Autor Tema: Riječka secesija: Zgrada Kraljevskog šumarskog ureda Rijeka - danas HGK Rijeka  (Posjeta: 5251 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.276
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Mađarski Kraljevski šumarski ured djelovao je krajem 19. stoljeća u Otočcu, a u Sušak je premješten 1907. godine. Ured je skrbio o gorskim masivima Velebita, Male Kapele, Plješivice i Gorskog kotara, a ovako širok djelokrug važne državne ustanove zahtijevao je i smještaj u reprezentativnom prostoru. Upravo je radi toga Kraljevski šumarski ured raspisao natječaj za projekt palače svoga regionalnog središta na Sušaku. Prva je nagrada, koja je uključivala i pravo izvedbe, dodijeljena arhitektima Lorandu Kismartyju-Lechneru i Gasparu Fabianu. U izrazito malim gabaritima za javnu arhitekturu autori su se uspjeli izraziti monumentalno, čemu je pripomogao smještaj na istaknutoj padini brijega. U izvedbi se osjeća dalek utjecaj stvaralaštva pionira ugarskog nacionalnog stila, inače Kismartyjeva-Lechnerova strica, Odona Lechnera, što je opće mjesto u mađarskoj arhitekturi toga razdoblja. Utjecaj se osjeća u rasporedu masa, izgledu krovišta i zabata, svojevrsnu daleku i uspješno reduciranu prizivanju budimpeštanske Poštanske štedionice Odona Lechnera, kao arhetipskog ostvarenja nacionalno angažirana pravca u mađarskom graditeljstvu. Prisutan je i težnji k postizanju nacionalnog izraza suprotan trend geometrizacije i klasicističkog revivala, primjeren vremenu nastanka: drugom desetljeću dvadesetog stoljeća. U obilju se suvremenog komparativnog materijala prvenstveno zapaža sličnost formi i obrade pročelja sušačke građevine s onima Fabianove gradske vijećnice u Kolozsvaru.

Uski prozorski otvori Šumarije u skupinama od po tri na središnjoj zoni pročelja te na bočnim krilima ukrašeni su isključivo jednostavnim klupčicama, a njihov raster u međuprostoru po okomici prati jednostavan linearni ornament. Središnji balkon prvog kata te oni na vrhu pobočnih erkera nositelji su tipično secesijskog ukrasa nabujalih voluta na zdepastim parapetima. Slične težnje, uz dozu pseudonacionalnog prizvuka, prati i druga kamena arhitektonska plastika, poput krovnih akroterija i reljefa u zabatnim poljima kojima se uzduž rubova proteže motiv kuka, dok su im u podnožju reljefne glave divljih mačaka, zatim slijedi jelen Sv. Huberta, zaštitnika šuma, s križem među rogovima te sova i vjeverica potkrovnih ozračnika obrađenih poput tranzena. Ugarski državni grb u zabatnom polju središnje zone pročelja ima secesijska obilježja u detaljima linearne stilizacije krila anđela i obradi parožaka Krune Sv. Stjepana. Zidana se rustika prizemlja na bočnim rizalitima isteže u lezene unutar kojih se nanovo javlja sad već sasvim apstrahiran motiv sove s naglaskom na koncentričnim kružnicama očiju.

Začelje je oslobođeno dodatnih zahtjeva te raščlanjeno nizom od po četiri četverokrilna prozorska otvora s jednostavnim klupčicama te s lezenama u rustici. Središnji je rizalit naglašen trokutastim zabatom i balkonom završnog kata, dok su na pobočnima završni prozorski otvori lučni. Za razliku od začelja, koje se odnosom fasadne površine i otvora priližava estetici novog ornamenta, na usku se stubištu Šumarije još koncentriranije nastavlja složeni ikonografski program s pročelja prisjećajući se fantastičnih formi iz interijera Odona Lechnera. Tako se nižu kapiteli s bujnim vegetabilnim ornamentom hrastova lišća i žira u kombinaciji s glavama srndaća, vukova, muflona, lisica i lovačkih pasa. Na balustrima se predimenzionirane ograde stubišta ponovo pojavljuje stiliziran prikaz sove. Kroz lučne se otvore ulazi u prostrane hodnike uzduž kojih se nižu kancelarije.

