Ježevi pripadaju porodici Erinaceidae, koja obuhvaća 25 vrsta. Najpoznatiji europski predstavnici ove porodice su tamnoprsi (Erinaceus europaeus) i bjeloprsi ježevi (Erinaceus concolor).
Ponašanje ježaU prirodi ježevi žive samačkim životom, osim u vrijeme parenja. Vrlo su korisni u vrtu jer mogu pojesti velike količine raznovrsnih kukaca, puževa i crvića. Hrane se još i korijenjem, raznim bobicama i biljkama ali u vrlo malim količinama, tako da ne prave štetu.
U potragu za hranom kreću predvečer i noću, pa ih u to vrijeme najčešće susrećemo. Dan obično prespavaju na skrovitom mjestu, ispod lišća ili u iskopanom skrovištu.
Kasno u jesen često možemo susresti ježeve i po danu jer, da bi se pripremili za hibernaciju, ježevi moraju dobiti dovoljno na težini kako bi preživjeli zimu. U tom periodu oni mogu dobiti na težini čak i do 500 grama tjedno, dok je minimalna težina koja im omogučuje prezimljavanje 600 grama. Polovicom studenog ježevi traže skrovišta u kojima bez ometanja mogu provesti hladno razdoblje. Kada temperature dosegnu oko 0°C ježevi se povlače u svoja skrovišta u udubinama tla, starim deblima ili ispod živica. Vrijeme zimskog sna diktira njihov biološki sat, no to ovisi i o temperaturnim promjenama tijekom zime.
Ishrana
Ježevi se u prirodi hrane puževima, larvama, glistama, kukcima, korijenjem, bobicama pa i sitnim voćem. Zdravi ježevi ne trebaju poseban plan prehrane niti ljudsku intervenciju, ali slabi, ranjeni ili izgladnjeli trebaju vašu pomoć!
Vrt prilagođen ježevimaNajvažnije je da vrt bude prirodan ili da bar jedan dio ostane prirodan bez otrova i s nekim skrovištem u lišću. To će pružiti utočište za prezimljavanje ježeva. Prilikom njege vrta trebalo bi koristiti prirodne metode zaštite, obrade tla, a i odustati od prekomjerno urednog vrta bez ijednog suhog lista u jesen!
Lišće ispod živica idealno je mjesto za gnijezdo malih ježića. Prije košnje trave obavezno pregledajte ima li gnijezda kako se nebi dogodilo da malim životinjicama porežete nogice ili ih ubijete. Mnogi ježevi su na taj način ostali bez nogu. Zbog toga je puno bolje rubove uz živice jednostavno rezati sa škarama. Isto su tako opasni i usisivači za lišće koji mogu ''progutati'' žive ježiće. Prije nego palite ili premiještate hrpe lišća i granja, obavezno ih pregledajte. Možda je baš tu skriven neki jež.
Posebno opasni za ježeve su pužomor, pesticidi i herbicidi. Otrovani ježevi umiru u jakim bolovima. Prepustite ježevima čišćenje puževa i kukaca što će učiniti suživot vas i vašeg bodljikavog prijatelja ugodnim. U slučaju da stvarno imate previše problema s velikim puževima golaćima možet ih uništiti granulama pužomora na bazi željezo -III- fosfata.
Mužjaci ježa u potrazi za hranom, od proljeća do jeseni prijeđu i do 100 ha površine, a ženke nešto manje. Zbog toga je važno da se ostave otvori u ogradi, kako bi oni mogli nesmetano tražiti hranu. Noću su ježevi vrlo aktivni, pa je važno da imaju prolaze u ogradama među vrtovima, kako bi imali dovoljno velik prostor za pronalaženje hrane. Ako je zid kameni, može se u vratima napraviti mali prolaz promjera od 20 cm.
Opasnosti za ježeve u vrtuU parkovima vrtovima i naseljima ježevi životni prostor dijele sa ljudima, a to dovodi do specifičnih opasnosti kao što je promet, divljaci koji vole mučiti životinje i sl. pa se dešava da pronalazimo ozlijeđene životinjice kojima je potrebna pomoć.
Suvremeni vrtovi kriju mnoge opasnosti koje mogu ozlijediti ili usmrtiti ježa. To su vrtna jezarca, bazeni, otvoreni kanali, loše zatvorene kante za smeće pa i otvorene čašice jogurta ili konzerve. Mreže za voće i krumpir također su opasne, jer se jež ne može osloboditi ako se njih uplete.
Odbačeno smeće može također biti vrlo opasno za ježeve (npr. zdjelice sladoleda i jogurta), jer se ježevima koji pokušaju ući u zdjelicu kako bi ju polizali mogu u nju zabosti bodljice, te oni više ne mogu izaći iz nje. Opasnost predstavljaju i stepenice od podruma niz koje ježevi mogu pasti, te se ne mogu više popesti natrag. U podrumu ježevi mogu doći u doticaj s otrovima za štakore, a ukoliko si nakon doticaja poližu nogicu postoji opasnost od teškog trovanja i smrti u strašnim bolovima. Iz ovih razloga treba ukloniti ovakve izvore opasnosti.
