Jedino tresetište na sjevernom Velebitu
Tresetišta su mokri životni okoliši. Stalni višak vode iz oborina ili iz podzemnih voda znači manjak kisika što dovodi do nepotpune razgradnje biljnih ostataka, koji se talože kao treset. Gomilanjem treseta, živo tresetište "raste", uzdiže se. Biljne zajednice koje uspijevaju u takvim uvjetima nazivaju se cretovi, a najvažniju ulogu u njima imaju mahovine. Glavninu ovih biljnih zajednica čine mahovine roda Sphagnum, koji je po ovom staništu dobio hrvatski naziv mahovi tresetari.
Za razliku od tresetišta, u močvarama potpuna zasićenost vodom nije neprekidna. Povremeno isušivanje u močvarama rezultira potpunom razgradnjom organskih tvari u humus.
Treset, materijal koji se skuplja u tresetištu, od davnina je iskapan, sušen i korišten kao gorivo.
Kao mokri elementi krajolika, tresetišta se ne mogu koristiti za poljoprivredu. No, oduvijek se pokušavalo kultivirati ih, prije svega odvodnjavanjem, uvijek u vrlo teškim uvjetima.
Nedovoljno razumijevanje važnosti ovog staništa rezultiralo je u 20. stoljeću velikim melioracijskim zahvatima, u pravilu iniciranim i poticanim od strane pojedinih država. Tek tijekom zadnjih desetljeća spoznaja o vrijednosti tresetišta dovela je do pokušaja zaštite njihovih ostataka.
U Hrvatskoj, cretovi su stanište nekih rijetkih biljaka poput Rosike i Cretne breze. Prijelazni cretovi se u Hrvatskoj nalaze u Dubravici (kraj Zaprešića), u Sungerskom lugu, Sunđeru (sjeverni Velebit) i na Banovini. Ravni cretovi nalaze se u Plaškom polju, Jasenačkom polju, Jasikovcu (Gospić), Samoboru, te u okolici Karlovca.
Pogledajmo zajedno kako izgleda ovo jedino tresetište sjevernog Velebita.
http://croinfo.net/vijesti-regija/7774-jedino-tresetite-na-sjevernom-velebitu.html
