti za naselje Trošine u Opatiji, 1972.

    Stadion kantrida u Rijeci, 1972.

    Djelomična realizacija urbanističkog uređenja zone sportova na Kantridi u Rijeci, 1972.

    Otvoreni bazen s gledalištem i klupski dom na kantridi u Rijeci, 1972.

    Relejna stanica s tornjem na vrhu Učke, 1972.

    Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Opatiji, 1973.

    Sportska dvorana u Labinu, 1973.

    Tvornica poljoprivrednih strojeve u Labinu, 1973.

    Međumjesni telefonsko – telegrafski centar na Kozali u Rijeci, 1973. – 1976.

    Hotel Lika, Gospić, 1973. – 1978.

    Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Puli, 1974.

    Obnova i rekonstrukcija Kazališta „Ivan Zajc“ u Rijeci, 1974.

    Adaptacija Projektnog zavoda Rijeka, Rijeka, 1975.

    Međumjesni telefonsko – telegrafski centar na Sušaku, 1976.

    Uslužni objekt uprave i poslovanja groblja Kozala u Rijeci, 1976.

    Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Pazinu, 1977.

    I. etapa obnove i dogradnje HNK u Osijeku, 1979.

    Stambeno naselje Dobrota u Kotoru, 1980.

    Ugostiteljsko- rekreacioni centar u Kotoru, 1981.

    Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Umagu, 1982.

    Dvije stambene zgrade na Krnjevu u Rijeci s pješačkom zonom i podzemnim garažama, 1983.

    Sportski centar turističke zone u Novalji, 1983.

    Restoran i plesna dvorana uz hotele u Novalji na Pagu, 1983.

    Stambena zgrada sa 100 stanova na Krnjevu u Rijeci, 1984.

    Stambeno naselje u Srdočima u Rijeci, 1985.

    Odmaralište jadrolinije u Fužinama, 1988.

(Koautor: Vjera Kučan)

    Obiteljska kuća Hlača u Jadranovu, 1990.

    Cestovni nathodnik Vlahov breg, 1990.

    Mrtvačnica u Belgradu, 1991.

(Koautor: Vjera Kučan)

    Crkva sv. Ane u Malom Lugu u Gorskom kotaru, 1993.

[kobler]

...
TRÄXLER, THEODOR
Rođen Horn (Nieder Oesterreich) ( 8 )  07. 10. 1881, a nije poznato kad je i gdje umro. Die Schule Otto Wagners pohađao je 1905/6 1907/8. šk. godine.

Radovi u Rijeci
1912. SS. MM. Benedittine Sede (kod Projektnog zavoda) (JU 51 213/1912)
1913. "Teatro Fenice" - projekt za kazalište i Casino (zajedno s E. Celligoiem)
1913. Kuća Pietro Marach, neizvedeno.  (zajedno s E. Celligoiem) (JU 2 9091/1913)
1914. Samostan benediktinki na Podmurvicama.  (zajedno s E. Celligoiem)


( 8 )   Prema"Vollstaeddiges Ortschaften Verzeichniss der im Reichsrathe vertretenen Koenigreiche u. Laender...", Wien 1892, Alfred Hoelder, k. u. k. Hof  u. Universitaets Buchhaendler. (HAR D 23/1949:2668) strana 8: Horn    grad, 2.576 stanovnika; Horn   Ger. Bez. (sudski kotar?), 15373 stanovnika; Horn   Bez.  Hauptman¬nschaft (politički ili upravni kotar), 37.662 stanovnika; Nieder Oesterreich   tj. Donja Austrija.
...

Kopajući po AU šematizmima, našao sam i podatke o Träxleru u doba I. svj.rata.

On je mobiliziran kao rezervni natporučnik i bio je u 5. regimenti tvrđavne artiljerije. Zadnji podatak je da je 1. II. 1918. bio unaprijeđen u kapetana (v. Ranglisten des k.k. Heeres, Wien 1918:1332).
To je do sada posve nepoznat podatak.