Što učiniti sa ježem u vrtu u jesenskom razdoblju?Ježići koji nisu prikupili dovoljno težine prije zimskog sna gotovo da nemaju mogućnost za preživljavanje zime. Ukoliko sretnete nedovoljno uhranjenog ježa u vrtu (450grama i manje) nemojte mu odmah ponuditi mjesto za prezimljavanje na balkonu, nego ga jednostavno probajte dobro prihraniti. Pri tome koristite hranu za štence ili mačke i ponudite mu plitku posudicu s vodom. Ni u kojem slučaju ga ne bismo trebali uzimati i smještati u kuću!
Samo ako je ježić ranjen, bolestan ili puno pre mlad za prezimljavanje vani, trebali bi preuzeti brigu i odhraniti ga u kući i time pridonijeti zaštiti ove divne vrste, a i pomoći malom prijatelju.
Prezimljavanje mladih ježićaJeževi su divlje životinje, koje držeći kao kućne ljubimce mučimo!
Ako držimo ježa u kući jer se mora oporaviti od bolesti ili ozljede, moramo se pridržavati pravilne njege za ježeve kako im ne bi naškodili, te kako bi i sebi očuvali prihvatljive higijenske uvjete; naime larve i crvići kojima se ježići hrane su često prenosioci raznih bolesti.
Za ishranu ježiću možemo poslužiti: - hranu za pse i mačke;
- tvrdo kuhana jaja;
- goveđe mljeveno meso (samo ako je potpuno svježe);
- zobene pahuljice i pšenične posije
Ježića treba hraniti 1x dnevno u večernjim satima. Potrebno mu je ponuditi svježou vodu i održavati čistoću zdjelica.
Smještaj za prezimljavanje u kućiNajpovoljnije je ježa smjestiti u kavez od npr. kunića, sa drvenom kućicom 30x30cm veličine. Sijeno za kuniće može naštetiti ježu, pa je bolje upotrijebiti natrgani i zgužvani novinski papir. NE stavljajte kavez u podrum. Ježevima je za hibernaciju potrebna temperature od max 6°C, a u podrumu bi im bilo pre toplo. Stavite kavez sa kućicom i zdjelicom na balkon, te ga zaklonite od kiše.
Prezimljavanje ježa u vrtuU današnje vrijeme vrtovi su postali vrlo važni prostori za život ježeva. Tko želi u vrtu viđati ove male bodljikave životinjice, trebao bi im prilagoditi vrt i pomoći da prezime. Već krajem listopada ponestaje hrane za ježeve, te stariji ježevi počinju graditi gnijezdo za prezimljavanje, dok oni mlađi pokušavaju uloviti još koju kaloriju prije zime.
Dozvolite im da naprave smještaj u nabacanim granama pomiješanim sa lišćem i travom. Na proljeće ćete ih maknuti kada ježevi izađu. Ukoliko nema dovoljno mogućnosti za prezimljavanje ježa u vašem vrtu možete im napraviti “kućicu” koju napunite lišćem. Ježiće koji su kasno u jesen još u potrazi za hranom, ne bi se ni u kojem slučaju trebalo uzimati i “pomagati im”. Ukoliko se nedovoljno razumijete u ježeve samo ćete im naštetiti svojom “brižnošću”. Samo ako je jež bolestan ozlijeđen ili uistinu premlad i premršav treba mu vaša pomoć.
Ponudite mu hranu, a ukoliko ne jede tijekom večeri i noći, trebalo bi konzultirati veterinara. Jež bi trebao imati najmanje 600 grama da bi mogao prezimiti. Zimski san ježa traje (ovisnio i o vanjskim temperaturama) od sredine studenog do početka travnja. U tom razdoblju svako uznemiravanje može im naštetiti. U praksi se pokazalo da je za ježeve najbolje da prezime u prirodi, ma koliko se mi u kući brinuli za njih. Rano u proljeće kada je malo hrane u vrtu ježevima se može ponuditi hrana za pse i mačke te posuda sa svježom vodom.
Što pojedinac može učiniti? - postavite u vrtu hrpice lišća, grana ili živicu,
- izgradite kućicu za ježa,
- ne pretjerujte sa uređivanjem travnjaka,
- napravite u ogradi prolaze za ježeve,
- ako uklanjate na proljeće hrpe iz dvorišta pričekajte kraj travnja i pregledajte ima li koji jež unutra,
- pokrijte sve rupe,
- postavite nakošene daske na jezerce ako ima okomit rub kako bi se ježevi mogli sami spasiti od utapanja,
- izbjegavajte kemikalije u vrtu,
- postavite posudu sa vodom,
- ne koristite usisivač za lišće
Puno sreće i nadamo se da će te uskoro i Vi imati kojeg sretnog ježa u vrtu!
