Podzemni grad Paklenice - Titovo atomsko sklonište
Nekada najtajnovitiji objekt bivše države, oko kojega je vladao zavjet šutnje više od 40 godina, a u kojemu se trebao u slučaju nuklearnog rata smjestiti Josip Broz Tito i tadašnji jugoslavenski vrh, pretvara se polako, ali sigurno u prvorazredni turistički prostor.
Čuvao je Velebit u svojoj utrobi tajnu više od četiri desetljeća. Tek što je Paklenica proglašena Nacionalnim parkom, bivša JNA je blokirala sve pristupe. U najvećoj tajnosti započela je izgradnju objekta kojemu najrazornije oružje, nije moglo ništa, kako tada - tako i sada. Ti podzemni tuneli su nastali 1950. g. kada je bivši CK s Titom na čelu htio napraviti atomsko sklonište i to u vrijeme napetosti s Informbiroom i SSSR-om. Cijeli jedan kompleks unutar stijene s kongresnom dvoranom, dva bloka stanova gdje su se političari trebali skloniti u slučaju udara SSSR-a na bivšu Jugoslaviju.
Šturi podaci govore da je u svakom trenutku na gradilištu bilo oko 500 radnika, koji su znali čuvati tajnu ili su bili prisiljeni na to. Uglavnom su radili pripadnici vojske, a prema nekim podacima i zatvorenici s Golog otoka.
U kanjonu Velike Paklenice od 1950. do 1953. građeni su podzemni tuneli, poznatiji pod nazivom Bunkeri. Građeni su u vrijeme kada su bili zategnuti odnosi između bivše Jugoslavije i nekadašnjeg SSSR-a. Tito je u strahu od Staljinova napada po cijeloj državi gradio bunkere koji su trebali poslužiti kao zaštita njemu i tadašnjem državnom vrhu. Velika Paklenica bila je idealno mjesto za gradnju atomskog skloništa. Stijene kanjona činile su ga nemogućim mjestom za zračni napad. Sklonište je gradilo 500 vojnika i zatvorenika, a sve se izvršavalo u najvećoj tajnosti. Ulazni dio parka bio je zatvoren za javnost, a pravo pristupa nije imalo ni lokalno stanovništvo. Možda ni sami graditelji nisu znali gdje se nalaze jer su u kanjon ulazili u kamionima prekrivenim ceradom. Nikad dovršeni bunkeri prvi put su otvoreni 1991. godine kada su sa njih uklonjena metalna vrata. Tada ih je koristila Hrvatska vojska kao skladište. Paklenički Bunkeri svoju vojno-ratnu ulogu su završili nakon Domovinskog rata.