U prizemlju zgrade, dovršene 1912. godine na donjem dijelu Boulevarda, koja je jedinstven primjer mađarske secesije u Sušaku, nalazio se stan kućepazitelja, a na trećem katu stan ravnatelja. Na ostalim etažama bile su raspoređenew radne prostorije. Kabineti ravnatelja i njegovih uskih suradnika otvaraju se balkonima i erkerima prema glavnoj prometnici, odakle se pružao prekrasan pogled na Sušak, Rijeku i Kvarner.

Likovi šumske faune približavaju zgradu Šumarskog ureda zgradi Ribarnice u Rijeci koja pak obiluje plastikom u obliku morske faune i flore. Zahvaljujući vrlo kvalitetnoj i raritetnoj arhitektonskoj dekoraciji, te dvije građevine, čiji su autori akademski obrazovani umjetnici, imaju posebno mjesto u cjelokupnome secesijskom graditeljskom fondu Rijeke i Sušaka.







Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.276
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.276
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Detalji iz unutrašnjosti zgrade:









Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.276
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Naš Z34536870ko reče o toj zgradi na TNF-u:

"eh, zgrada šumarije!

eto nove teme koju bi trebalo detaljnije istražiti
novija povijest vezana za ovu zgradu, priča je o podmuklosti, balkanskoj lukavosti i ma... ni sam ne znam koji bi grdi izraz upotrebio.

priču o tome čuo sam još 93. godine.

a otprilike ide ovako:

pričao mi je o tome bivši direktor jedne šumarije-doktor šumarskih nauka-Dominik Raguž.
Zgrada u kojoj je smještena šumarija , vlasnički je bila upisana na šumariju Rijeka( što je bilo prije i kako je došla u posjed šumarije Rijeka , baš bi trebalo malo istražiti), uz šumariju Rijeka u toj je zgradi bilo smješteno i poduzeće za trgovinu drvom i izvoz - drvo Rijeka, kao podstanar. U vrijeme osnivanja OURa i OOURa Drvo Rijeka nema temeljni kapital i ne može poslovati, pa se dogovaraju direktori šumarije i drva da se uknjiži drvo kao vlasnik, a šumarija će biti kao postanar ionako usko surađuju i zapravo predstavljaju samo faze u ciklusu tadašnje organizacije, šumarija proizvodi sirovinu , a drvo je prodaje i to je tako riješeno , a kako se tad mislilo da će socijalizam zauvijek trajati, tu nije bilo spora, ionako je sve bilo društveno.
samostaljenjem Hrvatske, počinju se osjećati neki novi vjetrovi u proizvodnji,prometu , prodaji , "tržišnoj utakmici" ,"privatizaciji". Drvo Rijeka , kao malo poduzeće, sa sjedištem u našem gradu, gubi značaj , jer poslove izvoza(kontigente) preuzimaju velika poduzeća sa sjedištem u središnjici, s druge strane, uvoz više ne ide za cijelo područje Jugoslavije, već za manje tržište, a u vrijeme rata gotovo da tržište i ne postoji, Drvo Rijeka se pretvara u trgovačko društvo i prodaje se za sitnu lovu. Priliku tada koristi( a ko drugi) tajkun u usponu, poznati čabarski poduzetnik ( u onim krajevima ga nazivaju demonom goranskih šuma) M. F., lukavac, koji odmah po kupnji poduzeća Drvo Rijeka, prodaje zgradu šumarije Rijeke za nekoliko miliona maraka, dobivši tako, odmah višestruki iznos, za samu zgradu, od onog koji je platio za cijelo poduzeće, poduzeće više ne postoji, a zapravo nema ni traga na internetu koji bi govorio da je to poduzeće ikad postojalo.

