Uz stručnog vodiča Ranka Starca jučer smo najprije posjetili lokalitet Solin a kasnije i Sopalj u općini Kostrena.
Solin je arheološko nalazište na 240 metara nadmorske visine. Riječ je o brijegu koji poput stošca dominira iznad Martinšćice i Draške doline, a lokalitet naseljen je krajem mlađeg kamenog doba dakle u četvrtom tisućljeću prije Krista. Krajem brončanog doba položaj je napušten, a život se premjestio na vežički brijeg. No, Solin se obnavlja u trećem i četvrtom stoljeću nakon Krista u sklopu alpske klauzure odnosno zaštita od provale barbara s istoka i sjeveroistoka, objašnjava arheolog Ranko Starac iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja koji već godinama predvodi arheološke radove na Solinu.
Danas se na lokalitetu nalazi oko 130 metara otkopanog zida koji se prostire po južnoj padini brijega. Zid je širine dva metara, a procjenjuje se da je bio je visok šest do sedam metara. Tu su i četiri obrambene kule, kolni ulaz dok su pojedinačni arheološki nalazi rijetki jer se na Solinu nije živjelo. Vojska je, kako kaže Starac, bila smještena u garnizonu koji je najvjerojatnije bio smješten u naselju Šodići, pokraj današnjeg kružnog toka. Na tom se mjestu nalazi antički kompleks koji je istraživan u dva navrata, prvi put prije Drugog svjetskog rata u sklopu sušačkog muzeja i šezdesetih godina kada je tamo radila i Radmila Matejčić. Kasnije se od tog projekta odustalo budući da su se istraživanja trebala obavljati unutar vrtova privatnih kuća.
Solinska utvrda bila je povremeno u funkciji i u nju su dolazili vojnici iz Tarsatice dakle iz današnjeg središta Rijeke, ali je također bila u funkciji nadzora glavne prometnice koja je spajala Tarsaticu sa Senjom, a prolazila je Draškom dolinom te kao nadzor luke u Martinšćici gdje se nalazilo važno izvorište pitke vode. Prema nalazima, utvrda je korištena do kraja šestog stoljeća i više se nije koristila kada prve slavenske skupine naseljavaju taj kraj, dodaje Starac.
Solinski brijeg kao arheološki lokalitet dijelom je uništen Drugom svjetskom ratu izgradnjom vojnih bunkera, no kako smatra Starac, i ta bi se priča mogla iskoristiti i povezati s projektom Solina koji svojim ambijentom i zelenilom predstavlja jedinstveni arheološki lokalitet na području Kvarnera. - izvor - Novi list ...
Solin