Šumarija Rijeka danas je podstanar , u unajmljenom prostoru u centru Rijeke.
Mislim da više nema nijednog radnika koji je radio u vrijeme dok je sjedište šumarije bilo na Bulevardu. Pitat ću malo kolegu čije je otac umirovljeni šumar iz šumarije Rijeka za detalje, jer ovo što sam sad ispričao to je iz druge ruke, no uglavnom su se stvari dogodile tako.
Raspitujući se kod nekadašnjeg zaposlenika šumarije Rijeka došao sam do nekih zanimljivih indicija, no počnimo ispočetka:
zgradu šumarije su koristili razni "stanari"
šumarija, uprava za melioraciju, šumarski institut, izvozno poduzeće Drvo Rijeka, a možda i još koji , bilo samostalno bilo kao dio neke već spomenute institucije.
Poslije drugog svjetskog rata, šumama upravljaju NOO i to do 1947. godine kad se osnivaju ŠIPOVi (šumskoindustrijska poduzeća) pa jedno takvo stanuje, u to vrijeme, u zgradi šumarije, već godinu dana kasnije osnivaju se šumska gospodarstva i u Rijeci je to šumsko gospodarstvo Viševica sa sjedištem baš u spomenutoj zgradi.
1949. godine ŠG Viševica se raspada na više ŠG i to : ŠG Delnice, ŠG Bitoraj, ŠG Viševica (stanuje u Rijeci) da bi već 1950. godine ponovo zaživilo ŠG Viševica s upravom(direkcijom) u Rijeci (u zgradi šumarije) u to vrijeme u zgradi rade i šumarija Rijeka(kao jedan dio ŠG Viševica) i šumarski institut( sad se nalazi u Jastrebarskom).
1954. godine šumarije dobivaju samostalnost, te u zgradi ostaju šumarija Rijeka i šumarski institut.
1960. osnivaju se opet šumska gospodarstva, no sad je uprava u Delnicama, a delnički lobi koji želi zadržati sjedište uprave u Delnicama, na svaki način želi ukloniti mogućnost da se uprava premjesti u Rijeku( gdje bi joj nekako logično bilo mjesto), pa je to kumovalo prepisivanju zgrade na Drvo Rijeka o čemu je tadašnji upravitelj Sušanj rekao: ovo neće proći bez suda, moramo na svaki način vratiti šumariju( kad je to točno bilo nisam saznao).
Devedesetih se godina ponovo aktualizira mogućnost da se uprava preseli u Rijeku te da zbog prometne i ine infrastrukture bude lakše upravljanje šumama, a da bude smještena u zgradi šumarije, tad se na brzinu iseljava šumarija Rijeka u prostor koji je prije koristilo Drvo Rijeka ,a Drvo Rijeka zauzima zgradu šumarije, da bi ubrzo bilo privatizirano i prodano Marijanu Filipoviću za 3,5 miliona njemačkih maraka, nakon čega on samu zgradu prodaje HGK Rijeka za 5 miliona njemačkih maraka .(nadam se da su iznosi doista točni kako su mi moji sugovornici rekli)

Nekako mi se čini da je to sve već poznata priča na ovim prostorima, mislim da je neko tu kupio ukradeni auto."

Eto. Za sada toliko. Ako imate nadopunu, fotku ili bilo što, filajte ...   :wavey
Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.276
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline mikimiki

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 2.280
ta zgrada ima lijepu noćnu rasvjetu :palacgore
...take care to get what you like or you'll be forced to like what you get

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.276
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.276
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu




Grb je danas hrvatski  :wavey
Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.608
18.10.2014. ovako je zgrada izgledala.



Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline z355ko

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Pro 2013
  • Postova: 2.121
hm, ponovo se aktualizira pitanje zgrade šumarije Rijeka
zanimljivo
upoznao sam jednu gospođu koja je radila za drvo Rijeka prije i za vrijeme vladavine čabarskog demona, a mislim da je i jedan od braće Valenčić radio u to doba u drvu, možda bi trebalo to malo propitati, nadalje, tema sad postoji i polako ću saznati još koji detalj u vezi s time, nisu to bila čista posla :djavo
bolje biti vjetar nego list